Naslov
Dislocirani govori Gorskoga kotara: mjesni govori Vukmanića i Knez Gorice
(Dislocated dialects of Gorski Kotar: dialects of Vukmanić and Knez Gorica)

Autori
Marinković, Marina

Izvornik
Filologija : časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (0449-363X) 73 (2019); 79-101

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
goranski kajkavski dijalekt, dijalektološki kontakt, fonologija, morfologija, Vukmanić, Knez Gorica
(kajkavian dialect of Gorski kotar, dialect contact, phonology, morphology, Vukmanić, Knez Gorica)

Sažetak
U radu se na temelju vlastitoga terenskoga istraživanja prikazuje fonološka (i dijelom morfološka) analiza mjesnih govora Vukmanića i Knez Gorice. Sela Vukmanić i Knez Gorica smještena su 14 kilometara jugoistočno od Karlovca, a prema navodima iz povijesnih izvora njihovo je stanovništvo na prostor sjevernoga Korduna doseljeno početkom 18. stoljeća iz gorskokotarskih predjela. Dosadašnji istraživači spomenute su idiome dijelili različito: prve je podatke o njima dao Stjepko Težak (1957) istaknuvši da se na čakavsko-kajkavsko- štokavskome terenu karlovačkoga kraja radi o punktovima s najviše čakavskih osobina. Čakavskome ikavsko-ekavskome dijalektu pripojila ih je i Iva Lukežić (1990), a na Karti kajkavskoga narječja Mije Lončarića (1996) osjenčani su bojama kajkavskoga goranskoga dijalekta. S obzirom na navedena divergentna određenja, a radi njihove što preciznije klasifikacije, istraženi su vokalizam, konsonantizam i prozodija mjesnih govora Vukmanića i Knez Gorice, dok se na planu morfologije donose ona obilježja koja su specifična i koja determiniraju goransko podrijetlo navedenih govora s jedne strane, te arealna obilježja s druge strane, zajednička svim tipovima govora na karlovačkome dijalektološki heterogenome prostoru. Istraživanje je pokazalo da su goranski doseljenici u Vukmaniću i Knez Gorici do danas zadržali brojna obilježja govorâ Gorskoga kotara, a gorskokotarska čakavsko- kajkavska interferencija ogleda se i u analiziranim mjesnim govorima, što potvrđuju neka obilježja: o-odraz stražnjeg nazala, sporadična zamjena * > o, zamjena -m > - n u gramatičkim morfemima promjenjivih riječi te leksičkim morfemima nepromjenjivih riječi i dr. Kao i u drugim govorima karlovačkoga kraja, zabilježen je ikavsko-ekavski refleks jata kao supstratni element, osnovno obilježje svih govora karlovačkoga četveroriječja, no ovo je istraživanje potvrdilo i da na sinkronijskoj razini ekavizmi daleko više nadmašuju ikavizme, kao i da je prijeporno govoriti o ovim govorima kao govorima sa zamjenom jata prema pravilu Meyera i Jakubinskog.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA