Pregled bibliografske jedinice broj: 1042759
Gospodarska komora u Rijeci - od Ilirskih provincija do danas
Gospodarska komora u Rijeci - od Ilirskih provincija do danas. Rijeka: Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Rijeka ; Muzej grada Rijeke, 2015 (monografija)
CROSBI ID: 1042759 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Gospodarska komora u Rijeci - od Ilirskih provincija do danas
(The History of Rijeka´a Chamber of Commerce - from Illyrian provinces to nowadays)
Autori
Lukežić, Irvin
Ostali urednici
Dubrović, Ervin
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Rijeka ; Muzej grada Rijeke
Grad
Rijeka
Godina
2015
Stranica
345
ISBN
978-953-7622-62-6
Ključne riječi
Gospodarska komora, Rijeka, povijest, gospodarstvo
(Chamber of commerce, Rijeka, history, economy)
Sažetak
Trgovačko-obrtnička komora u Rijeci kao državna i staleška ustanova pratila je gospodarski razvoj Rijeke u posljednjih dvije stotine godina. Njene početke možemo slijediti u vremenima koji su prethodili njenom formalnom osnivanju u doba francuske vladavine, 18. studenog 1811. godine (Camera di Commercio di Fiume). Proglašenjem luke slobodnim trgovačkim gradom 1717. godine pokrenulo je snažan trgovački, pomorski i industrijski razvoj luke, u koju se počinju naseljavati poduzetnici iz svih europskim zemalja. Potkraj sedamdesetih godina XVIII. stoljeća (1779.), bila je u Rijeci osnovana Trgovačka burza (La borsa mercantile), sa sjedištem u kući Anselma Perija. Na prijelazu stoljeća vodeću ulogu u krugu domaćih privrednika imao je Andrija Ludovik Adamich kao poticatelj i djelatni sudionik prvih osiguravajućih, pomorskih i prijevoznih dioničkih društava za promicanje trgovine i svekolikoga gospodarstva, osnivač prvih trgovačkih udruga. Na taj način on je svojim djelovanjem anticipirao osnivanje i djelovanje buduće riječke Komore. Ta ustanova, koja će prekinuti svoj rad nakon odlaska Francuza, obnovaljena je 13. ožujka 1852. godine. Na taj način grad je, zajedno sa Zagrebom i Osijekom, dobio primjeren državni i staleški institut koji će uspješno promicati privredne interese grada sve do konca Prvog svjetskog rata. Nakon sloma Austrougarske monarhije Rijeka će se nastaviti razvijati u okviru Kraljevine Italije, a Sušak postati glavnom izvoznom lukom Kraljevine Jugoslavije. U skladu s time, u oba grada na obalama Rječine nastavlja se staleško trgovačko organiziranje i djelovanje, što traje sve do kraja Drugog svjetskog rata. Nakon Drugog svjetskog rata, kada Rijeka i Sušak postaju jedinstveni grad, obnavlja se i djelovanje lokalne gospodarske komore koje se nastavlja do naših dana. Povijest Trgovačko-obrtničke komore u Rijeci prikazana je u nekoliko vremenskih perioda: 1.Razdoblje do utemeljenja (XVIII. stoljeće i početak XIX. stoljeća u Rijeci) ; 2.Prva Trgovačko-obrtnička komora (Doba francuske uprave, 1811.-1813.) ; 3.Period 1813.-1852. godine (doba austrijske, ugarske i početak hrvatske uprave): 4.Razdoblje 1852.-1918. (kraj hrvatske uprave, ugarska uprava) ; 5.Razdoblje 1918.-1945. (D´Annunzijeva okupacija, Riječka država, Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija).6.Razdoblje od 1945. do danas. U pregledu povijesti riječke Komore, koja se temelji na studiju literature i arhivskih vrela, osobita se pozornost usmjerila prema ukazivanju na temeljne pravce gospodarskoga razvoja, kao i prikaz djelovanja istaknutijih riječkih privrednika koji su osobito unaprijedili gospodarstvo svoga doba i bili članovima spomenute staleške udruge.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Interdisciplinarne humanističke znanosti