Naslov
Geološki profili šireg područja Rijeke - projekt GEOSEKVA
(Geological cross-sections of the wider area of Rijeka - project GEOSEKVA)

Autori
Fuček, Ladislav ; Korbar, Tvrtko ; Palenik, Damir ; Brčić, Vlatko ; Bergant, Stanislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

ISBN
978-953-6907-72-4

Skup
6. hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.10.2019. - 12.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
litostratigrafske jedinice, geološki profili, šire područje Rijeke
(lithostratigraphic units, geological cross-section, wider area of Rijeka)

Sažetak
U okviru HRZZ istraživačkog projekta: IP-06- 2016-1854 GEOSEKVA (Geološki i seizmološki aspekti geodinamike Kvarnera – razotkrivanje kvarnerskog rasjeda) tijekom prve dvije godine (2017. i 2018.) obavljena su detaljna geološka istraživanja šireg područja grada Rijeke, a prezentirani geološki profili predstavljaju prve rezultate tih istraživanja. Glavni ciljevi projekta su nove i pouzdanije geološke karte, 3D geološki modeli odabranih struktura, proširivanje mreže seizmografa, te izrada vjerodostojnog seizmotektonskog modela, koji će biti temelj za sigurnije i ekonomičnije upravljanje prostorom kroz buduću procjenu geoloških i seizmičkih hazarda. Kao osnova za ostvarivanje geoloških ciljeva projekta, potrebno je izraditi novu geološku (litostratigrafsku) kartu odabranih zona (profila) u mjerilu 1: 25 000 preko odabranih struktura za izradu geoloških profila i definiranje strukturno-tektonskog sklopa kroz prikaz u više mogućih 3D geoloških modela. Većina odabranih zona (profila) prolazi kroz postojeće listove OGK SFRJ 1: 100.000O: Labin (ŠIKIĆ el al., 1969), Ilirska Bistrica (ŠIKIĆ et al., 1972), Delnice (SAVIĆ & DOZET, 1985) i Crikvenica (ŠUŠNJAR et al., 1970) koji međusobno nisu usklađeni što predstavlja dodatan izazov u rekonstrukciji regionalne geološke građe. Osim šireg područja grada Rijeke, sustavna geološka istraživanja u okviru projekta GEOSEKVA obavljaju se i na Labinskom poluotoku te u širem području masiva Učke. Geološki profili izrađeni su na temelju geoloških karata s izdvojenim litostratigrafskim jedinicama, a provedena su sukladno objavljenim Uputama za izradu OGK RH (KORBAR et al., 2012). Na geološkim kartama i profilima prikazano je ukupno 16 litostratigrafskih jedinica: TIT (Titonski vapnenci), DR (formacija Dragozetići), CR (formacija Cres), KA (formacija Kanfanar), PO (formacija Porozina), CN (formacija Crna), SIS (formacija Sis), MI (formacija Milna), SD (formacija Sveti Duh), BS (formacija Basina), GH (formacija Gornji Humac), KKV (kredni kristalinični vapnenci), FV (Foraminiferski vapnenci), Fl (Fliš), JB (Jelar breče), gfl (glacijalno-fluvijalne naslage) i Q (kvartar, općenito). Većina izdvojenih litostratigrafskih jedinica definirana je i prikazana na objavljenim listovima OGK RH 1: 50 000: Cres i Lošinj (FUČEK et al., 2015), Otok Brač (JELASKA et al., 2015), Otok Hvar (OŠTRIĆ et al., 2015). Stratigrafski raspon izdvojenih jedinica je od gornjeg titona do kvartara, a pretpostavljena ukupna debljina istaloženih naslaga iznosi između 3 200 i 4 000 metara. Ovi plitki geološki profili za sada ukazuju na kompleksnu tektoniku ovog područja koju obilježavaju česti strmi rasjedi s horizontalnim (najčešće desnim) pomacima tzv. dinaridskog pružanja (SZ-JI) kao odraz reaktiviranja starijih rasjeda, prebačene naslage i poprečni rasjedi. Svi profili završavaju na sjeveroistoku u jugozapadnom krilu velike antiklinalne strukture Gorskog kotara, čiji kontakt s kompleksnom strukturom Grobnik-Obruč je i dalje naš primarni cilj daljnjih istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Geologija

Napomena
Within the HRZZ research project: GEOSEKVA (Geological and Seismological aspects of Geodynamics in Kvarner area - unveiling of the Kvarner fault) during the first two years (2017 and 2018) detailed geological investigations of the wider area of the Rijeka were conducted (Figure 1A). One of the main goals of the project is construction of new and more reliable 3D geological models of selected structures within the Kvarner area. Presented geological cross-sections (Figure 1B) are the first results of the research. As a base for achieving the main research objectives of this part of the project, it is necessary to create a new geological (lithostratigraphic) map of the selected zones (profiles) in scale 1: 25, 000, and to construct geological cross- sections through selected structures in Rijeka area. Except the wider area of the Rijeka, systematic geological research within the GEOSEKVA project are carried out on the Labin peninsula and in the wider area of the Učka mountain. In Rijeka area, there are in total 16 informal lithostratigraphic units on geological maps and cross-sections: TIT (Tithonian limestone), DR (Dragozetići formation), CR (Cres formation), KA (Kanfanar formation), PO (Porozina formation), CN (Crna formation), SIS (Sis formation), MI (Milna formation), SD (Sv. Duh formation), BS (Basina formation), GH (Gornji Humac formation), KKV (crystalline limestone), FV (Foraminiferal limestones), FL (Flysch), Qgfl (Quaternary glacial-fluvial deposits) and Q (Quaternary, in general). Most of the lithostratigraphic units are defined and presented on the published sheets of Basic Geological Map of the Republic of the Croatia in 1: 50, 000 scale of the neighbouring islands of Cres and Lošinj (FUČEK et al., 2015). The stratigraphic range of the lithostratigraphic units is from the Upper Tithonian to the Quaternary. Total thickness of deposits is estimated between 3 200 and 4 000 meters. These presented shallow geological cross-sections indicate complex tectonics of this area that is inferred also from strongly fractured carbonates in the Rijeka area. Predominant are steep faults characterized by Dinaridic strike (NW‒SE direction) with horizontal (mostly right-lateral) movements, dissecting partly reactivated older Dinaridic thrust faults. However, there are also faults transversal to the strike of Dinaridic structures. All profiles end up (in the northeaster part) within the southwestern part of the great anticlinal structure of Gorski Kotar, whose contact with the complex structure of Grobnik- Obruč is still our primary objective of further research. The research has been fully supported by Croatian Science Foundation project IP-2016-06- 1854, GEOSEKVA.

POVEZANOST RADA