Naslov
Obrazovna struktura stanovništva Republike Hrvatske u usporedbi s ostalim članicama Europske unije
(Educational structure of the population of the Republic of Croatia compared to other members of the European Union)

Autori
Sabina Galeković Krušlin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Fakultet hrvatskih studija

Mjesto
Zagreb

Datum
12.12

Godina
2019

Stranica
268

Mentor
Pokos, Nenad

Ključne riječi
nepismeno stanovništvo, mladi koji privremeno napuštaju obrazovanje, obrazovna struktura stanovništva, visoko obrazovanje u Hrvatskoj i EU-28
(illiterate population, early leavers from education and training, educational structure of the population, tertiary education in Croatia and the EU-28)

Sažetak
Rad prikazuje analize promjena u obrazovnoj strukturi RH u usporedbi s ostalim članicama EU u razdoblju 2001.-2018. prilikom kojih su uočene pozitivne promjene u obrazovnoj strukturi u svim razinama obrazovanja. Izvori podataka bili su popisi stanovništva, statistička izvješća, posebno obrađeni podaci DZS-a te podaci Eurostata, a u analizi se koristi metoda demografske statistike uz komparativnu analizu za ukupnu populaciju te raspodjelu prema spolu i dobi. Komparativnom metodom je dokazano smanjenje broja nepismenih zbog mortaliteta starijeg, osobito ženskog, nepismenog stanovništva. Uočava se statistički značajno povećanje udjela visokoobrazovanih osoba u Hrvatskoj, a povećanje u udjelu visokoobrazovanih velikim je dijelom rezultat provođenja Bolonjskog procesa, kojim se smanjio broj potrebnih godina studiranja, te otvaranje novih privatnih visokih učilišta, čime se povećao udio osoba koje su završile tercijarno obrazovanje. Povećao se udio ženske populacije na svim razinama tercijarnog obrazovanja i one su postale brojnije u odnosu na muškarce što je dovelo do nejednake spolne raspodjele među visokoobrazovanim osobama u Hrvatskoj. Smanjio se udio mladih osoba koje su prijevremeno napustile obrazovanje i osposobljavanje u EU-28, a Hrvatska ima najniži udio u EU. Istovremeno se povećao prosječan udio visokoobrazovanih u EU-28, a bilježi se veći porast visokoobrazovanih žena. Više od polovice visokoobrazovanih u EU-28 je završilo bakalaureat, a najmanji je udio doktora znanosti. Hrvatski bilježi porast broja visokoobrazovanih osoba, no nedovoljan. Bilježi se porast visokoobrazovanih osoba u Hrvatskoj, a u usporedbi s ostalim članicama EU, Hrvatska je bila lošije plasirana 2018. godine u odnosu na 2002. godinu. Visoka stopa emigracije, osobito mladog visokoobrazovanog stanovništva utjecala je na smanjenje visokoobrazovanih u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA