Pregled bibliografske jedinice broj: 1038580
Uloga i značaj društvenih mreža u radu učitelja u osnovnim školama: alat za prenošenje novih znanja ili dodatna pomoć u radu s velikim grupama?
Uloga i značaj društvenih mreža u radu učitelja u osnovnim školama: alat za prenošenje novih znanja ili dodatna pomoć u radu s velikim grupama? // Europski realiteti - Kretanja
Osijek, Hrvatska, 2019. str. 1-2 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1038580 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga i značaj društvenih mreža u radu učitelja u osnovnim školama: alat za prenošenje novih znanja ili dodatna pomoć u radu s velikim grupama?
(The role and importance of social networks in elementary school teachers' work: a tool for transferring new knowledge or additional help in working with large groups?)
Autori
Peran, Suzana ; Raguž, Anđelka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Europski realiteti - Kretanja
/ - , 2019, 1-2
Skup
4. međunarodni znanstveni skup: Europski realiteti – kretanja = 4th International Scientific Conference: European Realities – Movements
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 12.12.2019. - 13.12.2019
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
društvene mreže, učitelji, medijska pismenost, medijske kompetencije, odgovornost
(social networks, teachers, media literacy, media competencies, responsibility)
Sažetak
Polazeći od pretpostavke, kako su društvene mreže, ne samo virtualni prostor komunikacije i zabave, nego i suvremena platforma za učenje i profesionalno usavršavanje, kvantitativnom metodom ankete istražujemo, koliko i na koje načine učitelji primarne razine obrazovanja, upotrebljavaju društvene mreže – privatno i profesionalno, u svakodnevnom radu s djecom rane osnovnoškolske dobi. S time u vezi, društvenim mrežama pristupamo kao platformama, koje su izmijenile način na koji ljudi komuniciraju i dijele informacije te istovremeno stvorile osjećaj nužnosti za dijeljenjem različitoga sadržaja: od vlastitih misli do najnovijih vijesti (Willis, 2017). Društvene mreže, zato, svrstavamo i u koncept medijskog opismenjavanja djece, koje promatramo u suodnosu sa sposobnosti ispitanika da se kompetentno i primjereno služe medijima i društvenim mrežama, da su pritom kritični i svjesni djelomične odgovornosti pri stvaranju medijskih uradaka kao aktivni korisnici i kreatori sadržaja, kojima su istovremeno izložena i djeca koju upravo oni i odgajaju i uče. S obzirom na dvojake činjenice da odrastanje i socijalizacija djece i mladih uvelike ovisi s jedne strane o obitelji i/ili skrbnicima te s druge strane i o utjecaju vršnjaka i učitelja u osnovnim školama te da faktično djeca svoje svakodnevne navike usvajaju i oblikuju temeljem prvog oblika obrazovnog stupnja kroz programe i komunikacijske aktivnosti u predškolskim ustanovama i osnovnoj školi, pretpostavka je da će se interpretacijom rezultata ovog empirijskog istraživanja, rasvijetliti uloga učitelja u medijskom odgoju djece. Slijedom toga, propitujemo kojim se društvenim mrežama služe u dokolici, a kojima u profesionalnu svrhu te smatraju li ih korisnim pomagalom za komunikaciju i rad s učenicima. Pri tome nas posebno zanima, kako sami procjenjuju vlastitu medijsku pismenost, odnosno, koriste li vlastita znanja i kompetencije, kako bi unaprijedili medijske kompetencije učenika. Na temelju provedenoga istraživanja i prepoznate dobre prakse u zaključku dajemo prijedloge za učinkovitije korištenje društvenih mreža za profesionalno povezivanje i usavršavanje učitelja, kao i za prenošenje nastavnih sadržaja učenicima kojima su, kako to različita istraživanja pokazuju (DKMK, Ipsos Puls, 2015 ; EU Kids Online Hrvatska, 2017), mediji a napose društvene mreže, prirodno okružje za socijalizaciju, stjecanje znanja i dijeljenje informacija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti