Pregled bibliografske jedinice broj: 103683
Selekcija ozime pšenice (T. aestivum L.) u ranim generacijama zavisno o kriterijima izbora
Selekcija ozime pšenice (T. aestivum L.) u ranim generacijama zavisno o kriterijima izbora // Poljoprivredna znanstvena smotra, 61 (3/4) (1996), 167-192 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 103683 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Selekcija ozime pšenice (T. aestivum L.) u ranim generacijama zavisno o kriterijima izbora
(Selection of winter wheat (T. aestivum L.) in early generations depending on selection criteria)
Autori
Drezner, Georg
Izvornik
Poljoprivredna znanstvena smotra (0370-0291) 61 (3/4)
(1996);
167-192
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Sažetak
U proizvodnom sklopu (500 zrna/m2), u istoj godini istraživanjima su obuhvaćena potomstva ozime pšenice F1-F4 generacije i roditelji tri kombinacije križanja. Za svaku kombinaciju križanja formirane su F4 populacije, i to: 1) osobnim izborom, 2) izborom na najveći broj klasova/biljci ; 3) najnižu vlat ; 4) najveći broj zrna/klasu ; 5) najveću masu jednog zrna ; 6) najveću masu zrna/biljci ; 7) najveći žetveni indeks, te 8) kao bulk populacija. Izbor za F4 generaciju proveden je u rijetkom (100 zrna/m2) i gustom (500 zrna/m2) sklopu iz F3 bulk i F3 generacije odabranih biljaka. Za proučavanja svojstva: visinu vlati, broj plodnih vlati, broj zrna i masu jednog zrna/klasu, masu zrna/biljci i žetveni indeks, procijenjeni su varijabilnost, heritabilnost, stupanj dominacije, genetska i ostvarena dobit od selekcije. Također, vrednovani su i pojedini selekcijski kriteriji u svakoj kombinaciji križanja. Za masu zrna i broj plodnih vlati/biljci utvrđen je najveći, a za visinu vlati najmanji varijacijski koeficijent. S obzirom na stupanj dominacije procjenjene su djelomične dominacije do superdominacije za višu vlat i veću masu jednog zrna, dok su za ostala istraživana svojstva procjene od dominacije i superdominacije u drugom smjeru. Najveći je heritabilitet utvrđen za visinu vlati, dok je za ostala svojstva znatno varirao. Procjenjene genetske dobiti od selekcije vrlo su velike za visinu vlati, velike za masu zrna/biljci, a osrednje za masu zrna/klasu. Izravna selekcija na pojedinu svojstvo ima najviše učinka na sniženje vlati i povećanje mase jednog zrna, a u velikoj mjeri i na povećanje mase zrna/biljci. Za najveću masu zrna/biljci najbolji selekcijski kriteriji su izravna selekcija na ovo svojstvo, osobni izbor oplemenjivača i izbor na najveću masu jednog zrna. Ukupno, za sva proučavana svojstva najbolji pojedinačni selekcijski kriterij bio je osobni izbor oplemenjivača, potom masa zrna/biljci, a najslabiji standardna bulk populacija. Preporučuje se selekciju na urod zrna provoditi na svojstva i komponente uroda velike i osrednje naseljenosti, s manjim intenzitetom selekcije u ranim generacijama od intenziteta primijenjenog u ovim istraživanjima, te u daljnjim istraživanjima provjeriti korelaciju mase zrna po biljci s urodom zrna po jedinici površine u proizvodnim uvjetima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus