ࡱ>  #y/bjbj 4{{NwDDDDDXXXXX`L4i_k_k_k_k_k_k_$b\e_D_DD`};};};(DDi_};i_};};nZl] 3^.h 1\ U_`0`Q\ea:e@]eD]|};__:`e :USPOREDBA JAVNIH POLITIKA GRADA OSIJEKA I GRADA ZAGREBA SA NAGLASKOM NA RAZVOJ TURIZMA, KULTURE I KULTURNIH I KREATIVNIH INDUSTRIJA COMAPRISON OF THE PUBLIC POLICIES OF THE CITY OF OSIJEK AND THE CITY OF ZAGREB WITH AN EMPHASIS ON THE DEVELOPMENT OF TOURISM, CULTURE AND CULTURE AND CREATIVE INDUSTRIES dr. sc. Marta Bori Poslijedoktorandica Odjel za kulturologiju Sveu iliata J.J. Strossmayera u Osijeku Trg sv. Trojstva 3, 31 000 Osijek marta.boric5@gmail.com Maja Anal, bacc.ocult studentica Odjel za kulturologiju Sveu iliata J.J. Strossmayera u Osijeku Trg sv. Trojstva 3, 31 000 Osijek majaandjal@gmail.com Adriana Roai, bacc.ocult. studentica Odjel za kulturologiju Sveu iliata J.J. Strossmayera u Osijeku Trg sv. Trojstva 3, 31 000 Osijek adriana.rosic@gmail.com Sa~etak: Postoje mnogo vrsta javnih politika ovisno o kojem se podru ju radi. Takoer, pojedine javne politike potrebno je razgrani iti, razvrstati i klasificirati. Temeljni resori javnih politka razvrstani su u pet osnovnih skupina, a to su: klasi ni dr~avni resori, ekonomske politike, socijalne politike, posebne sektorske politike i ostale politike kao najheterogenije podru je. Postoje tri temeljna kriterija koji odreuje ato ini neku javnu politiku, a to su sadr~ajni, organizacijski i kulturoloaki. Metodom komparativne analize usporedit e se javne politike grada Zagreba i Osijeka s posebnim naglaskom na kulturu, turizam te kulturne i kreativne industrije. Takoer e se usporedit i najnovije strategije kulturnog razvitka grada Osijeka i Zagreba te e se napraviti detaljna analiza istih. Na temelju provedenih komparativnih analiza bit e doneseni zaklju ci i prijedlozi na koji na in bi se javne politike trebale unaprijediti s ciljem poticanja razvoja turizma, kulture te kulturnih i kreativnih industrija. Klju ne rije i: Javne politike, kultura, kulturne i kreativne industrije, strategija kulturnog razvitka, turizam Summary: There are many types of public policies depending on the topic of the area to which they are related. Also, certain public policies need to be differentiated and classified. Fundamental public policy roles are divided into five basic groups: classical government, economic policy, social policy, special sectoral policies and other policies as the most heterogeneous area. There are three basic criteria that determine what makes a public policy: content, organizational and cultural. Comparative analysis will compare the public policies of the City of Zagreb and Osijek with special emphasis on culture, tourism and cultural and creative industries. It will also compare the latest cultural development strategies of Osijek and Zagreb and will make a detailed analysis of them. Based on conducted comparative analyzes, conclusions and proposals will be made on how public policies should be promoted in order to foster the development of tourism, culture and cultural and creative industries. Key words: Culture, Cultural and creative industries, Cultural development strategy, Public policy, Tourism Uvodno o javnim politikama Postoje mnogo vrsta javnih politika, ovisno o podru ju na koji se odnose. Tri su temeljna kriterija koji odreuju ato ini neku javnu politiku: sadr~ajni, organizacijski i kulturoloaki (Burstein, 1991:328). Odreene javne politke potrebno je meusobno razgrani iti, razvrstati i klasificirati kako bi se mogle usporeivati. Naj eae i najjednostavnije ih je podijeliti na nominalne kategorije. Prvu vrstu ine sektori koji se formiraju prema sadr~aju, odnosno prema podru ju koje se regulira i djelatnosti kojom se upravlja. Primjeri su obrazovna, prometna i energetska politika te politika zaatite okoliaa. Drugu vrstu ine javne politike koje se formiraju prema ciljnim skupinama. Odreene su prema identitetu posebnih druatvenih skupina, primjerice prema djeci, obitelji, starijim osobama itd.(Petek, 2012:37). Trea su vrsta politike koje se formiraju prema institucionalnom okviru, odnosno prema tome na kojem teritoriju  va~e i na kojoj se razini vlasti primarno oblikuju. Stoga se govori o opinskim, regionalnim, urbanim, ruralnim, nacionalnim, dr~avnim, federalnim ili europskim javnim politikama (Fink-Hafner, 2007:16; May, Sapotiche i Workman, 2006:382-383). Temeljna podru ja javnih politika prema Campstonu su: (1) klasi ni dr~avni resori, (2) ekonomske politike, (3) socijalne politike, (4) posebne sektorske politike, (5) ostale politike kao najheterogenije podru je (Campston, 2004). Kada se govori o javnim politikama u kulturi, turizmu te kulturnim i kreativnim industrijama one se svrstavaju u posebne sektorske politike s time da zasebnu i specifi nu hrvatsku javnu politiku ini turisti ka politika (Petek, 2012:43). U nastavku rada slijede poglavlja u kojima e se usporeivati grad Osijek i grad Zagreb te u kojoj su mjeri kultura, turizam i kulturne i kreativne industrije zastupljene u njihovim javnim politikama i strategijama kulturnog razvoja. Osvrt na Strategiju kulturnog razvitka grada Osijeka U slu~benom glasniku grada Osijeka br.13A od rujna 2014. godine mo~e se pronai strategija kulturnog razvitka grada Osijeka u periodu od 2014. do 2020. godine. Vrlo su detaljno opisane strategije kulturnog razvitka grada Osijeka, a u ovome radu izdvojene su neke mo~da ak i najzanimljivije. Cilj je prikazati trenutno stanje i ono ato se planira ostvariti do 2020. godine. Ova strategija napisana je na na in da slu~i kao temeljni dokument, planski okvir i strateako polaziate za provedbu kulturne politike za navedeni vremenski okvir, a naravno sve s ciljem kulturno-druatvenog napretka u ovoj regiji. U Osijeku danas postoji odreena kulturna energija te se ta energija s ovim strategijama, od kojih e neke biti navedene kasnije u radu, nastoji sinkronizirati i usmjeriti prema jasno odreenim kulturnim vrijednostima i standardima. Jedan od krajnjih ciljeva strategije jest prepoznatljivo pozicionirati Osijek na kulturnoj mapi Europe. Osijek se tu stavlja u poziciju klju nog imbenika kulturnog razvoja regije budui da se, geografski gledano, nalazi u regionalnome okru~enju razli itih kultura, tradicija, vjeroispovijesti i brojnih drugih dioba proizvedenih povijeau, a koje bi se prevladale kulturom. (api,2014.) U Osijeku postoje brojne kulturne manifestacije poput Osje kog ljeta kulture, Osje kog ljeta mladih, Urban fest Osijek, Filmska runda, No knjige, No muzeja, No kazaliata. Grad Osijek ima i bogatu kulturnu baatinu koja uklju uje Hrvatsko kulturno-umjetni ko druatvo Osijek 1862, }eljezni ar, Slavonsko tamburaako druatvo Pajo Kolari. Postoje institucije poput Hrvatskog narodnog kazaliata, Muzeja Slavonije, Arheoloakog muzeja, Dje jeg kazaliata Branka Mihaljevia i brojne druge. Ono ato se do 2020. godine nastoji jest razvijanje brendova grada (Osijek-grad nobelovaca i zna ajnih znanstvenika, Osijek-grad zna ajnih umjetnika europskih i svjetskih dosega). Planira se i revitalizacija Tvre te razvoj njezinih kapaciteta za kulturni turizam. Planira se i obnova secesijskih pro elja i predvrtova u Osijeku, Eurodom se nastoji pretvoriti u multifunkcionalni kulturni centar, i brojne druge inicijative. (api, 2014.) Zakoni i financiranje kulture u gradu Osijeku U gradu Osijeku postoji Upravni odjel za druatvene djelatnosti i Odsjek za kulturu, te ta dva odjela svojim djelovanjem imaju najva~niju ulogu u upravljanju kulturnim razvitkom. Postoje i brojni zakoni i propisi koji utje u na sam kulturni razvitak. Tako su nam poznati Meunarodni pravni propisi koji uklju uju: Zakon o potvrivanju Memoranduma o razumijevanju izmeu Europske zajednice i Republike Hrvatske u programu Kultura (2007.-2013.( (MM-MU 7/07), Zakon o potvrivanju konvencije o zaatiti i promicanju raznolikosti kulturnih izri aja (NN-MU,br. 5/06,5/07), Europsku kulturnu konvenciju (NN-MU 1/99) i brojne druge. O financiranju kulture postoji Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90, NN 27/93, NN 38/09), te Zakon o Zakladi Kultura nova (NN 90/11). Tu su i propisi grada Osijeka koji ureuju samo podru je kulture, a oni uklju uju: Program javnih potreba u kulturi Grada Osijeka (za svaku kalendarsku godinu), Odluku o osnivanju Kulturnog vijea grada Osijeka, odnosno Slu~beni glasnik grada Osijeka br.16/13., te plan raspodjele sredstava spomeni ke rente. (api, 2014.) `to se ti e financiranja kulture iz gradskog prora una, idua tablica prikazuje koliko je sredstava izdvojeno za kulturu 2013. godine. takoer su odvojeno prikazane gradske ustanove, odnosno koliko sredstava ide u ustanove, a koliko sredstava dobivaju ostali korisnici. Pod ostali korisnici misli se na razli ite udruge i neovisnu scenu. (api, 2014.) Tablica 1. Prikaz raspodjele financijskih sredstava za kulturu u 2013. godini (api,2014.) Ustanove, redovna djelatnost Ostali korisnici (udruge, neovisna scena)Iznos 18.155.268,72kn2.087.748,74knUkupna sredstva namijenjena kulturi20.243.017,46knUdio89,7 %10,3 % Prema prikazanoj tablici mo~e se zaklju iti kako veina sredstava koja su namijenjena kulturi idu u ustanove koje predstavljaju redovnu djelatnost. Tek neato novca ide za udruge i neovisnu scenu. U taj iznos sredstava uklju ene su i plae za djelatnike u kulturi. (api,2014.) Zanimljivo je i prikazati raspodjelu sredstava prema ustanovama u gradu Osijeku. Prema tablici prikazanoj ispod mo~e se zaklju iti kako veina sredstava ide u Hrvatsko narodno kazaliate u Osijeku i to ak 66%. Tablica 2. Raspodjela sredstava prema ustanovama u 2013.godini. (api,2014.) Red. br.UstanoveIznos%1.Hrvatsko narodno kazaliate u Osijeku11.985.472,50kn66 %2.Dje je kazaliate Branka Mihaljevia u Osijeku3.239.300,00kn18 %3.Gradske galerije Osijek430.496,22kn2 % 4.Gradska i sveu iliana knji~nica Osijek 2.500.000,00kn14 %UKUPNO: 18.155.268,72kn100 % Posljednja tablica koja govori o raspodjeli sredstava, odnosi se na prora un grada Osijeka namijenjen kulturi. Tablica 3. Raspodjela sredstava za kulturu prema prora unu grada Osijeka u 2013.godini. (api,2014.) Red. br.DjelatnostIznos%1.Programi od posebnog zna enja za Grad Osijek798.186,04kn38 %2.Zaatita i o uvanje kulturne baatine213.562,50kn10 %3.Muzejska i galerijska djelatnost84.500,00kn4 %4.Likovna djelatnost91.000,00kn4 %5.Knji~na i nakladni ka djelatnost247.000,20kn12 %6.Glazbena i glazbeno-scenska djelatnost536.500,00kn26 %7.Filmska djelatnost47.500,00kn2 %8.Kultura mladih i novomedijska kultura69.500,00kn3 %UKUPNO: 2.087.748,74kn100 %Iz svih gornjih tablica mo~e se zaklju iti kako veina novca iz prora una grada Osijeka ide na fiksne troakove kojima je osniva  sam grad Osijek, a koji uklju uju plae zaposlenika, materijalne i programske rashode. Neke od tih ustanova su Hrvatsko narodno kazaliate, Dje je kazaliate Branimira Mihaljevia i Gradske galerije. Jedina ustanova prema kojoj grad Osijek ima zakonsku obvezu financiranja je Gradska i sveu iliana knji~nica Osijek. Tu onda izostaje dio sredstava koji bi bio po~eljan za razvijanje neovisne scene, za poticanje kulturnih projekata razli itih udruga te za kulturni amaterizam. Ta injenica dakako predstavlja odreeni problem. (api, 2014.) Temeljna na ela kulturne politike grada Osijeka Osje ka kultura svakako ima dobar potencijal za daljnji razvitak. Neke od temeljnih vrijednosti osje ke kulture manifestiraju se kroz naslijeenu kulturnu podlogu u obliku baatine. Grad Osijek ima i sna~na institucionalna uporiata koja predstavljaju elementarni kulturni ~ivot, a to su nacionalno kazaliate, muzeji, galerije, kulturne organizacije, te neke kulturne manifestacije koje funkcioniraju dugi niz godina poput manifestacije Osje ko ljeto kulture. Postoji i graanska energija koja kroz razne udruge i neovisnu scenu uklju uje graane tamo gdje su u ovim elementarnim ustanovama zakinuti zbog nedostatka sredstava ili ograni enosti programa. Grad Osijek takoer osigurava potpore kvalitetnim programima kroz Program javnih potreba u kulturi grada Osijeka. Glavni kriteriji sufinanciranja su umjetni ka kvaliteta projekta, kreativnost, inovativnost, zna aj projekta za grad i za predstavljanje grada u Hrvatskoj i svijetu, te ekonomi nost i provedivost programa. Jedno od najva~nijih na ela kulturne politike grada Osijeka je nastaviti omoguavati pristup kulturi svim graanima pod jednakim uvjetima. U Osijeku postoji niz manifestacija koje su besplatne za graane. Jedna od tih manifestacija je Osje ko ljeto kulture (u daljnjem tekstu OLJK). OLJK uklju uje izlo~be, glazbeni program, kazaliane predstave i joa brojne druge kulturne programe koji su besplatni za sve graane. Takoer svake godine omogueno je i volontiranje, ato je posebno korisno za studente, pogotovo one koje zanima kultura. Na taj na in studenti mogu nau iti kako funkcionira provoenje odreenog projekta u kulturi te sudjeluju u samoj pripremi. Jedno od novih na ela kulturne politike jest omoguavanje javne rasprave koje su usmjerene na kulturne dogaaje u gradu. Na taj na in graani se mogu uklju iti sa svojim idejama i mo~da potaknuti razvoj nekog kulturnog dogaaja. To je dobro budui da se danas od ljudi o ekuje sve vea interakcija, suradnja, i uklju enost. U danaanje digitalno doba nije teako saznati ato graani misle o odreenom projektu i koji su njihovi prijedlozi, a to sve zajedno mo~e poboljaati kulturni razvitak u gradu. Na internetu postoji stranica Osijek-grad kulture koju je pokrenuo Upravni odjel grada Osijeka, a na kojoj postoji pregled svih kulturnih dogaanja u gradu. (api,2014.) Javne potrebe u kulturi grada Osijeka za 2017. godinu Dokument Izmjena i dopuna programa javnih potreba u kulturi grada Osijeka za 2017.godinu uklju uje javne potrebe u kulturi grada Osijeka za 2017. godinu. Obuhvaa sve programe, akcije i manifestacije u kulturi koje su od interesa za grad Osijek. To uklju uje redovnu djelatnost i programe ustanova u kulturi kojima je osniva  sam grad, programe od posebnog zna enja za Osijek, programsku djelatnost udruga i ostalih korisnika (zaatita i o uvanje kulturne baatine, muzejska i galerijska djelatnost, izlo~bena i likovna djelatnost, glazbena i glazbeno-scenska djelatnost...). Za Hrvatsko narodno kazaliate u Osijeku izdvojeno je ukupno 11.987,000,00 kuna, za Dje je kazaliate Branimira Mihaljevia 3.410.725,00 kuna, za gradske galerije 500.00,00 kuna. `to se ti e samih programa od posebnog zna enja za grad Osijek iz podru ja kulture izdvojila bih OLJK za koji se izdavaja 600.000,00 kuna i Koncertni ciklus Grada za koji se izdvaja 50.000,00 kuna. Za muzejsku i galerijsku djelatnost izdvaja se 10.000,00 kuna, za izlo~benu i likovnu djelatnost 19.000,00 kuna, a za knji~nu i nakladni ku djelatnost 77.000,00 kuna. Financiranje udruga i ostalih neprofitnih organizacija provode se putem javnog natje aja ili javnog poziva. Iz ovih podataka mo~e se zaklju iti kako se situacija od 2013. godine nije promijenila. I dalje se najviae novca ula~e u ustanove iji je vlasnik grad Osijek, a ukoliko neka neprofitna organizacija ~eli biti financirana za neki projekt u kulturi to joj je omogueno putem javnog natje aja. (Vrki,2017.) Indeks razvijenosti grada Osijeka Prema indeksu razvijenosti sve ~upanije u Republici Hrvatskoj razvrstane su u etiri grupe ovisno o tome koliko je neka ~upanija iznad ili ispod prosjeka Hrvatske. Indeks razvijenosti grada Osijeka je 101, 53%, te se nalazi na donjoj razini etvrte skupine, u kojoj se nalazi i Split sa 105,44% i Rijeka sa 115,49%. Grad Zagreb se sa 139,82 nalazi u grupi V. Kulturne djelatnosti u Osijeku uklju uju kazalianu, muzejsku, galerijsku, knji~nu, glazbenu, likovnu, nakladni ku i arhivsku aktivnost, te aktivnost zaatite kulturne baatine. Za Osijek je va~no p  / 1    . 2 F ^ ` t v 6 8 ` b ~ .ɦmV,h:1hOJQJ^J_HmHnHsHtH,h:1hMOJQJ^J_HmHnHsHtH h:1h?)OJQJ^JmHsH h:1hMOJQJ^JmHsH h:1hgOJQJ^JmHsH#h:1hy<5OJQJ^JmHsH#h:1hg5OJQJ^JmHsH#h:1h5OJQJ^JmHsH#h:1h?)5OJQJ^JmHsH 0 1  @  0 2 ` v 8 b d . r gdggdy<$a$gdM$a$gdy<$a$gdg.Jl`FGRhj~BFP|Jp_pN h:1hOJQJ^JmHsH h:1hkOJQJ^JmHsH h:1h^OJQJ^JmHsHh:1hMmHsH h:1hgOJQJ^JmHsH h:1hMOJQJ^JmHsH#h:1hM5OJQJ^JmHsH#h:1hg5OJQJ^JmHsH,h:1hMOJQJ^J_HmHnHsHtH,h:1hQOJQJ^J_HmHnHsHtH GHIRjDFH~P($*&*** & F gd'0 $dha$gdrN] $dha$gdmf & F gd^gd^$a$gdggdM $dha$gdMgdg$dh5$7$8$9DH$a$gdMJ$$%p&b''',(N(P((((((((())))*"*$*&***+++ͼＫޚxxggg h:1h'0OJQJ^JmHsH h:1hvOJQJ^JmHsH h:1hrN]OJQJ^JmHsH h:1hI~OJQJ^JmHsH h:1h##OJQJ^JmHsH h:1h@8OJQJ^JmHsH h:1h=OJQJ^JmHsH h:1hOJQJ^JmHsH h:1h6OJQJ^JmHsH!++++l-n-<1>1\4n488`;b;;;LDNDXEZE FLFGGGGGG޼ޫޝތ{jV&h:1h'05OJQJ\^JmHsH h:1hI~OJQJ^JmHsH h:1hqOJQJ^JmHsH h:1hM!OJQJ^JmHsHhh1OJQJ^JmHsH h:1h^OJQJ^JmHsH h:1hOJQJ^JmHsH h:1h6MOJQJ^JmHsH h:1h'0OJQJ^JmHsH h:1hMNOJQJ^JmHsH*`;b;;;\DGGGHlH$dh$Ifa$gdD dh$IfgdD $dha$gdqgd & F gd'0gd^ $dha$gd'0 GlHnHHH$I&ILIMMM"MMMMnNpNNNVOXOOOO8PdPFQRJRLRRRDSFSSSSSjTlTTT2U4UUUUV gtgƵפ׏׏׏׏׏פ׏׏׏׏׏׏׏׏׏~ h:1h:1OJQJ^JmHsH(h:1h'0CJOJQJ^JaJmHsH h:1hqOJQJ^JmHsH h:1hI~OJQJ^JmHsH h:1h6MOJQJ^JmHsH h:1h'0OJQJ^JmHsH.h:1h'05CJOJQJ\^JaJmHsH1lHnH|HHHl`QQ$dh$Ifa$gdD dh$IfgdDkd$$IfTlF  t6    44 la]pytDTHHI$Iw$dh$Ifa$gdD dh$IfgdDmkd$$IfTl;F t6    44 la]ytDT$I&I0I>ILI$dh$Ifa$gdD dh$IfgdDZkdm$$IfTl0 t644 la]ytDTLINIPI|K"MMMMMM|mmmm$dh$Ifa$gdD $dha$gdq $dha$gd'0mkd$$IfTl;F t6    44 la]ytDT MMMDNdNnNNBB33$dh$Ifa$gdD dh$IfgdDkd$$IfTl\/g&4L `  t(644 lagp(ytDTnNpNvNNNNssdd$dh$Ifa$gdD dh$IfgdDkd$$IfTlX\/g'4L ` t644 lagytDTNNO2OLOVOssdd$dh$Ifa$gdD dh$IfgdDkdp$$IfTlX\/g'4L ` t644 lagytDTVOXO^OOOOssdd$dh$Ifa$gdD dh$IfgdDkd3$$IfTlX\/g'4L ` t644 lagytDTOOO8PXPdPssdd$dh$Ifa$gdD dh$IfgdDkd$$IfTlX\/g'4L ` t644 lagytDTdPfPhPFQRNCC8 $dha$gdq $dha$gd'0kd$$IfTl\/g'4L `  t(644 lagp(ytDTR$R:RFRJRLR?kd$$IfTl\MyqE$&\,  t(T$644 la]p(ytDT$dh$Ifa$gdDLRRRRRRRR S:SDSdkd$$IfTlX\MyqE$'\, tT$644 la]ytDT$dh$Ifa$gdD dh$IfgdD DSFSLSSSSssdd$dh$Ifa$gdD dh$IfgdDkd $$IfTlX\MyqE$'\, tT$644 la]ytDTSSSSSSssdd$dh$Ifa$gdD dh$IfgdDkde $$IfTlX\MyqE$'\, tT$644 la]ytDTSSTFT`TjTssdd$dh$Ifa$gdD dh$IfgdDkd( $$IfTlX\MyqE$'\, tT$644 la]ytDTjTlTrTTTTssdd$dh$Ifa$gdD dh$IfgdDkd $$IfTlX\MyqE$'\, tT$644 la]ytDTTTTU*U2Ussdd$dh$Ifa$gdD dh$IfgdDkd $$IfTlX\MyqE$'\, tT$644 la]ytDT2U4U:UUUUssdd$dh$Ifa$gdD dh$IfgdDkdq $$IfTlX\MyqE$'\, tT$644 la]ytDTUUUUVVssdd$dh$Ifa$gdD dh$IfgdDkd4$$IfTlX\MyqE$'\, tT$644 la]ytDTVVJ[L[N[[[NC>>6> & F gd'0gd $dha$gd'0kd$$IfTl\MyqE$'\,  t(T$644 la]p(ytDTtgll,nno&x(xz z z~@~*4~m\m\m~m~N~~m~hnOJQJ^JmHsH h:1hoOJQJ^JmHsH h:1h/(OJQJ^JmHsH h:1hOJQJ^JmHsH h:1hNOJQJ^JmHsHU hNhNOJQJ^JmHsHhNOJQJ^JmHsHh'0OJQJ^JmHsHh:1OJQJ^JmHsH#h:1h'06OJQJ^JmHsH h:1h'0OJQJ^JmHsH[mmmnn z zPzr$ & F dha$gd $dha$gd$ & F dha$gd $dha$gdW$ & F dha$gdN8^8gd'0 & F gd'0gd'0gd $dha$gd'0okretanje Umjetni ke akademije (2004.) i Odjela za kulturologiju (2010.) budui da ove dvije ustanove predstavljaju jedne od temeljnih obrazovnih institucija koje osposobljavaju stru njake iz svih podru ja kulture, a koje su itekako poticajne za razvoj svih kulturnih djelatnosti. Osijek ima vrlo razvijenu kulturu i postoji niz manifestacija koje funkcioniraju dugi niz godina. Za budunost je va~no uklju ivanje mladih u podru je kulture. Umjetni ka akademija i Odjel za kulturologiju razvijaju svoje studente u smjeru kulture te oni sa svojim znanjima i vjeatinama mogu pomoi u razvijanju Osijeka kao grada kulture. (Singer i suradnici, 2014.) Osvrt na Strategiju kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba Ve u samom nazivu strategije mo~e se vidjeti da ona sadr~i rije i kreativan razvitak ato zna i da grad Zagreb veliku va~nost pridaje kreativnosti. Grad Zagreb glavni je grad Republike Hrvatske. Kao jedinstveni grad nastao je 1850. godine ujedinjenjem Kaptola i Gradeca te okolnih naselja. Te iste godine, odnosno od dana nastanka, grad je zapo eo razvitak ka suvremenoj i modernoj Europi. Nakon postanka glavnim gradom Hrvatske sve je viae ja ao u gospodarskom, politi kom, kulturnom, ali i kreativnom smislu. Bogata povijest koja se prote~e joa i u prapovijesno doba, ali kasnije najzna ajnije Rimsko doba omoguila mu je iskoriatavanje vlastitih potencijala koji su ga doveli na poziciju jednog od najva~nijih turisti kih mjesta u Hrvatskoj, pored Dubrovnika, Splita, Hvara i ostalih gradova na Jadranu. Dakako, danaanju popularnost mo~e zahvaliti i brojnim dogaanjima, a to je u prosjeku godianje 270 festivala, 550 izlo~aba, 228 koncerata, predstava i projekcija, odnosno ukupno 5 000 kulturnih i umjetni kih dogaanja godianje. (Strategija kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba, 2015:1) Takoer, posljednijh nekoliko godina Grad je prepoznao vrijednost i zna enje kako kulturnih tako i kreativnih institucija, ali i industrija. Strategije kulturnog i kreativnog razvitka Zagreba omoguuju sintetizirani pregled ciljeva, strategija, koraka, rokova koje e mu omoguiti razvoj prema jednom od najzna ajnijih gradova u Europi u podru ju kulturne i kreativne industrije. Navedeni dokument odnosi se na razdoblje od 2015. do 2022. godine, a takoer unutar toga razdoblja nalazi se i strategija Kreativne Europe, koja je bila poticaj stvaranja zagreba ke strategije. Isto tako, jedan od ciljeva bila je i kandidatura Zagreba za Europsku prijestolnicu kulture. Ciljevi odreeni na po etku stvaranja dokumenta nisu stati ni. `toviae, prepoznavanjem potreba u odreenom podru ju sektora kulturne i kreativne industrije, mijenjat e se i njegov sadr~aj. injenica da je dokument stvaran od strane organizacija u kulturi, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport u suradnji s graanima govori kako je krajnji cilj povezivanje kulture, umjetnosti, znanosti, kreativnih industrija ne bi li se na taj na in stvorila ugodna i kvalitetna atmosfera za ~ivljenje, ali i potrebe graana Zagreba, te isto tako turista, od ije strane je grad svake godine sve viae prepoznat (Strategija kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba, 2015). Ciljevi Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba su izmeu ostalog i razvoj gospodarstva (...), odr~ivo gospodarenje energijom(...), smanjenje emisije stakleni kih plinova, (...) odr~ivo koriatenje cjelokupnog prostora grada, unapreivanje naseljenih dijelova grada, poboljaanje druatvene infrastrukture, unapreivanje uvjeta za rad, kvalitete i raznolikosti u kulturi i kulturnoj ponudi, razvoj partnerstva s graanima i dionicima razvoja, identifikacija, unapreivanje i razvoj jedinstvenog pristupa komunikaciji identiteta (posebnosti) Grada Zagreba (Strategija kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba, 2015: 7). ZAGREBPlan Zagreb Plan je dokument o razvojnoj strategiji grada Zagreba. Odnosi se na ciljeve, projekte, prioritete koji su odreeni za razvoj grada do 2020. godine. Na po etku stvaranja bilo je potrebno prepoznati vrijednosti, ali i negativne strane koje su donijele druatvene promjene, od kojih je najva~nije interes individualnog nad druatvenim te kratkoro nog nad dugoro nim, ali odrediti te izraditi strateaki plan grada koji e biti realno ostvariv. Na radionici koja je odr~ana 2. velja e 2011. godine s ciljem stvaranja ZagrebPlana, stvorena je vizija Zagreba pod nazivom  Grad Zagreb-urbani inkubator odr~ivih koncepata, poduzetniatva i novih vrijednosti . (Matkovi, 2012:11) , a odreeno je aest strateakih ciljeva, a to su konkurentno gospodarstvo, razvoj ljudskih potencijala, zaatita okoliaa, unapreivanje prostornih kvaliteta i funkcija, unapreivanje kvalitete ~ivota te sustava upravljanja razvojem (Matkovi, 2012:11). U dokumentu su navedena sva obilje~ja grada, od veli ine povraine, broja stanovnika, zemljopisnog polo~aja, gospodarstva, turizma, poduzetniatva, poljoprivrede, druatva, obrazovanja itd. Financiranje turizma, kulture, kulturnih i kreativnih industrija Turizam Moglo bi se rei kako je turizam glavna gospodarska grana Republike Hrvatske. Mediji naj eae prenose postotke poveanja dolazaka turista, noenja, stoga bi se dalo zaklju iti kako se hrvatsko gospodarstvo svake godine  uzda u sezonu. Ve je navedeno kako je posljednje desetljee turizam i jedan od najveih dobiti Grada Zagreba. Povijesne znamenitosti, arhitektura, ali i kulturna, sportska, zabavna dogaanja privla e sve vei broj turista. Prora un Grada Zagreba ove tekue, 2017. godine, iznosi 7.500.000.000,00 kuna, dok je od toga za turizam izdvojeno 854.050.000,00 kuna, a odnosi se na razvoj turizma u gradu te sufinanciranje raznih projekata u turizmu. (Zaklju ak o preraspodjeli sredstava planiranih u Prora unu Grada Zagreba za 2017., 2017) Kultura Kultura je uvijek na neki na in bila zapostavljena, ato se ti e njezinoga vrednovanja, a koje se najviae ogleda u njezinom financiranju. Grad Zagreb kao glavni grad ima najvei godianji prora un, a isto tako i najvei prora un za kulturu. Prema podatcima sa slu~bene stranice Grada Zagreba, prora un za kulturu 2017. godine iznosi 456.670.000,00 kuna. Za brendiranje, Grad je izdvojio 1.250.000,00 kuna, ato je zapravo mali postotak s obzirom na prora un. Takoer, za tekuu godinu za javne potrebe Grada Zagreba izdvojeno iz proru na 405.690.000,00 kuna. Tablica 4. Program javnih potreba u kulturi za 2017. godinu, Centri za kulturu (Program javnih potreba u kulturi za 2017. godinu, Centri za kulturu, 2017) Redni brojKorisnikUkupno sredstava u 2017.1.CKI  August Cesarec 113.000,002.CKI Maksimir151.000,003.Centar za likovni odgoj34.000,004.CK Novi Zagreb179.000,005.Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad177.00,006.Centar mladih Buvljak120.000,007.KIC- Kulturno informativni centar70.000,008.Kulturni centar Peaenica135.000,009.Kulturni centar Travno100.000,0010.Posudionica i radionica narodnih noanji90.000,0011.Narodno sveu iliate Dubrava597.550,0012.Pu ko otvoreno u iliate227.000,0013.CK Treanjevka157.000,0014.NS Sesvete187.000,0015.Nezavisne produkcije (Hrvatska glazbena mlade~, Red uvara Grada Zagreba, Udruga Traumatic Arts)145.000,00UKUPNO2.482.550,00 Kulturna i kreativna industrija Sektor kreativnih industrija je vrlo heterogen jer obuhvaa razli ite segmente kao ato su mediji, filmska i glazbena industrija, likovne i izvedbene umjetnosti, ali i umjetni ke obrte (Buljubaai i suradnici, 2016:112). Mjesec kreativnih i kulturnih industrija ili tzv. ljetni Advent je dogaaj koji je osmialjen 2016. godine za razdoblje od 16. svibnja do 21. lipnja. Cilj dogaaja je pozicioniranje Hrvatske, ali i Zagreba, mjesta u kojem se ono odvija, na europsku kartu kulturnih i kreativnih industrija. Svrha projekta je, kako su istaknuli, povezati kulturna dogaanja u Zagrebu. Pored ovoga projekta vrlo va~nu ulogu u podru ju kulturnih i kreativnih industrija imaju institucije kao ato su Hrvatsko narodno kazaliate, Muzej suvremene umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti i Akademija dramskih umjetnosti te festivali poput Animafesta, Svjetskog dana glazbe, Cest isd best i mnogi drugi (Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, 2016). U nastaku se nalazi tablica 5. koja prikazuje raspodjelu prora unskih sredstava za sektore kulturnih i kreativnih industrija za grad Zagreb. Tablica 5. Prora unska sredstva za sektore kulturne i kreativne industrije u 2017. godini (Zaklju ak o preraspodjeli sredstava planiranih u Prora unu Grada Zagreba za 2017., 2017 ) Redni brojSektor kulturne i kreativne industrijeUkupno sredstva u 2017. godini1.Knji~ni na djelatnost1.900.000,002.Izdavaatvo3.200.000,003.Muzejska djelatnost2.200.000,004.Glazbena djelatnost5.670.000,005.Kazaliana djelatnost8.5000.000,006.Likovna djelatnost3.200.000,007.Centri za kulturu460.000,008.Filmska djelatnost7.450.000,009.Kulturno- umjetni ki amaterizam6.900.000,0010.Inovativne umjetni ke i kulturne prakse2.500.000,0011.Meunarodna, meu~upanijska i meugradska suradnja9.000.000,00UKUPNO50.980.000,00 Iz tablice 5. jasno se mo~e vidjeti kako sektori kulturnih i kreativnih industrija zauzimaju zna ajno mjesto u prora unu grada Zagreba samim time ato je za svaki sektor namijenjena odreena svota nov anih sredstava, dok primjerice u gradu Osijeku i njegovim javnim politikama kulturne i kreativne industrije se tek djelomi no spominju, a prora unom takoer nisu obuhvaene. Indeks razvijenosti grada Zagreba Prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, to jest, lanku 27. stavka 1. navedenog Zakona kojeg je Vlada Republike Hrvatske donijela 27. prosinca 2013. godine, Grad Zagreb se nalazi u IV. skupini jedinica lokalne samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti vea od 125% prosjeka Republike Hrvatske, zajedno s joa 25 gradova, a neki su Dubrovnik, Krk, Novalja, Opatija, Umag. (NN 158/13) Zaklju ak Promatrajui pojedine javne politike, strateake dokumente te strategije razvoja grada Osijeka i Zagreba, nedvojbeno se mo~e zaklju iti da grad Zagreb definitivno prednja i u svemu. To se najbolje mo~e vidjeti u tablicama koje prikazuju raspodjelu nov anih sredstava za turizam, kulturu i kulturne i kreativne industrije. injenica da u gradu Osijeku uope ne postoji stavka u prora unu za financiranje kulturnih i kreativnih industrija govori nam o tome koliko su zapravo one nerazvijene, odnosno neprepoznate u Osijeku. S obzirom na tu injenicu svakako bi se trebalo poraditi na tome da se kulturne i kreativne industrije ato viae promoviraju, da se provede iscrpno istra~ivanje kojim e se one mapirati te utvrditi koji su sektori najrazvijeniji i koji bi se trebali i financijski poticati. Takoer, injenica je da je Zagreb puno razvijeniji od grada Osijeka, ato se mo~e vidjeti i prema indeksu razvijenosti, to i ne udi jer je glavni grad u kojem se skoro sve bitne stvari dogaaju, a i velik broj ljudi tamo ~ivi i radi. No, opet, tu centralizaciju razvijenosti i financijskog poticanja pojedinih segmenata kao ato su kultura, turizam i kulturne i kreativne industrije trebalo bi ipak malo viae raspodijeliti i na ostale dijelove Republike Hrvatske kroz recimo odreene projekte, financijske vouchere, poticaje za razvoj u nerazvijenim dijelovima, vei anga~man pojedinih ministarstava za poticanje kulturnih i kreativnih industrija i sl. Sve u svemu i Strategiju grada Osijeka trebalo bi doraditi sa pojedinim dijelovima o kulturnim i kreativnim industrijama nakon ato se provede ve spomenuto mapiranje. S obzirom da je turizam vrlo slabo razvijen ato se grada Osijeka ti e, trebalo bi poraditi i na tome. Isto vrijedi i za kulturu. Ukoliko bi se odreeni kulturni segmenti unaprijedili, promovirali i na neki na in financirali, sve bi to moglo izazvati lan anu reakciju razvoja i promoviranja ne samo kulturnih i kreativnih industrija, nego i turizma i same kulture u gradu Osijeku, ali i aire. LITERATURA Buljubaai, I., Bori, M., Hartmann Toli, I.(2016)  The impact of promotion in creative industries  The case of museum attendance , Ekonomski vjesnik, br.1, Vol.29, str. 109-124 Burstein, P. (1991),  Policy Domain: Organization, Culture, and Policy Outcomes , Annual Review of Sociology, (17) str. 327-350. Compston, H. (2004), Introduction: The Nature of Public Policy in Britain, France and Germany. U: Compston. H. (ur.). Handbook of Public Policy in Europe, Britain, France and Germany, New York: Palgrave Macmillian, str. 1-13. api, A. (2014), Slu~beni glasnik grada Osijeka. Zaklju ak o donoaenju Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka 2014.-2020, Osijek: Gradsko vijee grada Osijeka Fink-Hafner, D. (2007), Znanost  o javnih politikah in  za javne politike, U: Fink-Hafner, D. (ur.). Uvod v analizo politik. Teorije, koncepti, na ela. Ljubljana: Fakulteta za dru~bene vede, str. 9-30. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport (2017), Program javnih potreba u kulturi za 2017. godinu, Centri za kulturu, Zagreb: Grad Zagreb Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (2016)  Mjesec kreativnih i kulturnih industrija ,  HYPERLINK "http://hkkkki.eu/index.php/2016/04/07/mjesec-kreativnih-kulturnih-industrija/" http://hkkkki.eu/index.php/2016/04/07/mjesec-kreativnih-kulturnih-industrija/ (11. svibnja 2017.) Matkovi, I. (2012), Zagreb plan  razvojna strategija grada Zagreba: Ciljevi i prioriteti razvoja do 2020., Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada May, P. J., Sapotiche, J., Workman, S. (2006), Policy Coherence and Policy Domains Narodne novine 158/13, Slu~beni list Republike Hrvatske (2013)  Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti ,  HYPERLINK "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_158_3313.html%20(10" http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_158_3313.html (10. svibnja 2017.) Petek, A. (2012)  `to su hrvatske javne politike? , Politi ke analize, br.11, Vol.3, 37-45 Singer, S. i suradnici, (2014.),  Strategija razvoja grada Osijeka , Slu~beni glasnik grada Osijeka,Osijek: Ekonomski fakultet u Osijeku  HYPERLINK "http://www.osijek.hr/sluzbeni-glasnik/pdf/57- konacni%20prijedlog%20strategije-akt-1.pdf" http://www.osijek.hr/sluzbeni-glasnik/pdf/57- konacni%20prijedlog%20strategije-akt-1.pdf (10. svibnja 2017.) Slu~beni glasnik Grada Zagreba (2016), Zaklju ak o preraspodjeli sredstava u Prora unu Grada Zagreba za 2017., Zagreb:Grad Zagreb Vrki, I. (2017), Izmjena i dopuna programa javnih potreba u kulturi grada Osijeka za 2017. godinu, Osijek: Gradsko vijee grada Osijeka,  HYPERLINK "http://dms.osijek.hr/JavniDokumenti/00210560277905_1.pdf" http://dms.osijek.hr/JavniDokumenti/00210560277905_1.pdf (10.svibnja 2017.) &Rr ^ᮝ{ff(h:1hYm OJPJQJ^J_HmHsH h:1h'0OJQJ^JmHsH h:1hYm OJQJ^JmHsH h:1hn,OJQJ^JmHsH h:1hG=OJQJ^JmHsH h:1h#,8OJQJ^JmHsH h:1h/(OJQJ^JmHsH h:1hOJQJ^JmHsHhv?+OJQJ^JmHsH rt ^$$Ifa$gdq $dha$gdq $dha$gdYm gdYm  & F gdYm ^gdYm  & F gdYm $dha$gd ^68npfhbdtv68DFDD&>FHhxxxxhv?+OJQJ^JmHsH h:1h2tOJQJ^JmHsH h:1hYm OJQJ^JmHsH0h:1hYm CJOJPJQJ^J_HaJmHsH0h:1hYm CJOJPJQJ^J_HaJmHsH h:1hqOJQJ^JmHsH(h:1hqOJPJQJ^J_HmHsH/ 6^PPB$$Ifa$gdq$$Ifa$gdqkd $$IflFn V t06    44 lapyt/(68>Xn^PPB$$Ifa$gdq$$Ifa$gdqkd$$IflFn V t06    44 lapyt/(npv^PPB$$Ifa$gdq$$Ifa$gdqkd{$$IflFn V t06    44 lapyt/(^PPB$$Ifa$gdq$$Ifa$gdqkd2$$IflFn V t06    44 lapyt/(Rf^PPB$$Ifa$gdq$$Ifa$gdqkd$$IflFn V t06    44 lapyt/(fhn^PPB$$Ifa$gdq$$Ifa$gdqkd$$IflFn V t06    44 lapyt/(^PPB$$Ifa$gdq$$Ifa$gdqkdW$$IflFn V t06    44 lapyt/(Lb^PPB$$Ifa$gdq$$Ifa$gdqkd$$IflFn V t06    44 lapyt/(bdj^PPB$$Ifa$gdq$$Ifa$gdqkd$$IflFn V t06    44 lapyt/(^PPB$$Ifa$gdq$$Ifa$gdqkd|$$IflFn V t06    44 lapyt/(&^t^PPB$$Ifa$gdq$$Ifa$gdqkd3$$IflFn V t06    44 lapyt/(tv~^PPB$$Ifa$gdq$$Ifa$gdqkd$$IflFn V t06    44 lapyt/(^PPB$$Ifa$gdq$$Ifa$gdqkd$$IflFn V t06    44 lapyt/( 6^PPB$$Ifa$gdq$$Ifa$gdqkdX$$IflFn V t06    44 lapyt/(68@^PPB$$Ifa$gdq$$Ifa$gdqkd$$IflFn V t06    44 lapyt/(*D^PPB$$Ifa$gdq$$Ifa$gdqkd$$IflFn V t06    44 lapyt/(DFHJD^YYQH= $dha$gdYm 8^8gdYm  & F gdYm gdYm kd}$$IflFn V t06    44 lapyt/(h|(BDFDFRT"$lnDFbd䀹tffh6owOJQJ^JmHsH h:1hYm OJQJ^JmHsHh:1hYm CJaJmHsH,h:1hr CJOJPJQJ^JaJmHsH,h:1hYm CJOJPJQJ^JaJmHsH h:1hv?+OJQJ^JmHsHh5l"OJQJ^JmHsHhv?+OJQJ^JmHsH h:1hqOJQJ^JmHsH(DDFR$dh$Ifa$gdDdhgdq $dha$gdYm RTZ^OOO$dh$Ifa$gdDkd4$$IflF#h t06    44 lapytD^OOO$dh$Ifa$gdDkd$$IflF#h t06    44 lapytD"^OOO$dh$Ifa$gdDkd$$IflF#h t06    44 lapytD"$*Rl^OOO$dh$Ifa$gdDkdY$$IflF#h t06    44 lapytDlnt^OOO$dh$Ifa$gdDkd$$IflF#h t06    44 lapytD^OOO$dh$Ifa$gdDkd$$IflF#h t06    44 lapytD .D^OOO$dh$Ifa$gdDkd~ $$IflF#h t06    44 lapytDDFLr^OOO$dh$Ifa$gdDkd5!$$IflF#h t06    44 lapytD^OOO$dh$Ifa$gdDkd!$$IflF#h t06    44 lapytDHb^OOO$dh$Ifa$gdDkd"$$IflF#h t06    44 lapytDbdl^OOO$dh$Ifa$gdDkdZ#$$IflF#h t06    44 lapytD^OOO$dh$Ifa$gdDkd$$$IflF#h t06    44 lapytD Nz ^YN@3 $dha$gdW$ & F dha$gdW $dha$gdv?+gdYm kd$$$IflF#h t06    44 lapytD Nd r x z  , n , j ~    B L P v *xgxVxHxgxgxgxgVh6owOJQJ^JmHsH h:1h6OJQJ^JmHsH h:1h.;OJQJ^JmHsH h:1h# =OJQJ^JmHsH h:1h\*OJQJ^JmHsH(hWh6owOJPJQJ^J_HmHsH"hWOJPJQJ^J_HmHsH(hWhWOJPJQJ^J_HmHsHhWOJQJ^JmHsHhYm OJQJ^JmHsHhv?+OJQJ^JmHsHz  >@Vx4 !$f% &(n)(*@,$ & Fdha$gd* $dha$gd*$ & Fdha$gd* $dha$gd,dhgd\* $dha$gd.; & F dhgd\*Lv~$BV8:<@Tv±±~m~m~\K h:1h.;OJQJ^JmHsH h:1h|YOJQJ^JmHsH h:1hY??OJQJ^JmHsH h:1hhOJQJ^JmHsH h:1h\*OJQJ^JmHsH h:1hlOJQJ^JmHsH h:1h6OJQJ^JmHsH h:1h%tOJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsHh* KOJQJ^JmHsH h:1hSZ OJQJ^JmHsHv 4@FHZz&P| ~   пЮuuuпп^-h:1h9e1OJQJfHmHq sHh:1h.;OJQJmHsHhqOJQJmHsHh:1h|YOJQJmHsHh:1h9e1OJQJmHsH h:1hhOJQJ^JmHsH h:1h|YOJQJ^JmHsH h:1h.;OJQJ^JmHsHhqOJQJ^JmHsH h:1hqOJQJ^JmHsH!  !!2"""R#T###$$d%詚vXG0-h:1h;DOJQJfHmHq sH h:1h.;OJQJ^JmHsH:jh:1h.;0JOJQJUfHmHq sH1h:1h.;0JOJQJfHmHq sHh:1h.;mHsHjh:1h.;UmHsH-h:1h.;OJQJfHmHq sH h:1h9e1OJQJ^JmHsH-h:1h9e1OJQJfHmHq sH-h:1h|YOJQJfHmHq sH d%f%%%% & &8&\'^'( ((((({bA*-hWhWCJOJQJaJfHq @jhW0J>*B*CJOJQJUaJfHphq 1h9/IhW0JCJOJQJaJfHq hWjhWU-h9/IhWCJOJQJaJfHq 'hWCJOJQJaJfHq hhOJQJ^JmHsH h:1hhOJQJ^JmHsHh:1hs_OJQJmHsH h:1h.;OJQJ^JmHsHh:1h;DOJQJmHsH(`)b)l)n)|)~))*&*(*2*P***^+`+,,2,ubSbBb3h:1h|YOJQJmHsH h:1hM0JOJQJmHsHh:1hMOJQJmHsH%jh:1hMOJQJUmHsHh:1hqOJQJmHsHh:1h_OJQJmHsHh:1hOJQJmHsHh:1h[HOJQJmHsHh:1hWJOJQJmHsH h:1hqOJQJ^JmHsH h:1h=OJQJ^JmHsHh:1h##OJQJmHsHh:1h=OJQJmHsH2,<,>,@,-,-D-F-R-T-X-Z-h-j--- . ..Z.\...Z/ֿ~o`U`D h:1h0JOJQJmHsHh:1hmHsHjh:1hUmHsHh:1h_OJQJmHsHh:1hqOJQJmHsHh:1h9e1OJQJmHsHhqhqOJQJmHsH'hqOJQJfHmHq sH-h:1hqOJQJfHmHq sHhqOJQJmHsHh:1h|YOJQJmHsHh:1hOJQJmHsH@,F-/$ & Fdha$gd*$ & Fdha$gdqZ/\/^/v////h:1h|YOJQJmHsHh:1hOJQJmHsH)jh:1h0JOJQJUmHsH21h:p$/ =!"#$% $$If]!vh#v#v:V l  t6,55/ /  / a]pytDT$$If]!vh#v#v:V l; t655/ / / /  a]ytDT$$If]!vh#v#v:V l t6,55/ / /  / a]ytDT$$If]!vh#v#v:V l; t655/ / / /  a]ytDT$$Ifg!vh#v4#v#vL #v`:V l  t(6,5455L 5`9/ /  / agp(ytDT$$Ifg!vh#v4#v#vL #v`:V lX t6,,5455L 5`9/ / / /  agytDT$$Ifg!vh#v4#v#vL #v`:V lX t6,,5455L 5`9/ / / /  agytDT$$Ifg!vh#v4#v#vL #v`:V lX t6,,5455L 5`9/ / / /  agytDT$$Ifg!vh#v4#v#vL #v`:V lX t6,,5455L 5`9/ / / /  agytDT$$Ifg!vh#v4#v#vL #v`:V l  t(6,,5455L 5`9/ /  / agp(ytDT$$If]!vh#v\#v,#v#v:V l  t(T$6,5\5,559/ /  / a]p(ytDT$$If]!vh#v\#v,#v#v:V lX tT$6,,5\5,559/ / / /  a]ytDT$$If]!vh#v\#v,#v#v:V lX tT$6,,5\5,559/ / / /  a]ytDT$$If]!vh#v\#v,#v#v:V lX tT$6,,5\5,559/ / / /  a]ytDT$$If]!vh#v\#v,#v#v:V lX tT$6,,5\5,559/ / / /  a]ytDT$$If]!vh#v\#v,#v#v:V lX tT$6,,5\5,559/ / / /  a]ytDT$$If]!vh#v\#v,#v#v:V lX tT$6,,5\5,559/ / / /  a]ytDT$$If]!vh#v\#v,#v#v:V lX tT$6,,5\5,559/ / / /  a]ytDT$$If]!vh#v\#v,#v#v:V lX tT$6,,5\5,559/ / / /  a]ytDT$$If]!vh#v\#v,#v#v:V l  t(T$6,,5\5,559/ /  / a]p(ytDT$$If!vh#v#vV#v:V l t0655V5pyt/($$If!vh#v#vV#v:V l t0655V5pyt/($$If!vh#v#vV#v:V l t0655V5pyt/($$If!vh#v#vV#v:V l t0655V5pyt/($$If!vh#v#vV#v:V l t0655V5pyt/($$If!vh#v#vV#v:V l t0655V5pyt/($$If!vh#v#vV#v:V l t0655V5pyt/($$If!vh#v#vV#v:V l t0655V5pyt/($$If!vh#v#vV#v:V l t0655V5pyt/($$If!vh#v#vV#v:V l t0655V5pyt/($$If!vh#v#vV#v:V l t0655V5pyt/($$If!vh#v#vV#v:V l t0655V5pyt/($$If!vh#v#vV#v:V l t0655V5pyt/($$If!vh#v#vV#v:V l t0655V5pyt/($$If!vh#v#vV#v:V l t0655V5pyt/($$If!vh#v#vV#v:V l t0655V5pyt/($$If!vh#v#vV#v:V l t0655V5pyt/($$If!vh#vh#v#v :V l t065h55 pytD$$If!vh#vh#v#v :V l t065h55 pytD$$If!vh#vh#v#v :V l t065h55 pytD$$If!vh#vh#v#v :V l t065h55 pytD$$If!vh#vh#v#v :V l t065h55 pytD$$If!vh#vh#v#v :V l t065h55 pytD$$If!vh#vh#v#v :V l t065h55 pytD$$If!vh#vh#v#v :V l t065h55 pytD$$If!vh#vh#v#v :V l t065h55 pytD$$If!vh#vh#v#v :V l t065h55 pytD$$If!vh#vh#v#v :V l t065h55 pytD$$If!vh#vh#v#v :V l t065h55 pytD$$If!vh#vh#v#v :V l t065h55 pytD^ 02 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtHL`L 'fNormal$CJOJQJ^J_H9aJmH sH tH `@` eN{ Heading 1$ & F 7<@&5KH ^JmHsHB@B eN{ Heading 2  & F@& \]aJDA D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k (No List :: eN{Header & F !6U`6 =0 Hyperlink >*B*phr@r  List Paragraphd^m$$CJOJPJQJ^J_HaJmHsH@# Ym  Table Grid7:V0$CJOJPJQJ^JaJmHsHtH FV`1F qFollowedHyperlink >*B*phPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] Nw.J+Gtg^hv d%(2,Z//@BDEG\ *lHH$ILIMnNNVOOdPRLRDSSSjTT2UUV[r6nfbt6DDR"lDbz @,/ACFHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[]p5qq:ssst;uuvw9wNwXXXX8@0(  B S  ?_GoBack _Hlt482608477 _Hlt482608478 _Hlt482608482 _Hlt482608483 _Hlt482610987 jujukukuluPw@@@@@ jujukukuluPw/6:@EZ48:<Uly{ 19:@QT_cpr:C 35:>  :<BG &:B:F: < : A : A n s y  : < _ c  : > := :@:B:Drx 17:<PXad -9:CKS#<G=E=D>G>AYahq>S>AHN>C>@>D>E>B> G X a h l @!H!`!d!!!$"'"@"F"p"x"""""""""""@#D##$@$I$$$$$%%"%+%1%4%7%@%\%l%q%u%%%%%%%%%& &%&(&@&f&l&y&&&@'C'L'W']'`'c'l'''''''''( (((((4(8(<(@(D(](j(o(s(((((((((( ) )-)<)@)B)F)@*D***2+5+++,,2,4,2-;-2.8.2/>/20;0217191=1k1n1111111225223532484c4f4444455F5P5]5a55555^6h66666^7b7778899M:N:::>;@;a;b;;;<<==>>??@@W@[@|@@@@@@,A0AKATAAABBjCsC~CCEEE:F>FFFEGIGEHKHEIIIIIIIIIJJ5J=JEJJJEKIKKKL&LELLL]L`LkLrLLLLLEMHMENHNNO OOEOKOOPP PEPMPPPQQEQKQERGRESPSTTETITEULU:VCVDVFVVVVVVVVVWWW(W+W/W8WDWEWGW_WjWmWpW|WWWWWWWWWWWW XXX!X2X>XAXJXXXdXhXtXXXXXXXXXXXXXY YYYY(Y,Y6YEYKYYYYYYYEZGZZZ[ [[[E[H[E\M\\\\\\\\\]]]"]+],]/]1]@]C]X]`]]]]]]]]]]]-^/^8^:^^^^^__._6_9_D_O_]_`_k_x_|_____________````#`/`2`:`E`S`V```v`````````a aa*a/aaaaa/b8bRbVbibkbbb(c2c(d.d>dAdHdIdTdadydddddd"e%eAeKeSe^eue}eee-f0f2f=fGfRfufwfffMgVgugwg}gggggggghhGhLhVhYhhhiiiiiijjkkkkkkkl ll(l,l6lClllllllcmhmqm{mmmmmmmnn&n,n/n9nbnjnsnunzn~nnnnnnnnnooo(o4o=oToXohopooooooooo ppcpmppppppqqqqqqqqqqqqqrr/r1r>rDrMrVrmrurrrrrrr:ssssss:t=tBtKtMtPttttttluuuuuuuv'v.v/v5v9v@vIvvvvvv;wGwPw/2EFYZ34UVjl   n o abKMg h !!$"'"E"F"o"q"w"x"""""""""""""""##$$%%!%"%*%+%0%1%3%4%6%7%[%\%k%l%p%r%t%u%%%%%%%%%%%%%%%%%&&& &$&(&U&V&e&f&k&n&&&B'C'K'L'V'W'\']'_'`'b'c'''''''''''''''''(( ( ((((('(((3(4(7(9(;(<(\(](i(j(n(p(r(s((((((((((((((((((() ) )),)-);)<)A)C)++,, 55E5G5>;@;a;b;@@V@W@~CCII^L`LjLkLPPQQQQTT TT:V;VVVVVVVWWWWWW&W(W*W+W7W8WBWDWFWGW^W_WhWjWlWmW{W|WWWWWWWWWWWWWWWWW X XXXXX1X2XX@XAXWXXXbXdXgXhXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYY Y YYYYY&Y(Y+Y,YYYYYYYYYYYZZ-^/^^^^^__4_6_8_9_N_O_[_]___`_j_k_w_y_{_|____________________` ````"`#`-`/`1`2`D`E`Q`S`U`V`u`v`````````````aa a aaabbbbHdIdSdTd*l,l6l7lllpmqmmm%n,nbncnoooocpdpqq>r?rrrssBtCtttuu.v/vMwPw_!`!@dEdHdHdggggmm,n,nsntnnnrsu.vPw_!`!@dEdHdHdggggmm,n,nsntnnnrsu.vPw @@Tpn:DN}W6D@&\(T*DM"<x48(=;LI hYx^ deVEh^h`o(.^`o(..0^`0o(...0^`0o(....  ^ `o( ..... @ ^@ `o( ...... `^``o(....... x`^x``o(........ H^H`o(.........^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH. h^h`PJ^Jo(. 8^8`hH. L^`LhH.  ^ `hH.  ^ `hH. xL^x`LhH. H^H`hH. ^`hH. L^`LhH. hh^h`hH. P^`PhH.. ^`hH... x^`xhH....  ^`hH .....  X@ ^ `XhH ......  ^ `hH.......  8x^`8hH........  `H^``hH......... h^h`o(. 8^8`hH. L^`LhH.  ^ `hH.  ^ `hH. xL^x`LhH. H^H`hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(.8^8`o(..0^`0o(...p0^p`0o(.... @ ^@ `o( .....  ^ `o( ...... x`^x``o(....... `^``o(........ ^`o(.........^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.h h^h`o(hH. 8^8`hH. L^`LhH.  ^ `hH.  ^ `hH. xL^x`LhH. H^H`hH. ^`hH. L^`LhH.h h^h`o(hH. 8^8`hH. L^`LhH.  ^ `hH.  ^ `hH. xL^x`LhH. H^H`hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L. hh^h`hH. P^`PhH.. ^`hH... x^`xhH....  ^`hH .....  X@ ^ `XhH ......  ^ `hH.......  8x^`8hH........  `H^``hH.........h hh^h`hH.h P^`PhH..h ^`hH...h x^`xhH.... h  ^`hH ..... h  X@ ^ `XhH ...... h  ^ `hH....... h 8x^`8hH........ h `H^``hH......... de de de de de}W6^^@@x4*pn hY\(;LD@(= z(08        YX\=V$UQ6r Ym S SZ .;qM!5l"##?)*v?+,J`,9e1@7#,8y<# =G=Y??;D* K6MNMNOQdR! TrN]w^s_mf6owr{eN{}I~nS/(M|Ylg2t@Qh%tqy^h1:1'fMB[HWJ0D9h^@8qXM!|tn,v'0\*W_koNwPw@`!`!`!`!:::::: : ::::::!:":%:&:(:):5:::;=Nw@ ,@$*8@BFHNPTVnxzUnknownG.[x Times New Roman5Symbol3. .Cx Arial7.*{$ Calibri7. [ @VerdanaO MangalCambria MathA$BCambria Math" hεG VE\e<e<!r4ww 3QHP ?g2!xx NASLOV RADA NA HRVATSKOM JEZIKU Ivan MaaracMarta@         Oh+'0  ( H T `lt| NASLOV RADA NA HRVATSKOM JEZIKUIvan MaaracNormalMarta69Microsoft Office Word@(`T@e@aDe՜.+,D՜.+,L hp|  <w  NASLOV RADA NA HRVATSKOM JEZIKU Titleh 8@ _PID_HLINKSA 1J 9http://dms.osijek.hr/JavniDokumenti/00210560277905_1.pdfs+Whttp://www.osijek.hr/sluzbeni-glasnik/pdf/57- konacni prijedlog strategije-akt-1.pdf:Fhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_158_3313.html (10HNhttp://hkkkki.eu/index.php/2016/04/07/mjesec-kreativnih-kulturnih-industrija/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~    !"%Root Entry Ft6^$Data %1Table&fWordDocument 4SummaryInformation( DocumentSummaryInformation8MsoDataStore0^.^ 3^S43E4XZPSHRF==20^.^ 0^Item  PropertiesUCompObj r   F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q