Naslov
Pravnopolitički mehanizmi za sprječavanje sukoba i postizanje mira na prostoru bivše Jugoslavije od 1990. – 1995.
(Legalpolicies mechanisms for the prevention of conflicts and the achievement of peace int he region of former Yugoslavia from 1990-1995)

Autori
Dagen, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Doktorska škola

Mjesto
Osijek

Datum
04.10

Godina
2018

Stranica
302

Mentor
Vukas, Budislav

Ključne riječi
Europska ekonomska zajednica, Europska unija, bivša Jugoslavija, kriza, oružani sukobi, rat, mehanizmi za sprječavanje sukoba, mirovna rješenja, mirovni sporazumi, reaktivacija Sjedinjeh Američkih Država, Daytonski sporazum
(European Economic Community, European Union, former Yugoslavia, crisis, armed conflicts, war, conflict prevention mechanisms, peace settlements, peace treaties, reactivation of the USA, Dayton Peace Agreement)

Sažetak
Tema disertacije je analiza djelovanja putem pravnopolitičkih mehanizama međunarodne zajednice, a prvenstveno misleći Europske ekonomske zajednice (kasnije Europske unije) na sprječavanje sukoba i postizanje mira na prostoru bivše Jugoslavije u vremenu od 1990. g., tj. od trenutaka prvih znakova početaka krize, pa sve do kraja oružanih sukoba/ratova 1995. g. i potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Upravo vrijeme prvih znakova krize i početaka prvih oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije bilo je vrijeme kada je Europska ekonomska zajednica stvarala Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. Ujedno jugoslavenska kriza odvijala se paralelno s stvaranja nove ujedinjene Europe koja se našla pred izazovom dokazivanja uloge regionalnog i globalnog igrača u kreiranju svjetske politike, te u dokazivanju mogućnosti samostalnog rješavanja eventualnih sukoba na svom teritoriju bez upliva politike Sjedinjenih Američkih Država. Jugoslavenska kriza reflektirana kasnije kroz oružane sukobe i ratove predstavlja je test institucionalnom sistemu dotadašnje i buduće ujedinjene Europe, te je ista bila indikator, smjernica institucijskom razvoju Europske ekonomske zajednice, a uslijed same činenice nemogućnosti implementacija usvojenih politika/odluka kojima bi rješila krizu i spriječila sukobe. Oružani sukobi/ratovi i sama kriza na prostoru bivše Jugoslavije s vremenom je bila u suprotnosti s duhom buduće ujedinjene Europe nakon pada Berlinskog zida, a nemogućnost uporabe rješenja za kraj krize, oružanih sukoba i postizanje mira povlačilo je za sobom i pitanje održivosti takve zajednice. Prekrajanje granica silom od strane lokalnih politika na području bivše Jugoslavije s ciljem osiguranja življenja jednog naroda u jednoj državi bili su u suprotnosti s načelom uti possidetis iuris i vladavinom prava na koje se u stvaranju suvremene Europe nakon II. Svjetskog rata ista pozivala. Upravo kroz navedeno načelo međunarodnog prava, Europska ekonomska zajednica, a i kasnije Europske unija, kao i svi ostali dionici međunarodne zajednice uključeni u sprječavanju sukoba i postizanje mira na prostoru bivše Jugoslavije svojim pravnopolitičkim mehanizmima navedeno načelo koje predstavljalo razloge/polazište svih oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije nisu znale i mogle zaštiti. Činjenica djelovanja međunarodne zajednice, prvenstveno Europske ekonomske zajednice/Europske unije u skladu s izvorima europskog i međunarodnog javnog prava, te koristeći pravnopolitičke mehanizme koji su upravo proizlazili iz navedenih izvora, a bez mogućnosti fizičke, stvarne primjene istih prema onima na koje se odnosilo, kao i neaktivnost u angažiranju od početaka sukoba od strane Sjedinjenih Američkih Država, stvarali su subjektivni dojam da ne postoji politička volja oko temeljnih pitanja ključnih za sprječavanje sukoba i postizanje mira, kao ni volja zaštite međunarodnog prava na prostoru bivše Jugoslavije. Upravo željom za globalnom dominacijom u novom svjetskom poretku, kao i činjenica dokazivanja Europi da ne može samostalno upravljati i rješavati krize na svom području, Sjedinjene Američke Države preuzele su aktivnu ulogu u rješavanju krize koristeći pravnopolitičke mehanizme u skladu s odredbama međunarodnog javnog prava, čime su spriječile daljnje sukobe/ratove i postigle mir. Političkom reaktivacijom u odnosu na prostor bivše Jugoslavije, Sjedinjene Američke Države jasno su dokazale svoju političku dominaciju u rješavanju i „upravljanju krizom“ na tlu Europe, a ujedno su očuvale svoj i kredibilitet NATO-a i same Europske unije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne društvene znanosti

POVEZANOST RADA