Naslov
Agroklimatski pokazatelji kao indikator klimatskih promjena na području Đurđevačkih pijesaka
(Agro-climatic characteristics as indicators of climate change in the area of Đurđevac sands)

Autori
Bilandžija, Darija, Bašić, Ferdo, Kisić, Ivica, Mesić, Milan, Zgorelec, Željka, Šestak, Ivana, Perčin, Aleksandra, Bogunović, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Đurđevački pijesci – geneza, stanje i perspektive / Tomić, Franjo - Zagreb : Križevci : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2019, 127-149

ISBN
978-953-347-282-9

Skup
Znanstveni skup Đurđevački pijesci, geneza, stanje i perspektive

Mjesto i datum
Đurđevac, Hrvatska, 29.06.2017. - 30.06.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
klimatske promjene, agroklimatski pokazatelji, oborina, temperatura, hidrotermičke prilike, bilanca vode
(climate change, agroclimatic indicators, precipitation, temperature, hydrotermal conditions, soil water balance)

Sažetak
Klimatske prilike očito se mijenjaju, a o smjeru, jačini i trajanju promjena odgovor daju istraživanja detekcije klimatskih promjena. Uzroci recentnih promjena uz prirodne se čimbenike pronalaze i u antropogenom utjecaju. Cilj ovoga rada je usporedbom promjena klimatskih elemenata i agroklimatskih pokazatelja utvrditi narav tih promjena i njihovu refleksiju na uvjete u agroekosustavu. Za analizu su upotrijebljeni podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda, meteorološke postaje Đurđevac, za 56 godišnje razdoblje 1961.-2016., koje je podijeljeno na dva podniza: 30- ogodišnje referentno klimatsko razdoblje 1961.-1990. i novo 26-ogodišnje razdoblje 1991.-2016. Prema Langovu kišnom faktoru područje Đurđevačkih pijesaka u referentnom je razdoblju imalo humidnu, a u novom razdoblju semihumidnu klimu, što je prvenstveno rezultat promjene klime. O klimatskim promjenama svjedoče slijedeći podaci: prosječna godišnja temperatura zraka novog razdoblja je 1, 3°C viša, prosječna godišnja količina oborine 30 mm veća, a vegetacijsko razdoblje 13-16 dana duže u odnosu na referentno razdoblje. Također, nastale klimatske promjene uvjerljivo potvrđuje i podatak da je prvih deset iznadprosječno toplih godina i vegetacijskih razdoblja u ukupnom istraživanom 56-ogodišnjem razdoblju 1961.-2016. zabilježeno od 1992. godine do danas. Konvencionalni pokazatelji agroklimatskih obilježja, koji za ulazne podatke uzimaju prosjek količine oborine, nisu dovoljni za pouzdanu ocjenu opskrbljenosti usjeva vodom, jer ne pružaju podatke o trajanju razdoblja s deficitom vode i intenzitetu pojedinačne oborine koji određuje mogućnost infiltracije vode u tlo, a posljedično i vodozračni režim tla, površinsko otjecanje i erozivnost oborine. U te pokazatelje valja uvrstiti značajke tla, napose kapacitet tla za vodu i infiltracijsku sposobnost za glavne tipove tala na području istraživane poljoprivredne podregije. U bilanciranje vode valjalo bi uključiti kapilarno, ascedentno dizanje vode iz dubljih slojeva tla i supstrata u zonu rizosfere, koje hidropedološkim i lizimetrijskim istraživanjem treba utvrditi, a potom računalnim modelima omogućiti projekcije njegova učinka na vodnu bilancu tla svake pojedinačne oborine. Jednako tako, napose za tla na lesu i pijescima, u te pokazatelje treba uvrstiti i pokazatelje režima vjetra, kao čimbenika eolske erozije tla i njome provedene redistribucije zemljišnog materijala.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA