Pregled bibliografske jedinice broj: 1036396
O jezičnim igrama iz učiteljske perspektive
O jezičnim igrama iz učiteljske perspektive // Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO
Zagreb, Hrvatska, 2019. str. 138-138 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1036396 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O jezičnim igrama iz učiteljske perspektive
(On language play from teachers' perspective)
Autori
Pavličević-Franić, Dunja ; Aladrović Slovaček, Katarina ; Mandić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO
/ - , 2019, 138-138
ISBN
978-953-8115-65-3
Skup
STOO - suvremene teme u odgoju i obrazovanju
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.11.2019. - 17.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
jezične igre, učitelj, Hrvatski jezik
(language play, teacher, Croatian language)
Sažetak
Kurikularna reforma koja u sve osnovne škole ulazi u jesen 2019./2020. godine donosi niz promjena, kako u samoj strukturi nastavnoga predmeta Hrvatski jezik temeljeći se na obrazovnim ishodima u pojedinim područjima: Jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo te Kultura i mediji, tako i u njegovu sadržaju. Ipak, suština predmeta ostaje nepromijenjena, ali raspored i način obrade sadržaja te vrednovanje obrađenoga mijenja svoju dosadašnju strukturu. Naglasak se u Kurikulumu nastavnoga predmeta Hrvatski jezik (2019) stavlja na učenika, koji treba biti u središtu obrazovnoga procesa, dok s druge strane učitelj treba biti njegov mentor koji će ga kroz proces učenja voditi, poticati, usmjeravati, procjenjivati te pratiti. Kako je Hrvatski jezik najopsežniji predmet osnovnoškolskoga obrazovanja, učenicima sadržajno vrlo zahtjevan, postavlja se pitanje što sve učitelj u nastavnome procesu može činiti kako bi učenicima te često apstraktne sadržaje približio te promijenio percepciju samoga predmeta iz izrazito negativne u pozitivnu. Osim što učenici imaju negativan stav prema nastavnome predmetu, često su i njihovi rezultati u ovladavanju pravopisnim i gramatičkim pravilima loši te se govori o funkcionalno nepismenim generacijama. Budući da se sadržaj ne može značajno mijenjati, osim drugačije rasporediti i prilagoditi razvojnoj dobi učenika, ono što se svakako može mijenjati jesu načini i strategije poučavanja. Korištenje jezične igre kao nastavne strategije pokazalo se u ranome jezičnome poučavanju jako svrhovitim jer su učenici usvajali sadržaje lako, bez puno zamora, u relativno kratkom vremenu, a da nisu bili svjesni kako uče. Upravo zato cilj je ovoga rada ispitati koliko današnji učitelji (N = 100) koriste igru kao nastavnu strategiju u nastavi hrvatskoga jezika, u kojim područjima, za koje sadržaje te ima li značajne razlike s obzirom na godine njihova radnoga staža. Očekuje se da učitelji znaju vrijednost igre, ali je u svojoj nastavi koriste tek ponekad.
Izvorni jezik
Hrvatski
