Naslov
PROCJENA STRESA KOD MEDICINSKIH SESTARA I TEHNIČARA U OPĆOJ ŽUPANIJSKOJ BOLNICI POŽEGA
(ASSESSMENT OF STRESS AMONG NURSES AND TECHNICIANS IN GENERAL COUNTY HOSPITAL POŽEGA)

Autori
Karlić, Marija ; Mikšić, Štefica ; Đimoti, Renata ; Kukić Vukoja, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Hrana u zdravlju i bolesti:Specijalno izdanje povodom 11.simpozija ‘'Štamparovi dani'' / - , 2019, 15-16

Skup
11. međunarodni simpozij: Štamparovi dani: Zdravi stilovi života

Mjesto i datum
Brodski Drenovac, Hrvatska; Pleternica, Hrvatska; Požega, Hrvatska, 05.12.2019. - 08.12.2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
medicinska sestra i tehničar ; stres ; poslovni stres
(business stress ; nurse/technician ; stress)

Sažetak
Uvod: Stres je reakcija organizma na neuobičajenu situaciju koju prepoznajemo kao prijetnju vlastitom integritetu. U 21. stoljeću stres je važan čimbenik koji direktno utječe na zdravlje pojedinca. Sestrinstvo je profesija koja po svojoj prirodi posla podrazumijeva visok stupanj stresnih situacija. Najčešći izvori stresa su radno okruženje, težina posla, pritisci rokova, loši međuljudski odnosi ili financijsko stanje. Cilj: Ispitati postoje li razlike u ukupnom doživljaju i percepciji stresa te vrsti stresora kod medicinskih sestara i tehničara. Metode: Istraživanje je provedeno od siječnja do ožujka 2019. godine između medicinskih sestra i tehničara zaposlenih u OŽB Požega. Podatci su prikupljeni pomoću tri upitnika: sociodemografski upitnik, Ljestvica percipiranog stresa te Upitnik o stresorima na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika. Provedena je presječna studija. Rezultati: U istraživanju je sudjelovalo 135 ispitanika: 14 (11%) medicinskih tehničara i 121 (89%) medicinska sestra. Medicinske sestre značajno više ocjenjuju noćni rad (p=0, 017) kao uzrok stresa u odnosu na medicinske tehničare. Medicinske sestre doživljavaju veći intenzitet nervoze i stresa (p=0, 02). Visokoobrazovani ispitanici nezadovoljniji su neadekvatnim osobnim primanjima (p=0, 006). Ispitanici koji rade na odjelima su preopterećeni poslom (p=0, 01). U dobnoj skupini od 51-63 godine teže podnose rad u turnusima (p=0, 0028). U skupini od 31 - 43 godine radnog staža značajnije doživljavaju pritisak vremenskih rokova na izvršenje zadataka (p=0, 0015). Zaključak: U ukupnom doživljaju i percepciji stresa te vrsti stresora ne postoje značajne razlike u odgovorima ispitanika. Utvrđene su razlike u čimbenicima i razini stresa s obzirom na spol, radno mjesto, ukupni radni staž te dob i razinu obrazovanja ispitanika.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA