Pregled bibliografske jedinice broj: 103835
Prvi rezultati o produkciji drvne mase u pokusu provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj.
Prvi rezultati o produkciji drvne mase u pokusu provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj. // Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama / Matić, Slavko ; Krpan, P.B., Ante, Gračan, Joso (ur.).
Zagreb: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Šumarski institut Jastrebarsko, 2001.
CROSBI ID: 103835 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prvi rezultati o produkciji drvne mase u pokusu provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj.
(First results of wood production in provenances experiment of pedunculate oak (Quercus robur L.) in Croatia.)
Autori
Perić, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama
Urednik/ci
Matić, Slavko ; Krpan, P.B., Ante, Gračan, Joso
Izdavač
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Šumarski institut Jastrebarsko
Grad
Zagreb
Godina
2001
Raspon stranica
ISBN
953-6307-55-3
Ključne riječi
hrast lužnjak (Quercus robur L.), provenijencija sjemenske jedinice, stanište i klimatske prilike
(pedunculate oak (Quercus robur L.), provenance, seed units, site and weather conditions)
Sažetak
Pokusi provenijencija hrasta lužnjaka osnovani su u jesen 1987. i u proljeće 1988. godine na području srednje i istočne Hrvatske. Lokalitet Gajno nalazi se u središnjem dijelu Hrvatske u Pokupskom bazenu. Uprava šuma Karlovac, a lokalitet Slavir u istočnom dijelu Hrvatske, u poznatom šumskom kompleksu Spačva, Uprava šuma Vinkovci. Pokusi su postavljeni u randomiziranom blok dizajnu u 4 ponavljanja. Po svakoj provenijenciji posađeno je 400 biljaka starosti 2+0. Ova istraživanja odnose se na izmjere prsnih promjera i visina tijekom 1999. i 2000. godine na oba lokaliteta te na analizu proizvodnje drvne mase 16 provenijencija hrasta lužnjaka na lokalitetu Gajno. Na temelju dobivenih rezulatata, vidi se kako lokalne provenijencije hrasta lužnjaka sa svojim ekološkim zahtjevima i biološkim svojstvima bolje uspijevaju na oba lokaliteta. Provenijencija Motovun na oba lokaliteta pokazuju najslabije rezultate, a provenijencija Spačva pokazala je najbolju prilagodljivost glede promijenjenih ekoloških uvjeta. Rezultati ovih istraživanja potvrđuju činjenice da se kod osnivanja novih hrastovih sastojina i kod popunjavanja na tipičnom hrastovom staništu mora voditi briga o podrijetlu vrste, tj. o sjemenskoj jedinici iz koje provenijencija potječe. Uspijevanje provenijencija hrasta lužnjaka ne ovisi samo o stanišnim i klimatskim prilikama, nego i o kvaliteti i kvantiteti uzgojnih zahvata njege.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija
POVEZANOST RADA