Pregled bibliografske jedinice broj: 1036570
Može li pozitivna psihologija učiniti više štete nego koristi?
Može li pozitivna psihologija učiniti više štete nego koristi? // 3. Kongres primijenjene psihologije: knjiga sažetaka / Bogdan, Andreja ; Barušić, Teuta (ur.).
Zagreb: Hrvatska psihološka komora, 2019. str. 9-9 (pozvano predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1036570 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Može li pozitivna psihologija učiniti više štete nego koristi?
(Can positive psychology do more harm than benefits?)
Autori
Rijavec, Majda
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
3. Kongres primijenjene psihologije: knjiga sažetaka
/ Bogdan, Andreja ; Barušić, Teuta - Zagreb : Hrvatska psihološka komora, 2019, 9-9
Skup
3. kongres primijenjene psihologije
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.10.2019. - 19.10.2019
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
pozitivna psihologija, tiranija sreće
(positive psychology, tirany of happinness)
Sažetak
Pozitivna psihologija vrlo je mlada grana psihologije koja je jedva proslavila svoju punoljetnost. Osnovana početkom milenija okupila je eminentnu skupinu znanstvenika čiji cilj je bio usmjeriti teoriju i istraživanja na pozitivne psihološke fenomene, što je trebalo rezultirati ne samo potpunijim razumijevanjem ljudske prirode nego i primjenom dobivenih znanstvenih spoznaja u različitim područjima života. Pozitivna psihologija doživjela je u manje od dva desetljeća svog postojanja pravu eksploziju istraživanja i mnogi od prvobitnih ciljeva su barem djelomično ostvareni.No, privukla je istovremeno i izrazitu pozornost različitih vrsta praktičara kao i medija što je rezultiralo i nekim neočekivanim i nepoželjnim posljedicama. U pokušaju da se spoznaje pozitivne psihologije primijene u praksi rezultati nekih istraživanja neopravdano su generalizirani i primjenjivani što je dovelo do neopravdano visokih očekivanja a u nekim slučajevima i do paradoksa da su pozitivne intervencije učinile ljude još nesretnijima. U medijima se postavke pozitivne psihologije često pretjerano simplificiraju i sreća se navodi kao jedini ljudski cilj, a nesposobnost pojedinca da ga ostvari njegovom nesposobnošću i neuspjehom. To je dovelo i do pojave termina tiranija pozitivnog mišljenja ili tiranija sreće. Ovo može biti posebno opasno za ranjive skupine ljudi koji su žrtve nepovoljnih okolnosti ili bolesti. Stoga se postavlja pitanje – kad je primjena pozitivne psihologije korisna a kad je potrebno uključiti zvono za uzbunu?
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
