Naslov
Demografska dinamika hrvatskih gradova okupiranih u Domovinskom ratu
(Demographic Dynamics of Croatian Towns that were occupied during Croatian Homeland War)

Autori
Turk, Ivo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Gradovi u ratovima: kroz povijest do suvremenosti

Urednik/ci
Dražen Živić ; Sandra Cvikić

Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Grad
Zagreb

Godina
2019

Raspon stranica
253-276

ISBN
978-953-7964-74-0

Ključne riječi
Demografska dinamika, hrvatski gradovi, okupacija, Domovinski rat
(Demographic Synamics, Croatian Towns, Cccupation, Croatian Homeland War)

Sažetak
Domovinski je rat u Hrvatskoj trajao od 1991. do 1995. godine, s time da je Hrvatsko Podunavlje mirno reintegrirano u ustavnopravni poredak Hrvatske tek u siječnju 1998. godine. Jasno je da je rat izravno i neizravno vrlo negativno djelovao na demografsku dinamiku u cijeloj Hrvatskoj, a što se posebno očitovalo u jačanju depopulacijskih procesa. Negativni utjecaj Domovinskog rata bio je najizraženiji u dijelovima Hrvatske koji su tijekom njega bili okupirani. Gradovi pri tome dakako nisu bili iznimka. Naime, pojedini su hrvatski gradovi tijekom ratnih zbivanja i okupacije bili direktno razarani, pri čemu se najviπe ističe Vukovar gdje je razaranje bilo najveće i gdje je doslovno čitav grad bio razrušen. U takvim se uvjetima jasno nalaže potreba istraživanja negativnog utjecaja okupacije na demografsku dinamiku gradova jer su u modernim uvjetima upravo oni nositelji inovacija i razvoja prostora. U ovome su radu razmatrana samo urbana naselja, dakle formalni gradovi, a ne administrativni gradovi koji su ekvivalenti općinama s tom razlikom da im središnje naselje ima status grada. Upravo je status grada kriterij prema kojem su urbana naselja izdvojena od ostalih (ruralnih i mješovitih). Takav u biti administrativni način izdvajanja grada ima mnoge nedostatke, no korišten je zbog jednostavnosti i konciznosti. Ovaj je način izdvajanja gradova unatoč svim svojim nedostatcima ujedno najzastupljeniji u hrvatskoj široj javnosti. Treba napomenuti da administrativni gradovi u Hrvatskoj najčešće sadrže i brojna ruralna naselja u okolici centralnog formalnog grada, pa stoga ona nisu razmatrana. Okupiranim gradovima su se smatrali oni gradovi u Hrvatskoj koji su tijekom Domovinskog rata svojim cijelim teritorijem barem neko vrijeme bili izvan hrvatskog ustavnopravnog poretka, odnosno koji su bili pod vlašću pobunjenih Srba (takozvane Republike Srpske Krajine). U radu je istražena populacijska dinamika hrvatskih gradova koji su tijekom Domovinskog rata bili okupirani te uspoređena s populacijskom dinamikom drugih skupina hrvatskih gradova (mali, veliki i srednji) i Hrvatske u cjelini za razdoblje od 1981. do 2011. godine. Za mjerodavne su uzimani sluæbeni rezultati popisa stanovniπtva iz 1981., 1991., 2001. i 2011. godine unatoč međusobnoj metodološkoj neusporedivosti. Ona je najizraženija u razdoblju od 1991. do 2001. jer su prva dva ovdje spomenuta popisa provedena po takozvanom de iure principu koji obuhvača stalno stanovništvo, dok su posljednja dva popisa provedena po de facto principu i obuhvatila su uz veće ili manje iznimke samo prisutno stanovništvo. Upravo je spomenuta promjena metodologije, uz direktne i indirektne posljedice Domovinskog rata, jedan od razloga brojčano velikog smanjenja broja stanovnika između 1991. i 2001. Pri proučavanju prirodnog kretanja stanovništva razmotrena je samo vitalna statistika "u zemlji". Stanovništvo rođeno i umrlo u inozemstvu za razdoblje od 1993. do 1997. nije uvršteno u razmatranje. Također treba napomenuti da je za razdoblje okupacije vitalna statistika nepotpuna. Okupacija je za većinu gradova trajala od 1991. do kolovoza 1995. Lipik je prvi grad koji je oslobođen u Hrvatskoj (6. prosinca 1991.). Jedino je za gradove u Hrvatskom Podunavlju okupacija trajala do 15. siječnja 1998. godine. Za okupirane je gradove dostupna samo vitalna statistika za stanovništvo koje je bilo na teritoriju pod kontrolom hrvatskih vlasti, to jest za tadašnje prognano stanovništvo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija

POVEZANOST RADA