Pregled bibliografske jedinice broj: 1036594
ADHD – Što učenici osnovne škole znaju o njemu?
ADHD – Što učenici osnovne škole znaju o njemu? // Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO: Pedagogija i psihologija: od ispravljanja nedostataka do poticanja osobnih snaga i vrlina / Klasnić, Irena (ur.).
Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019. str. 153-169 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 1036594 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
ADHD – Što učenici osnovne škole znaju o njemu?
(ADHD – What Do Primary School Students Know about It?)
Autori
Krakan, Marina ; Klasnić, Irena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO: Pedagogija i psihologija: od ispravljanja nedostataka do poticanja osobnih snaga i vrlina
/ Klasnić, Irena - Zagreb : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019, 153-169
ISBN
978-953-8115-68-4
Skup
Međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO 2019
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.11.2019. - 17.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
ADHD poremećaj ; hiperaktivnost ; impulzivnost ; pažnja ; učenici
(ADHD ; attention ; hyperactivity ; impulsivity ; students)
Sažetak
ADHD kao kratica proizlazi iz engleskog naziva Attention deficit/hyperactivity disorder i svoj naziv dobiva krajem osamdeset-ih godina 20. stoljeća nakon što su razriješene brojne dvojbe vezane za kategorizaciju i simptomatologiju. U hrvatskom jeziku taj naziv prevodi se kao pomanjkanje pažnje/ hiperaktivni poremećaj te se samim nazivom već ističu glavni simptomi ovoga poremećaja uz koje se gotovo uvijek javlja i impulzivnost. Teorijski dio ovoga rada obuhvaća pojašnjenje prirode ADHD poremećaja, tri različita tipa ADHD-a i simptome koji ih karakteriziraju, postupak dijagnosticiranja te vrste moguće terapije koje se preporučuju osobama s dijagnosticiranim ADHD-om. S obzirom da osobe s ADHD poremećajem imaju teškoće u svakodnevnom životu, bitno je govoriti o njihovom funkcioniranju u obiteljskom i školskom okruženju te djelovanju u vršnjačkim odnosima. Učenici s ADHD-om uključeni su u redovne škole te je za rad s njima nužno sastaviti prilagođene programe po kojima će moći pratiti nastavu i koji će se usmjeriti na njihove jake strane i potencijale. Cilj istraživanja bio je provjeriti koliko učenici u osnovnoj školi znaju o ADHD poremećaju i načinima na koji se taj poremećaj manifestira. U empirijskom dijelu ovoga rada predstavljaju se rezultati istraživanja provedenoga u lipnju 2018. godine. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 288 učenika iz dvije osnovne škole u gradu Zagrebu, Osnovna škola Remete i Osnovna škola Jordanovac. Ispitani su učenici polaznici četvrtih (N=109), šestih (N=118) i osmih (N=61) razreda od čega je ukupno 135 (47 %) dječaka i 153 (53 %) djevojčica. Za potrebe ovoga istraživanja sastavljen je upitnik pomoću kojeg se ispitivala upoznatost učenika s pojmom ADHD-a, ali i ponašanja koja su tipična za taj poremećaj. Rezultati pokazuju kako su učenici djelomično upoznati s pojmom ADHD-a te prepoznaju samo neka ponašanja koja su karakteristična za ovaj poremećaj. Sveukupnost dobivenih rezultata ukazuje na potrebu za dodatnom edukacijom djece o ADHD poremećaju jer se mnogi od njih svakodnevno susreću s djecom kojoj je taj poremećaj dijagnosticiran.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
