Pregled bibliografske jedinice broj: 1040044
Želja i zazor u temeljima matematike
Želja i zazor u temeljima matematike // Filozofija: njezina povijest i suvremenost
Zagreb, Hrvatska, 2019. (predavanje, domaća recenzija, neobjavljeni rad, ostalo)
CROSBI ID: 1040044 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Želja i zazor u temeljima matematike
(Desire and fear in the foundations of mathematics)
Autori
Restović, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo
Skup
Filozofija: njezina povijest i suvremenost
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.11.2019. - 19.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Intuicionizam ; svijest ; želja ; zazor ; “jastvenost” ; “otuđenost” ; logički šesterokut
(intuitionism ; consciousness ; desire, fear ; "egoicity" ; "estrangement" ; logical hexagon)
Sažetak
Intuicionizam je konstruktivistička teorija o podrijetlu i utemeljenju matematike suprotstavljena platonizmu, formalizmu i logicizmu. Prema Brouweru, čitava je matematika utemeljena isključivo u apstrahiranoj ideji susljednosti, tj. “praznoj intuiciji vremena” (bez kantovske ideje o intuiciji prostora) i u njoj nema nedoživljenih (nedokazanih) istina. Logika je ovisna o matematici, utoliko što opisuje načela ispravne tvorbe matematičkih istina polazeći od njezine osnove intuicije. Međutim, već sama ideja “obične”, pred- apstrahirane susljednosti u Brouwera pretpostavlja stanovit konstruktivan proces u svijesti, prema njegovoj široj fenomenologiji (s elementima misticizma) koju on naziva “teorijom izlaska svijesti”. Postoji “genetički poredak” kumulativnoga nastanka svjesnih stanja i kategorija, a svaka je sljedeća faza udaljenija od izvornoga, neokaljanoga, ali i poželjnoga stanja svijesti čije je (ponovno) postizanje jedan od ključnih motiva Brouwerove šire filozofije. U ovome izlaganju pokazujemo kako je izvorna intuicionistička matematika utemeljena u odnosu prema neklasičnim pojmovima želje i zazora, koji su konstitutivni za nastanak subjekta nasuprot objektu, a kasnije za diferencijaciju različitih objekata koje subjekt može misliti. Odnos pojmova želje, zazora i “jastvenosti” (kao izostanka prethodnih dviju emocija, čiji je nijek “otuđenost”) u Brouwera odgovara odnosima u logičkome šesterokutu, proširenju logičkoga kvadrata. Predstavljamo i neklasični, viševrijednosni logički šesterokut, koji oslikava Brouwerovu ideju stupnjevite jastvenosti objekata svijesti, ali i mogućnost potpune jastvenosti ili “povratka u sebstvo”, u kojoj nestaje razlika subjekt-objekt, a time i um, kao izvedeni i konstituirani pojam u teoriji izlaska svijesti, a u kojem se odvijaju matematičke i logičke konstrukcije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za filozofiju, Zagreb