Pregled bibliografske jedinice broj: 1036704
Načelo ne bis in idem nakon presude A. i B. protiv Norveške: mogućnost kaznenog progona za djelo o kojem je već odlučeno u prekršajnom postupku
Načelo ne bis in idem nakon presude A. i B. protiv Norveške: mogućnost kaznenog progona za djelo o kojem je već odlučeno u prekršajnom postupku // Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, 26 (2019), 2; 591-620 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1036704 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Načelo ne bis in idem nakon presude A. i B. protiv Norveške: mogućnost kaznenog progona za djelo o kojem je već odlučeno u prekršajnom postupku
(The non bis in idem principle following the A. and B. v. Norway judgment: The possibility of criminal prosecution for an offence for which a decision has already been rendered in misdemeanour proceedings)
Autori
Martinović, Igor
Izvornik
Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu (2459-6531) 26
(2019), 2;
591-620
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
ne bis in idem, A. i B. protiv Norveške, bliska veza u naravi i vremenu
(non bis in idem, A and B v. Norway, close connection in substance and time)
Sažetak
U početnom dijelu rada analizira se poimanje načela ne bis in idem u praksi Europskog suda za ljudska prava prije presude A. i B. protiv Norveške, uz osobit osvrt na presude Maresti i Tomasović. Pojašnjavaju se kriteriji Engel i Zolotuhin. Na temelju ispitivanja teorijske održivosti kriterija Zolotuhin zaključuje se da je shvaćanje djela u toj odluci (idem factum) ispravno. Potom se opisuje judikatura Suda o elementu bis, pri čemu se naglašava da su jedno vrijeme postojala dva različita smjera njegova tumačenja. U nastavku se analizira sama presuda A. i B. protiv Norveške, a posebna se pozornost posvećuje kriteriju bliske povezanosti u naravi i vremenu, koji se u radu testira kroz prizmu hrvatskog pravnog sustava, sa zaključkom da je vođenje kaznenog postupka nakon pravomoćne prekršajne osude za isto djelo načelno moguće. U sljedećem se poglavlju daje osvrt na tzv. shvaćanje pro persona načela ne bis in idem, koje je danas odbačeno. Prikazuju se osnovne konture njemačkog prekršajnog postupka, a osobito mogućnost vođenja kaznenog postupka nakon pravomoćnosti prekršajnog naloga. U završnom dijelu rada analizira se domaća sudska praksa u tri različita stadija nakon presude Maresti. Na samom se kraju daju smjernice za postupanje de lege lata i prijedlozi de lege ferenda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- HeinOnline
