Naslov
Bioetika i međunarodni trgovinski sporazumi
(Bioethics and international trade agreements)

Autori
Kelam, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Knjiga sažetaka 1. osječki dani bioetike / Jurić, Hrvoje ; Kelam, Ivica - Osijek : Hrvatsko bioetičko društvo, 2017, 47-48

ISBN
978-953-55962-0-2

Skup
1. osječki dani bioetike

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 07.11.2017. - 08.11.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
bioetika, međunarodni trgovinski ugovori, EU, SAD, TTIP, ISDS
(bioethics, international trade agreements, EU, USA, TTIP, ISDS)

Sažetak
Pregovori oko nove generacije međunarodnih trgovinskih ugovora poput TTIP-a, koji se vode između EU i SAD-a, izazvali su interes javnosti za ovu problematiku te su potaknuli velik i raširen otpor u javnosti s obje strane Atlantika. Nažalost, otpor nije ravnomjerno raspoređen u Europi, o čemu svjedoči i nepostojanje ikakvog sustavnog otpora TTIP-u u pojedinim državama članicama EU, uključujući i Hrvatsku. Ondje gdje je otpor aktivan i artikuliran kao središnje točke prijepora kritičari ističu mehanizam ISDS (Investor-State Dispute Settlement), pomoću kojeg korporacije mogu tužiti države pred arbitražnim sudom, te mehanizam donošenja regulatornih pravila, koji će, ako budu doneseni, nanijeti nepovratnu štetu općem dobru. Ovu opasnost od ISDS-mehanizma čak 97 % od 150.000 sudionika javne rasprave o TTIP-u, koju je organizirala Europska komisija, prepoznalo je kao najveću opasnost TTIP-a. Zbog velikog pritiska javnosti Komisija je predložila osnivanje trajnog Suda za investitore (Investment Court System, ICS) koji bi zamijenio ISDS-mehanizam. Štoviše, u trgovinskom sporazumu s Kanadom, poznatim u javnosti pod skraćenicom CETA, umjesto ISDS-mehanizma upisana je klauzula kojom se sporovi između stranih korporacija i država rješavaju na Sudu za investitore. Na posljednjoj sjednici Vlade premijera Tihomira Oreškovića, Vlada Republike Hrvatske potpisala je pristupanje Republike Hrvatske CETA-sporazumu. U lipnju 2017. godine Hrvatski je sabor velikom većinom glasova ratificirao CETA-sporazum te je Republika Hrvatska postala treća država članica EU koja je ratificirala sporazum. U radu ćemo pokazati da je ova promjena samo kozmetičke prirode s ciljem umirivanja javnosti, a svi štetni mehanizmi iz ISDS-a i dalje ostaju ključni u djelovanju budućeg Suda za investitore. Zaključno, štetnost ISDS-mehanizma demonstrirat ćemo na primjeru više tužbi koje su podignute ili se planiraju podići protiv Republike Hrvatske, a koje mogu izazvati veliku financijsku štetu te negativno utjecati na suverenitet Republike Hrvatske. Zbog svega navedenoga, međunarodni trgovinski ugovori trebaju biti u fokusu bioetičkih rasprava jer mogu negativno utjecati na život ljudi, životinja i biljaka te samu opstojnost okoliša.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA