ࡱ> bjbj4Luuæ_,* * l8TPO  !!!LLLLLLL$Q/T.L"!!""L O///"L  L/"L/// `Ѡv"b /LO0O/]T^.]T/]T/!"!/"#"!!!LLR/L!!!O""""]T!!!!!!!!!*  2:Stradanje nesrpskog civilnog stanovniatva na okupiranom podru ju bivae opine Vukovar (1992. - 1998.) Autor je, na temelju izvornog arhivskog gradiva Republike Srpske Krajine, podataka Uprave za zato ene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja i Dr~avnog odvjetniatva Republike Hrvatske, kao i dostupne literature, pokuaao ustanoviti broj stradalog (ubijenog) nesrpskog civilnog stanovniatva okupirane vukovarske opine u razdoblju od sije nja 1992. do sije nja 1998. godine. Pritom se rukovodio injenicom kako je navedena tematika, neovisno o svojemu zna aju, u suvremenoj hrvatskoj historiografiji gotovo posve zanemarena. Tekst, sukladno tome, valja smatrati tek uvodom u budua, kompleksnija istra~ivanja problematike vezane uz izravne demografske gubitke domicilnog stanovniatva na airem vukovarskom podru ju za trajanja Domovinskog rata. Klju ne rije i: Domovinski rat; Vukovar; srpska okupacija; RSK; civilne ~rtve rata Uvod Tekst nastoji utvrditi broj stradalog nesrpskog stanovniatva okupirane (bivae) vukovarske opine u razdoblju od potpisivanja Sarajevskog primirja 2. sije nja 1992. do povratka hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske (RH) 15. sije nja 1998. godine, s fokusom na na inu i okolnostima njegova stradavanja. Istra~ivanje se, pri tome, ponajviae temeljilo na izvornom arhivskom gradivu Republike Srpske Krajine (RSK), koje se uva u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata (HMDCDR) iz Zagreba, s naglaskom na sa uvanim spisima Sekretarijata unutraanjih poslova (SUP) Vukovar iz tog razdoblja. Uz to su, nadalje, koriateni i dostupni podaci o ~rtvama Uprave za zato ene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja i Dr~avnog odvjetniatva RH (DORH), kao i postojea literatura hrvatske i srpske provenijencije. Takoer je konzultirana i dokumentacija Meunarodnog suda za ratne zlo ine po injene na podru ju bivae Jugoslavije u Den Haagu (postupci protiv tzv.  vukovarske trojke , odnosno Mile Mrkaia, Veselina `ljivan anina i Miroslava Radia, te Gorana Had~ia, Jovice Staniaia i Franka Simatovia), koja se odnosi na spomenutu problematiku. Na teritoriju bivae opine Vukovar je, naime, od 1992. do 1998. godine pod nedovoljno rasvijetljenim okolnostima stradao velik broj hrvatskih civila (kao i pripadnika lokalnih nacionalnih manjina, a poglavito Rusina), koji su, odbivai otii u progonstvo, ostali ~ivjeti u vlastitim domovima pod srpskom okupacijom, ato je u suvremenoj hrvatskoj historiografiji, za razliku od zbivanja na tom prostoru tijekom 1991. godine vezanih uz Vukovarsku bitku, joa uvelike neistra~eno. I. Izbijanje srpske pobune u Hrvatskoj i njezino airenje na prostor hrvatskog Podunavlja I. 1. Politi ke prilike u RH 1990. godine: od povratka viaestrana ja do osnutka SAO Krajine Politi ka kriza koja se sredinom 1980-ih godina raairila u Socijalisti koj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ) i koja je svoje ishodiate imala u politici Socijalisti ke Republike (SR) Srbije na elu sa Slobodanom Miloaeviem, te koju je pratilo sve izglednije uruaavanje komunizma na meunarodnoj razini, navela je vodstvo Saveza komunista Hrvatske (SKH) da koncem 1989. donese odluku o provoenju slobodnih i demokratskih izbora u SR Hrvatskoj. Na hrvatskim je viaestrana kim saborskim izborima, odr~anim tijekom travnja i svibnja 1990., pobjedu odnijela Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) dr. Franje Tumana, koja se, u osnovi, zalagala za  o~ivotvorenje povijesnog i prirodnog prava hrvatskoga naroda na nacionalnu samobitnost, suverenost i samoodreenje . U dijelu opina naseljenih veinskim srpskim stanovniatvom vlast je, s druge strane, osvojila Srpska demokratska stranka (SDS) Jovana Raakovia, koja je, isprva, te~ila o uvanju dotadaanjeg federativnog na ela ureenja SFRJ. Ubrzo nakon izbora dio se hrvatskih Srba (poglavito vezanih uz SDS), potican od strane Miloaevieva re~ima, zapo eo otvoreno protiviti demokratskim promjenama koje je provodila nova hrvatska vlast. Srpsko nacionalno vijee (SNV), osnovano u srpnju 1990. kao krovna politi ka organizacija srpskog stanovniatva u Hrvatskoj, 30. je rujna iste godine, nakon provoenja nelegalnog izjaanjavanja, proglasilo srpsku autonomiju u RH. Ve 21. prosinca 1990. u Kninu je, nakon ato je dio veinskih srpskih opina sjeverne Dalmacije, Like, Korduna i Banovine prihvatio njezin statut, na nezakonit i neustavan na in formirana Srpska autonomna oblast Krajina (SAO Krajina), kao oblik teritorijalne autonomije u sklopu RH. I. 2. Zbivanja u isto noj Hrvatskoj od osnutka SNV za Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem do okupacije prijeratne vukovarske opine i sklapanja Sarajevskog primirja u sije nju 1992. godine S Novom 1991. godinom dolazi do porasta napetosti na dotad relativno mirnom prostoru hrvatskog Podunavlja, gdje je, uz veinsko hrvatsko stanovniatvo, obitavala i brojna srpska nacionalna manjina. Tako je po etkom sije nja 1991. u `idskim Banovcima osnovano SNV za Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem, koje, nakon izbijanja sukoba hrvatske policije sa srpskim pobunjenicima na Plitvicama 31. o~ujka iste godine, donosi odluku o prisajedinjenju tog teritorija Republici Srbiji. Stanje se dodatno zaotrava nakon to je 2. svibnja 1991. u srpskoj zasjedi u Borovu Selu ubijeno 12 hrvatskih redarstvenika, dok ih je vie ranjeno. Samozvana srpska Velika narodna skuptina Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema 25. lipnja 1991., nakon donoenja Ustavne odluke Sabora RH o samostalnosti i suverenosti RH, proglaaava Autonomnu oblast Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem, uz zaklju ak kako e tamoanji srpski narod, neovisno o razvoju hrvatskih politi kih prilika, ostati u  zajednici sa ostalim jugoslavenskim narodima i priznavati isklju ivo Ustav SFRJ . Snage Jugoslavenske narodne armije (JNA) 3. srpnja 1991. ulaze u Baranju, te prakti ki okupiraju tu pokrajinu. Pobunjeni Srbi, uz potporu federalne armije, ve 1. kolovoza iste godine zauzimaju mjesta Dalj, Aljmaa i Erdut u tadaanjoj osje koj opini, vraei masovna zlodjela nad mjesnim hrvatskim stanovniatvom. Postrojbe JNA i srpski pobunjenici, istodobno, sve viae ste~u obru  oko Vukovara, da bi 25. kolovoza 1991. krenuli u otvoreni napad na grad, ime zapo inje Vukovarska bitka. U okupiranom je Belom Manastiru, s druge strane, 25. rujna 1991. usvojen Ustavni zakon Srpske oblasti (SO) Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema (promijenjen je naziv Oblasti, iz autonomne u srpsku oblast), koja je pritom definirana kao samostalna federalna jedinica u sastavu SFRJ. Unato  ogor enom otporu malobrojnih i slabo naoru~anih hrvatskih branitelja, snage JNA i pobunjenih Srba 18., odnosno 19. studenog 1991. okupiraju cijeli potpuno razruaeni Vukovar, te Borovo naselje, kao njegov sjeverozapadni dio, pri emu vrae brojne zlo ine nad zarobljenim vojnicima i civilima hrvatske nacionalnosti. Veina lokalnih Hrvata istovremeno je prisiljena napustiti grad i otii u izgnanstvo. Velika narodna skupatina SO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema ve 19. prosinca 1991. donosi odluku o pristupanju te oblasti novoosnovanoj Republici Srpskoj Krajini (RSK), u iji sastav, sa sjediatem u Kninu, ulaze i prethodno proglaaena SAO Krajina te SAO Zapadna Slavonija. Vojne se aktivnosti na slavonsko-baranjskoj bojianici (kao i na preostalom dijelu hrvatskog ratiata), uslijed sve sna~nijih pritisaka meunarodne zajednice i iscrpljenosti sudionika sukoba, krajem 1991. godine postupno smiruju, da bi 2. sije nja 1992. u Sarajevu bilo potpisano primirje izmeu predstavnika Vlade RH i JNA, koje se, u osnovi, poativalo. Smirivanjem ratnih djelovanja pod srpskom je okupacijom ostao znatan prostor isto ne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, meu kojim i cjelokupan teritorij prijeratne vukovarske opine. Tamoanji su preostali Hrvati, pak, izvrgnuti sustavnom teroru, pri emu ih je velik broj smrtno stradao. II. Stanje javne sigurnosti na teritoriju okupirane opine Vukovar tijekom 1992. godine S podru ja bivae vukovarske opine je tijekom ratne 1991., sukladno podacima Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice pri Ministarstvu za javne radove, obnovu i graditeljstvo Vlade RH iz kolovoza 2001. godine, izbjeglo 38.884 lokalnih stanovnika hrvatske i ostalih nesrpskih nacionalnosti, potra~ivai uto iate na prostoru RH pod kontrolom legalnih vlasti, te dijelom u inozemstvu. Iz grada Vukovara je, nadalje, po srpskoj okupaciji istjerano gotovo kompletno nesrpsko stanovniatvo (radilo se o ukupno 23.071 prognanoj osobi), ato je bio slu aj i u okolnim, veinskim hrvatskim naseljima, poput Sotina i osobito Bogdanovaca, u kojima su za trajanja Vukovarske bitke voene teake borbe. U isto nom je i jugoisto nom dijelu prijeratne opine Vukovar, gdje su Hrvati 1991. predstavljali apsolutnu narodnosnu veinu (Ilok, Bapska, `arengrad, Lovas, Tovarnik, Tompojevci, Bokai, Svinjarevci), meutim, uslijed injenice da su tamoanja naselja okupirana bez znatnijeg otpora i razaranja, osobito stambene infrastrukture, ostalo ~ivjeti prili no mnogo hrvatskih stanovnika. Vlastite domove nije napustio ni dio lokalnih Hrvata u mjestima Berku i akovcima, u kojima je obitavao i veliki broj Srba i Maara, kao ni odreen broj veinskog rusinskog stanovniatva u selima Mikluaevci i Petrovci. Spomenute su se osobe, poglavito u razdoblju od stupanja na snagu Sarajevskog primirja u sije nju 1992. do dovraetka razmjeatanja mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UN) na privremeno okupiranom podru ju isto ne Slavonije i zapadnog Srijema (koje je, sukladno planu Cyrusa Vancea i prihvaenoj Rezoluciji 743 Vijea sigurnosti UN-a od 21. velja e 1992., postalo dijelom UNPA sektora Istok, na iji su teritorij rasporeeni pripadnici ruskog kontingenta  plavih kaciga ) u lipnju, odnosno srpnju 1992. godine, naale na udaru pripadnika brojnih srpskih paravojnih formacija i lokalnih kriminalaca, kojima su podraku, posve otklanjajui mogunost budueg hrvatsko-srpskog su~ivota na tom prostoru, pru~ale politi ke strukture samoproglaaene RSK, te tijela vukovarskog SUP-a (s privremenim sjediatem u Dalju). Kao rezultat toga, najvei je dio ovih ljudi u kona nici protjeran iz vlastitih domova, dok ih je dio ubijen od strane do danaanjeg dana uglavnom neotkrivenih po initelja. Uistinu, stanje javne sigurnosti na teritoriju isto ne Slavonije i zapadnog Srijema pod srpskom kontrolom po etkom 1992. godine bilo je posve kaoti no, ato je osobito dolazilo do izra~aja u samom Vukovaru. Srpski su se pobunjenici, naime, nakon osvajanja grada posvetili pokuaajima uspostavljanja u inkovite lokalne civilne vlasti, ato im je, meutim, do kraja 1991., neovisno o logisti koj potpori JNA, tek djelomice polazilo za rukom. Razloge tome, osim u razorenosti stambene i komunalne infrastrukture Vukovara, valja tra~iti i u injenici da je grad netom po okupaciji napustio najvei broj prijeratnih stanovnika, od kojih se vlastitim domovima naknadno vratio tek dio domicilnih Srba, uz posve minoran postotak mjesnih Hrvata, uglavnom starije ~ivotne dobi. Izuzetak u ovom slu aju inilo je vukovarsko naselje Petrova gora (u osnovi se nije radilo o naselju u pravom smislu te rije i, ve o nekolicini susjednih ulica smjeatenih u jugozapadnom dijelu grada), u kojem su Srbi predstavljali veinu stanovnika i iz kojega, budui da tijekom jeseni 1991. nije bilo izravno obuhvaeno ratnim djelovanjima, lokalno stanovniatvo nije izbjeglo. Na podru ju vukovarske opine osim toga su djelovale i pojedine paravojne skupine, koje su, u pravilu, bile sponzorirane od strane srbijanskog politi kog rukovodstva i odreenih srbijanskih politi kih stranaka, te su, primarno se bavei kriminalnom aktivnoau (plja ka, sje a hrastove aume, nedozvoljena trgovina, crpljenje nafte iz srijemskih nalaziata i sl.), bile izuzete od nadzora vlasti RSK. Meu njima se posebice izdvajala Srpska dobrovolja ka garda (SDG) }eljka Ra~natovia 'Arkana', koja je, uz punu podraku Resora dr~avne bezbjednosti (RDB) Ministarstva unutraanjih poslova (MUP) Republike Srbije (a samim time i srbijanskog predsjednika Slobodana Miloaevia, koji je izravno nadzirao elnika RDB Jovicu Staniaia i njegovog najbli~eg suradnika na okupiranom teritoriju isto ne Slavonije i zapadnog Srijema Franka Simatovia), od rujna 1991. bila stacionirana u Erdutu, vraei brojna zlodjela nad mjesnim Hrvatima. U istom kontekstu valja spomenuti i paravojnu postrojbu  Leva Supoderica , osnovanu u listopadu 1991. od dragovoljaca Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava `eaelja, koja je sudjelovala u borbama oko Vukovara i iji su se pripadnici istaknuli u ubijanju zato enih hrvatskih vojnika i civila na Ov ari 20./21. studenog 1991. godine. U Vukovaru je, neposredno nakon okupacije, ustrojena postrojba lokalne Teritorijalne obrane (TO) Vukovar, iju su jezgru inili borci dotadaanjeg Odreda TO Petrova gora, koji je, poput postrojbe  Leva Supoderica , tijekom druge polovice 1991. bio anga~iran u sukobima s hrvatskim snagama na Sajmiatu. Na elo TO Vukovar, koja je, uz vukovarski SUP, trebala predstavljati oslonac planirane konsolidacije ~ivota u istoimenoj opini, poglavito glede sna~enja tamoanjeg stanja javne sigurnosti, tako su doali bivai zapovjednici pojedinih eta spomenutog Odreda, Miroljub Vujovi i Stanko Vujanovi, koji su imali klju nu ulogu u organiziranju i izvraenju zlo ina na Ov ari, a istaknuli su se i u smaknuima hrvatskih civila za trajanja borbi u Vukovaru. Istodobni su pokuaaji o~ivljavanja lokalnog pravosua, uslijed manjka stru nih kadrova, smjeatajnih kapaciteta i nadasve financijskih sredstava, unato  formalnom osnutku pojedinih sudova (poput vukovarskog Opinskog suda s privremenim sjediatem u Dalju i Okru~nog suda u Belom Manastiru), polu ili iznimno slab u inak. Imajui u vidu potonje, kao i injenicu da su, sukladno sa uvanim izvorima JNA, u organiziranoj plja ki imovine preostalih Hrvata vukovarske opine sudjelovale i osobe koje su obnaaale visoke du~nosti u okupacijskoj vlasti na tom podru ju, poput zapovjednika `taba TO Negoslavci Milana Bibia i ministra unutraanjih poslova i potom potpredsjednika samoproglaaene Vlade Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema Borislava Bogunovia, ne trebaju uditi brojni, u najveoj mjeri neka~njeni zlo ini nad tamoanjim nesrpskim stanovniatvom, koji su ubrzo uslijedili. II. 1. Zlo ini bez kazne: masovne egzekucije Hrvata i pripadnika nesrpskih nacionalnih manjina na airem vukovarskom podru ju 1992. godine U sije nju 1992. na podru ju grada Vukovara ubijeno je 11 civila hrvatske nacionalnosti, uglavnom starije ~ivotne dobi. Tako je, 2. sije nja, od strane nepoznatih po initelja usmrena Zorka Vu kovi, r. 1922. godine, iz Ulice 8. XII. 1944. (danas Kudeljarska ulica). Idueg je dana, u obiteljskoj kui u obli~njoj Ulici Vase urevia 35 (tzv. Kudeljarski trokut), hicima iz vatrenog oru~ja ubijena Marija Majstorovi, r. 1941. u Ceriu. Ve 8. sije nja u vlastitu stanu, u tadaanjoj Ulici JNA 140 na Mitnici, smaknut je Mihovil Boroa, r. 1931. godine, s viae hitaca iz automatskog oru~ja, da bi nepoznati ubojice istoga dana u Ulici bratstva i jedinstva 72 u Borovu naselju usmrtili i Vidu Kuzmanovi, r. 1935. u opini Derventa u Bosni i Hercegovini (BiH). Dvanaestog je sije nja, pak, izvraeno ubojstvo Ane Deljki, r. 1951. godine, ije je tijelo potom ba eno u masovnu grobnicu - bunar u Novoj ulici 28 na Sajmiatu - odakle je ekshumirano tijekom 1999., da bi istoga dana nestala i Slavica Goreta, r. 1926., iji su posmrtni ostaci pronaeni na vukovarskom Novom groblju 1998. godine. Nepoznati ubojice 15. su sije nja, tijekom noi, iz obiteljske kue u Ulici Ive Andria 16 odveli i supru~nike Ivana i Katicu Martinovi, koje su smaknuli hicima iz vatrenog oru~ja, da bi leaeve potom bacili u ve spomenuti bunar u Novoj ulici 28. U Ulici Jovice Brandajza 36 u Borovu naselju u meuvremenu je, udarcima tupim predmetom po glavi i tijelu, ubijen Ante Radi, r. 1967. u Vukovaru. Nakon nekoliko dana, 20. sije nja 1992., u vlastitoj je kui u Ulici JNA 24 hicima iz vatrenog oru~ja ubijena `tefanija Voloder, r. 1935. u opini Prijedor u BiH, da bi, 23. sije nja, u Ulici Josipa Kozarca 13 na Mitnici bila usmrena i starica Janja Trivi, r. 1912. godine u mjestu Vrbanja. Zlo ini nad lokalnim vukovarskim civilima, poglavito hrvatske nacionalnosti, nastavljeni su i tijekom velja e 1992. godine. Tako je, 1. velja e, u vlastitom domu u Ulici solidarnosti 10 na Sajmiatu hicem iz piatolja ubijena Marija Bekavac, r. 1930. u mjestu Studenica u opini Imotski. Djelatnici SUP-a Vukovar za ovaj su zlo in optu~ili mjesnog Srbina Miloaa Vignjevia, r. 1961., koji je, sukladno tadaanjem iskazu, ubojstvo opravdao nacionalnom netrpeljivoau. Postojea dokumentacija, s druge strane, ne ukazuje kako je protiv potonjeg, unato  injenici da je priznao zlo in, pokrenut krivi ni postupak pred nadle~nim pravosudnim institucijama samozvane RSK. Sedmoga je velja e, nadalje, u dvoriatu obiteljske kue u Velebitskoj ulici u Borovu naselju hicima iz vatrenog oru~ja ubijena Dragica Curni, r. 1927. u Donjem Novom Selu u danaanjoj opini Nijemci. Ve 15. velja e u Ulici Svetozara Markovia 16 na Sajmiatu hicima iz piatolja usmreni su Vladimir i Mirjana Ali, za iju je smrt osumnji en Slobodan Juriai, r. 1949. iz Vukovara. Dvadesetog je velja e, pak, u vlastitom dvoriatu u Ulici narodnih mu enika 78 na Mitnici, hicima iz vatrenog oru~ja ubijen starac Ivan Firi, r. 1915. u Vukovaru. Djelatnici Opinskog suda u Vukovaru pritom su izvraili uviaj na mjestu zlo ina, no po initelj je, unato  tome, ostao nepoznat. Dana 22. velja e 1992. u obiteljskoj kui u Proleterskoj ulici 134 na Sajmiatu izvraeno je trostruko ubojstvo obitelji Stefanjuk. Tako su, iz vatrenog oru~ja, usmreni Pavle Stefanjuk, r. 1929., njegov sin Miroslav, r. 1958., obojica iz Prnjavora u BiH (obojica rusinske nacionalnosti), kao i Miroslavova supruga Blanka, r. 1961. u Vukovaru. Miroslav Stefanjuk je, sukladno svjedo anstvu u knjizi uvari Vukovara urednika Petra Brozovia, nakon okupacije dijela Sajmiata sredinom rujna 1991. bio zarobljen, pri emu je, s grupom lokalnih Hrvata, bio prisiljen sudjelovati u asanaciji tamoanje bojianice (odnosno prikupljanju i pokapanju leaeva), dok je Blanka radila kao medicinska sestra na Odjelu kirurgije vukovarske bolnice. DORH je, naknadno, za zlo in osumnji io tadaanje pripadnike TO Vukovar Slobodana Lucia i Paju Mia evia, no o daljnjem tijeku postupka nema pouzdanih podataka. Neutvrenog dana velja e 1992., u Ulici Svetozara Markovia 22, nepoznati po initelji izvraili su i ubojstvo vatrenim oru~jem tro lane rusinske obitelji Ivan, i to Eugena Ivana, r. 1915. u Petrovcima, njegove supruge Leone, r. 1919. u Petrovcima, te Febrone Ivan, nepoznate godine i mjesta roenja. Egzekucije preostalih, malobrojnih Vukovaraca nesrpske nacionalnosti, odvijale su se nesmanjenim intenzitetom i u o~ujku 1992. godine. Ve 3. o~ujka u vlastitoj obiteljskoj kui u Ulici JNA 81 na Mitnici, hicima iz vatrenog oru~ja ubijeni su supru~nici Leomir (r. 1927.) i Marija (r. 1928.) Teodorovi, rodom iz obli~njeg sela Mikluaevci, te njihov sin Tomislav, r. 1953. u Tovarniku (svo troje rusinske nacionalnosti). Djelatnici SUP-a Vukovar obavili su o evid, no po initelj je ostao nepoznat. Idueg su dana, nadalje, u susjednoj Lenjinovoj ulici na identi an na in usmrene starice Eva Renduli, r. 1913. u mjestu Trenkovo u Po~eako-slavonskoj ~upaniji i Aljmaza `iljdedi (r. 1910.), ina e boanja ke nacionalnosti. etrnaestog su o~ujka, pak, iz vlastite kue u Ulici Ive Lole Ribara 13 u Borovu naselju odvedeni supru~nici Roko (r. 1931.) i Darinka Ma~ar (r. 1935.), kojima se potom izgubio svaki trag. Tijelo pokojnog Roka Ma~ara ekshumirano je 1998. na vukovarskom Novom groblju, dok su posmrtni ostaci njegove supruge pronaeni 1999. na katoli kom groblju u Iloku, kojom prigodom je utvreno kako su oboje ubijeni. Istoga dana iz doma u Borovu naselju nestao je i bra ni par Manjoa - Zvonko (r. 1951., Rusin po nacionalnosti) i Ivanka (r. 1951., Srpkinja po nacionalnosti), ija su tijela 2007. godine preuzeta iz Republike Srbije i identificirana, budui da su, nakon smaknua od strane nepoznatih po initelja, bila ondje pokopana. Neutvrenog je dana u mjesecu o~ujku, s druge strane, usmren i lokalni Hrvat Tomo `arek, r. 1923. u opini Prnjavor u BiH, s posljednjim prebivaliatem u Ulici 12. IV. 1945. na Mitnici, iji je lea, s vidljivim ozljedama od hitaca iz vatrenog oru~ja, pronaen na podru ju tzv. Ristievog salaaa u Vukovaru. Travanj 1992. donio je, nadalje, nova smaknua. Tako je, 9. travnja, izvraeno etverostruko ubojstvo hrvatske obitelji Pakaec u njihovoj obiteljskoj kui u Ulici Josipa Cazija 5. Ondje su, hicima iz vatrenog oru~ja, ubijeni Stjepan Pakaec, r. 1949. u opini Lobor u Krapinsko-zagorskoj ~upaniji, njegova supruga Ana, r. 1952. u mjestu Andrijaaevci, te njihovo dvoje maloljetne djece, sinovi Dario (r. 1976.) i Damir (r. 1980.), iji su posmrtni ostaci potom ba eni u bunar u Novoj ulici 28 na Sajmiatu. Djelatnici SUP-a Vukovar su, po dojavi o zlo inu, iziali na o evid te na inili foto-elaborat. Nakon kratkotrajne istrage za smaknua su osumnji eni Slavko Petrovi, r. 1971. iz Novog Sada, te Petar iri, zvani Pero Ciganin, r. 1968. u opini Vrbas u Republici Srbiji, koji su bili pripadnici TO Vukovar, bliski prethodno spomenutim Miroljubu Vujoviu i Stanku Vujanoviu. U istrazi je, pak, utvreno kako je ubijeni Stjepan Pakaec posjedovao veu koli inu stranog novca kojega je, prema saznanjima sumjeatana, uvao kod kue, ato je smatrano moguim motivom za likvidaciju. Protiv Petrovia i iria, neovisno o tome, sukladno postojeoj dokumentaciji tada nije pokrenut postupak pred odgovarajuim pravosudnim tijelima RSK, ve je slu aj zavraio isklju ivo podnoaenjem krivi ne prijave vukovarskog SUP-a, po kojoj nije dalje postupano. Oboje osumnji enika je, meutim, uz bivaeg pripadnika TO Vukovar Nikolu Dukia, zvanog Gid~a, 2007. godine pred Okru~nim sudom u Novom Sadu zbog navedenog zlo ina nepravomono osueno na dugotrajne kazne zatvora (Petrovi - 40, Duki - 30 i iri - 13 godina zatvora), dok je iri 2014., od strane srbijanskog Vijea za ratne zlo ine Okru~nog suda u Beogradu, pravomono osuen i za izvraenje zlo ina na Ov ari u studenom 1991. godine. Tijekom travnja 1992. u vlastitoj kui u Ulici Svetozara Markovia 48 na Sajmiatu hladnim je oru~jem (no~em) ubijen i Hrvat Vinko Berendi, r. 1933. u Vukovaru, ije su ubojice ostale neotkrivene. Situacija nije bila niata bolja ni u Vukovaru susjednim, uglavnom veinskim hrvatskim naseljima. Tako je u selu Svinjarevcima (koje se danas nalazi u sastavu opine Bogdanovci), 14. lipnja 1992. hladnim oru~jem u vlastitoj kui ubijena starica Manda Bo~i, r. 1913. godine, da bi 15. rujna 1992., takoer u obiteljskoj kui, hicima iz automatskog oru~ja od strane nepoznatog po initelja bili usmreni supru~nici Marin (r. 1937.) i Stajka (r. 1939.) Ivanovac. U aumi Jelaa nedaleko Lovasa 28. je sije nja 1992., nadalje, izvraeno okrutno smaknue tro lane rusinske obitelji Holik (Julijan, r. 1928., Veronika, r. 1925. i Mihajlo, r. 1950. godine), ija su tijela potom ba ena u obli~nji aaht. Na teritoriju danaanje opine Borovo (koja je spadala u prijeratnu opinu Vukovar), 27. sije nja 1992. ubijena je starica Manda Toli (r. 1903.), s prebivaliatem u Lenjinovoj ulici u selu Borovu. U istom je mjestu, 21. o~ujka 1992., izvraeno i smaknue Bernardice `tefan i, r. 1938. u itluku u BiH i njezine malodobne unuke Martine, r. 1987. u Vukovaru, koje su nepoznati po initelji usmrtili s viae hitaca iz vatrenog oru~ja u obiteljskoj kui u Radni koj ulici. Mogue je da su navedena ubojstva izvraena kao in osvete, budui da je Bernardi in sin (i Martinin otac) Zdenko `tefan i, ina e pripadnik Zbora narodne garde (ZNG) RH, od strane lokalnih Srba bio optu~ivan kao ratni zlo inac, koji je, navodno, osobno smaknuo viae srpskih civila u Borovu naselju za trajanja Vukovarske bitke. `tefan i je, atoviae, nakon zarobljavanja u studenom 1991., na procesu pred Vojnim sudom u Beogradu osuen na smrtnu kaznu zbog tobo~njih zlo ina protiv civilnog stanovniatva na vukovarskom podru ju, koja, meutim, nije izvraena, te je u kona nici razmijenjen u kolovozu 1992. godine. Sredinom lipnja iste godine je, pak, u vlastitom domu u Lenjinovoj ulici u Borovu iz vatrenog oru~ja ubijena i Iva Strunje, r. 1938. u opini Derventa u BiH, iji je ubojica ostao nepoznat. U gradu Iloku je, nadalje, 26. svibnja 1992. hicima iz automatskog oru~ja usmrena Ana Lon ar, r. 1926. godine u tadaanjoj opini Liatica (`iroki Brijeg) u BiH, iji je lea potom zapaljen. Uvidom u postojeu dokumentaciju mogue je, s druge strane, zaklju iti kako je po etkom, a posebice okon anjem procesa pristizanja pripadnika Zaatitnih snaga UN-a na teritorij (bivae) opine Vukovar sredinom lipnja i po etkom srpnja 1992. godine, intenzitet tamoanjih zlo ina nad civilima nesrpske nacionalnosti znatno smanjen, iako oni nipoato nisu posve prestali. Tome je, dakako, pridonijela i injenica da je na airem vukovarskom podru ju u tom razdoblju, u osnovi, ostalo ~ivjeti doista malo lokalnih Hrvata i openito pripadnika preostalih nesrpskih nacionalnih manjina, budui da je najvei dio potonjih protjeran, dok je odreeni broj, kao ato je prethodno napomenuto, bio smaknut. No, oni Hrvati koji su odlu ili ostati na vlastitim ognjiatima i dalje su bili potencijalne mete nepoznatih zlo inaca. Tako je, primjerice, na podru ju danaanje opine Tompojevci tijekom listopada 1992. godine ubijeno troje hrvatskih civila, meu kojima su 9. listopada u selu Bokai na osobito okrutan na in smaknuti Vinko (r. 1918.) i Ana Kova i (r. 1926.). Oni su, naime, odvedeni iz obiteljske kue u obli~nju pustaru, pri emu su likvidirani hicima iz vatrenog oru~ja, nakon ega je lea pokojnog Vinka Kova ia vezan ~icom za obli~nje stablo i tako ostavljen. Idueg je dana, pak, u Tompojevcima u vlastitoj kui ubijen starac Josip Mesaroa, r. 1919. godine, pri emu mu je oplja kana imovina, ato je djelatnike SUP-a Vukovar nagnalo da taj zlo in okarakteriziraju  zlo inom iz koristoljublja i podnesu krivi nu prijavu  protiv nepoznatog po initelja . Govorei o stradanjima lokalnih ~itelja na teritoriju opine Tompojevci 1992., valja naglasiti i kako je, joa sredinom sije nja iste godine, iz obiteljskog doma u mjestu Berak nestala starica Edvina Ilani (r. 1904.), za ijim se posmrtnim ostacima, pod sumnjom da je ubijena, i danas traga. Na teritoriju danaanje opine Tovarnik (koja je takoer bila dio prijeratne vukovarske opine), gdje su tijekom druge polovice 1991. po injeni masovni zlo ini nad lokalnim veinskim hrvatskim stanovniatvom, u rujnu 1992. godine nestao je civil Zvonko Peri, r. 1944. u Tovarniku, za ijim se tijelom i dalje vodi potraga. U vukovarskom naselju Lipova i je, kona no, 27. listopada iste godine, davljenjem u vlastitoj kui od strane nepoznatog po initelja ubijen civil hrvatske nacionalnosti Petar Maruai, r. 1935. godine. Takoer valja istaknuti i kako je u promatranom razdoblju, uslijed teakih ~ivotnih uvjeta, ope besperspektivnosti i neimaatine, meu nesrpskom populacijom vukovarske opine primjetan i poveani broj samoubojstava, osobito u veinskom rusinskom selu Petrovcima, te u Iloku i okolici. Na okupiranom teritoriju (bivae) opine Vukovar tijekom 1992. godine ukupno su, dakle, ubijene 53 civilne osobe nesrpske nacionalnosti, od kojih 40 Hrvata, 12 Rusina i jedna Boanjakinja. Nadle~ne institucije RSK uspjele su, meutim, utvrditi izvraioce zlo ina za svega 10 ubojstava, od kojih je, prema dostupnim podacima, pravosudno gonjen samo ubojica obitelji Ali, Slobodan Juriai. Znakovito je i kako se u dokumentaciji Centra dr~avne bezbjednosti Vukovar (koji je djelovao u sklopu RDB RSK sa sjediatem u Kninu) iz srpnja 1992., unato  temeljitoj analizi sigurnosnog stanja na privremeno okupiranom teritoriju isto ne Slavonije i zapadnog Srijema i detektiranju brojnih lokalnih malverzacija i kriminalnih aktivnosti, ubojstva velikog broja mjesnih civila, poglavito hrvatske nacionalnosti, uope ne spominju. Potonje zorno svjedo i o potpunom nefunkcioniranju pravne  dr~ave na teritoriju pod nadzorom srpskih pobunjenika, te krajnje nezavidnoj situaciji u kojoj su se naali tamoanji preostali Hrvati, iji se polo~aj nee znatnije izmijeniti sve do formalnog zavraetka procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u sije nju 1998. godine. III. (Bivaa) opina Vukovar u razdoblju od 1993. do svraetka procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 1998. godine Stanje u Vukovaru i okolici je, po etkom 1993. godine, bilo sve samo ne stabilno. Ovo je podru je, ina e, u o~ujku 1992. sukladno Zakonu o dr~avnoj upravi RSK, postalo dijelom SO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema, kao jedne od triju tada osnovanih administrativnih jedinica te paradr~ave (koja je imala jednaki naziv i identi an teritorij kao i prethodno spomenuta srpska oblast osnovana tijekom druge polovice 1991. godine). U njezinu su sklopu, nadalje, kao najviai upravni organi funkcionirali lokalna oblasna ( narodna ) skupatina i oblasno vijee, te skupatine i izvrani savjeti opina i mjesne zajednice, zadr~avai relativno airoke ovlasti u upravljanju podru jem pod svojim nadzorom. No u praksi je, uslijed manjka financijskih sredstava i opih uvjeta za rad, djelovanje navedenih tijela bilo gotovo posve paralizirano i krajnje neu inkovito. Prostor SO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema je, uz to, zbog vlastite izravne granice s Republikom Srbijom, odnosno Saveznom Republikom Jugoslavijom (SRJ), te prirodnog (aume) i rudnog bogatstva (nafta i plin), sve o itije izmicao kontroli Vlade u Kninu. Ondje je, sukladno tome, bio stacioniran itav niz srbijanskih paravojnih jedinica, koje su, uglavnom, bile pod nadzorom beogradske politi ke vrhuake oko Slobodana Miloaevia, a poglavito RDB-a Republike Srbije. Tako je naftna postrojenja u eletovcima osiguravala jedinica samozvanog majora Slobodana Media ja ine do 200-tinjak boraca, koji su se, uz to, aktivno bavili sje om hrastove aume, avercom duhanskih proizvoda i drugim oblicima kriminala. Erdut je, nadalje, i dalje bio jedno od sjediata Arkanove SDG (poznate i pod nazivom  Tigrovi ). Na podru ju Baranje je, istodobno, djelovala paravojna postrojba (slu~beno nazivana specijalnom jedinicom MUP-a RSK) Vasilija Mijovia. Gospodarska situacija bila je, uslijed uniatenih proizvodnih pogona, nezaposlenosti, izrazite inflacije i gotovo nikakve plate~ne moi stanovniatva, krajnje nezavidna. Na elu oblasnih institucija bile su, pak, i dalje iste osobe koje su 1991. sudjelovale u razaranju Vukovara i masovnim smaknuima koja su uslijedila po okupaciji. Tako je, primjerice, na skupatinskim izborima krajem 1993. za poslanika u Skupatini RSK na listi SRS RSK izabran prethodno spomenuti zamjenik komandanta TO Vukovar iz 1991. godine Stanko Vujanovi. Na podru ju Oblasti je, takoer, i dalje golemi utjecaj imao bivai predsjednik RSK Goran Had~i, koji je, kao lan SDS-a, od samih za etaka sukoba na vukovarskoj bojianici rezolutno otklanjao mogunost tamoanjeg hrvatsko-srpskog su~ivota u budunosti. Za kona no, trajno razgrani enje s RH i pripajanje srbijanskoj matici ujedno se zalagala i veina preostalih politi kih stranaka koje su tada djelovale na promatranom teritoriju, poput SDS-a srpskih zemalja i SDS-a za sjedinjene dr~ave srpske (SDS za SDS). Isto ni dio RSK bio je, pak, poateen izravnog napada hrvatskih postrojbi u okviru Vojno-redarstvene operacije (VRO)  Oluja u kolovozu 1995. godine, kojom je skraena srpska pobuna na teritoriju sjeverne Dalmacije, Like, Korduna i Banovine. Pobunjeni Srbi SO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema bili su, sukladno tome, prisiljeni prihvatiti pregovore s hrvatskim vlastima, koji su, 12. studenog 1995., rezultirali potpisivanjem tzv. Erdutskog sporazuma o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja. Vijee sigurnosti UN-a je, nadalje, 15. sije nja 1996. usvojilo Rezoluciju 1037, kojom je na tom prostoru ustanovljena mirovna operacija UN-a pod nazivom  Prijelazna uprava Ujedinjenih naroda za isto nu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem . Privremeno okupirani teritorij hrvatskog Podunavlja nedugo je potom posve demilitariziran, te, u kona nici, 15. sije nja 1998. i slu~beno vraen u ustavno-pravni poredak RH. Zlo ini nad nesrpskim stanovniatvom okupirane vukovarske opine s druge su strane, iako u znatno manjem broju, vraeni i u promatranom razdoblju. III. 1. Stradanje civila nesrpske nacionalnosti u Vukovaru i okolici od 1993. do 1998. godine Tijekom 1993. godine fokus zlo ina nad malobrojnim preostalim Hrvatima (i pripadnicima preostalih nesrpskih narodnosti) premjestio se iz grada Vukovara na susjedna naselja. U Lovasu su, tako, 25. sije nja 1993. u vlastitoj kui hicima iz vatrenog oru~ja ubijene majka i ki, Pavica (r. 1952.) i Elvira (r. 1973.) Kova evi. Djelatnici vukovarskog SUP-a su, zbog izvraenja zlo ina, naknadno uhitili lokalne Srbe Branka `aaia, }ivka Dujanovia, }arka Graonju i Hrvaticu Tonu Gvozdenov (r. Boban), koji su, prema vlastitu svjedo enju, proveli pretres doma ubijenih tra~ei navodnu radio-stanicu, za koju je naknadno utvreno kako nikad nije postojala. Istragom je, s druge strane, nepobitno dokazano da su smaknua izvraena prvenstveno iz koristoljublja te nacionalne netrpeljivosti. Iste su osobe, atoviae, ve 28. sije nja 1993. u obiteljskom domu u Lovasu ustrijelile i Anicu Pavli i (r. 1940.), ije su tijelo potom bacile u obli~nji bunar. Okru~ni sud u Belom Manastiru je, nakon provedenog postupka, u travnju 1995. po initelje osudio na kazne zatvora u trajanju od etiri do dvije godine, priznavai im, kao olakotnu okolnost, smanjenu ura unljivost (alkoholizirano stanje) u trenutku izvraenja ubojstava, te uzevai u obzir njihove teake obiteljske i materijalne prilike. Navedenim je zlodjelima, po svemu sudei, dodatno doprinijelo &(:Tp ²ҢҒznbVzJ>hmCJOJQJaJh|XCJOJQJaJh\CJOJQJaJhsn|CJOJQJaJhTQ CJOJQJaJh-f CJOJQJaJhCJOJQJaJh#nh05CJOJQJaJh#nhN"h5CJOJQJaJh#nhi5CJOJQJaJh#nhjI5CJOJQJaJh8E5CJOJQJaJh#nh 75CJOJQJaJh#nhc8E5CJOJQJaJLNXZ`d^!%(4+6+,, $dha$gdU $dha$gdpU0 $dha$gdc8E $dha$gd $dha$gdc8E &6JLNXZ\ĸĨܙ{o_SGh3yCJOJQJaJh~fCJOJQJaJh#nhc8E5CJOJQJaJhc8ECJOJQJaJh#nh|XCJOJQJaJh#nhkDCJOJQJaJh#nhP.CJOJQJaJh#nh|X5CJOJQJaJhJCJOJQJaJhCJOJQJaJh;CJOJQJaJh|XCJOJQJaJhmCJOJQJaJhCJOJQJaJ\ftv >ĸ|p^RF:h)CJOJQJaJh^]CJOJQJaJhCJOJQJaJ#jh00JCJOJQJUaJhjICJOJQJaJhpCJOJQJaJhCCJOJQJaJhkWCJOJQJaJh,CJOJQJaJhK+CJOJQJaJh 7CJOJQJaJh*CJOJQJaJhG CJOJQJaJh CJOJQJaJhDNCJOJQJaJhwOCJOJQJaJ2>HJP`b|"FJL.0T`dĔĔĔ||p|d||h`CJOJQJaJh|CJOJQJaJh2CJOJQJaJhwOCJOJQJaJh~CJOJQJaJhPCJOJQJaJh CJOJQJaJhvCJOJQJaJhSCJOJQJaJhHCJOJQJaJh1CJOJQJaJh^]CJOJQJaJh/CJOJQJaJ!4~&jt&JL24ɽɱɽɍui]QEQEh`wCJOJQJaJh$(CJOJQJaJh:oCJOJQJaJh13CJOJQJaJhc8ECJOJQJaJhd]CJOJQJaJh#CJOJQJaJhA CJOJQJaJh7>CJOJQJaJhCJOJQJaJhJCJOJQJaJhCJOJQJaJh2CJOJQJaJhSCJOJQJaJ#jhQZ0JCJOJQJUaJ4,TV.Dv(*,Z\^`bĸĬ|pdXLh13CJOJQJaJhC!xCJOJQJaJhoECJOJQJaJhKCJOJQJaJhQCJOJQJaJhjCJOJQJaJhBAXCJOJQJaJh3CJOJQJaJh:oCJOJQJaJhOCJOJQJaJhU`CJOJQJaJhg;{CJOJQJaJhQCJOJQJaJh`wCJOJQJaJhzCJOJQJaJbdfjhldǷǷǷ皁qeYMYMYMhRDCJOJQJaJh2CJOJQJaJh4+CJOJQJaJhm+hc5CJOJQJaJhf+5CJOJQJaJh HCJOJQJaJhm+hI+5CJOJQJaJh15CJOJQJaJhm+hM{5CJOJQJaJhm+h' 5CJOJQJaJhm+he5CJOJQJaJhF25CJOJQJaJhcCJOJQJaJP V :!X!Z!\!^!`!f!!!!"""""""#ĸ蚎vj^R^C^hr&hr&CJOJQJaJhCJOJQJaJhr&CJOJQJaJh;3CJOJQJaJhaCJOJQJaJhI%CJOJQJaJhCJOJQJaJhN/CJOJQJaJ#jh20JCJOJQJUaJh?GCJOJQJaJhRDCJOJQJaJhTBCJOJQJaJhlCJOJQJaJh2CJOJQJaJhk} CJOJQJaJ###P$\$d$$$%%%*%:%<%>%V%Z%p%|%%%%%%%(&&,'.(4(ɽɱɱɱɱɱɓ{ocoWoKh\CJOJQJaJhRDCJOJQJaJh!CJOJQJaJhaCJOJQJaJh3-CJOJQJaJh>CJOJQJaJ#jh;zj0JCJOJQJUaJhR(sCJOJQJaJhe&CJOJQJaJhU:[CJOJQJaJh;zjCJOJQJaJhCJOJQJaJhr&CJOJQJaJ#jhr&0JCJOJQJUaJ4(V(((((()@) *&*P*\*^*`*t*0+2+4+6+B+R+ʾ|j^N>hm+ho 5CJOJQJaJhm+hLK5CJOJQJaJhLKCJOJQJaJ#jhOqQ0JCJOJQJUaJ#jhie0JCJOJQJUaJh wCJOJQJaJhieCJOJQJaJh}"CJOJQJaJhI+CJOJQJaJhaCJOJQJaJ#jh4+0JCJOJQJUaJh\CJOJQJaJh8CJOJQJaJhCJOJQJaJR+|+~+++++,^-`-X/Z/\/l/8090:0;0c0t0u000ϿϯϣymaUaIah7CJOJQJaJh5CJOJQJaJhV[@CJOJQJaJhuHCJOJQJaJ#jh%0JCJOJQJUaJhCJOJQJaJh4CJOJQJaJh%CJOJQJaJhm+hg45CJOJQJaJhm+h3X5CJOJQJaJhm+hU5CJOJQJaJhm+ho 5CJOJQJaJhm+h H5CJOJQJaJ,:037 9*=\?"BpDrD"E$EFOV_io6rvvwwȅN:ȶ $dha$gd2 $dha$gdU000001"14191:1B1C1D1J1K1Q1R1S1W1Y1_1}122833333սՍՍՙՙucWKhqCJOJQJaJhuHCJOJQJaJ#jha>0JCJOJQJUaJhHYCJOJQJaJhECJOJQJaJh!CJOJQJaJh\CJOJQJaJhWDCJOJQJaJh1CJOJQJaJhq9CJOJQJaJh-CJOJQJaJhRCJOJQJaJhV[@CJOJQJaJ#jhV[@0JCJOJQJUaJ3 4J444444555h6j66666666776787D7J7R77ʾʲʔ|pdXdhCJOJQJaJhnCJOJQJaJhY(CCJOJQJaJhCJOJQJaJh\+CJOJQJaJ#jh[)@0JCJOJQJUaJhCCJOJQJaJhaFCJOJQJaJhLBCJOJQJaJh.CJOJQJaJ#jh0JCJOJQJUaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJ7777 888)8M8R8q8r8x8888888899 9 9 9ɽɱɥəɍuiWKh{SCJOJQJaJ#jhWG0JCJOJQJUaJh#CJOJQJaJh1 CJOJQJaJhHSCJOJQJaJhmCJOJQJaJh:oCJOJQJaJh".CJOJQJaJhspCJOJQJaJhCJOJQJaJhWGCJOJQJaJhqCJOJQJaJhLBCJOJQJaJ#jhLB0JCJOJQJUaJ 9 9:<::: ;; ;.;N;R;h;x;z;;;;;;;;<:<x<z<<<<<= =&=(=,=^=ĸ|||j^h=CJOJQJaJ#jh{S0JCJOJQJUaJhLe{CJOJQJaJh* ~CJOJQJaJhCJOJQJaJhI\VCJOJQJaJhlCJOJQJaJh5GCJOJQJaJh~CJOJQJaJh~4CJOJQJaJhX1PCJOJQJaJh{SCJOJQJaJh CJOJQJaJ#^=b=>>>>> ? ??V?X?Z?\?^???BBB B"B$B:BJBܲvdXLh`fCJOJQJaJhDV^CJOJQJaJ#jh10JCJOJQJUaJhP(CJOJQJaJh)CJOJQJaJh1CJOJQJaJhHTHVHXHfHHHHHHLINIPIIIIIIJ.Jʾ覾vdXL@LhCVCJOJQJaJhHVCJOJQJaJhbCJOJQJaJ#jh'g0JCJOJQJUaJh~CJOJQJaJh0o CJOJQJaJh'gCJOJQJaJhuY CJOJQJaJhyCJOJQJaJhCJOJQJaJh CJOJQJaJh CJOJQJaJ#jhOa0JCJOJQJUaJh1CJOJQJaJh]0CJOJQJaJ.JhJJJhK~KLLLLL$MMMMMbNnNNNNNNиvj^jRjF:hQpCJOJQJaJh",CJOJQJaJh5MCJOJQJaJhsCJOJQJaJh'9CJOJQJaJh;yCJOJQJaJ#jh'0JCJOJQJUaJh8[5CJOJQJaJhICJOJQJaJhHCJOJQJaJh_BCJOJQJaJh\>CJOJQJaJhDCJOJQJaJh1CJOJQJaJhA<CJOJQJaJhEpCJOJQJaJNNNNNNO@OBODOFOHOOPLP\PjPPPPPP*QNQPQvQQʾvj^jRjFhzB^CJOJQJaJh_DCJOJQJaJh4(PCJOJQJaJh%vCJOJQJaJh"]sCJOJQJaJh(PCJOJQJaJhCJOJQJaJhv;CJOJQJaJhBCJOJQJaJh-CJOJQJaJhnjCJOJQJaJh=CJOJQJaJ#jhQp0JCJOJQJUaJhQpCJOJQJaJh-x\CJOJQJaJQR,R0R4R6RFRRRVR~RRR*S4SSSSSTTTdTTTTTо貦|pdXdLdh CJOJQJaJhE0CJOJQJaJhCJOJQJaJh.CJOJQJaJh[CJOJQJaJhQCJOJQJaJ#jhw<0JCJOJQJUaJhbCJOJQJaJhw<CJOJQJaJ#jhN0JCJOJQJUaJhNCJOJQJaJhdCJOJQJaJh%vCJOJQJaJhc uCJOJQJaJTTUUU.UPUUUUUHVJVvVVVVVVVXĸܦК|pdXL@h|vCJOJQJaJhBCJOJQJaJh-CJOJQJaJh8FCJOJQJaJhCJOJQJaJh5CJOJQJaJ#jhv0JCJOJQJUaJhCJOJQJaJ#jhu70JCJOJQJUaJh2CJOJQJaJh6vCJOJQJaJh%`CJOJQJaJh7CJOJQJaJh%vCJOJQJaJhsTCCJOJQJaJXXXXXYYY,Y{{{l|n| } }}}}}}}ɽս՟Փui]QuEhfCJOJQJaJhuCJOJQJaJh`{CJOJQJaJhlCJOJQJaJ#jhe0JCJOJQJUaJh`CJOJQJaJheCJOJQJaJ#jh;0JCJOJQJUaJhxCJOJQJaJhACJOJQJaJh5CJOJQJaJh;CJOJQJaJhIRCJOJQJaJ#jhIR0JCJOJQJUaJ}}~~~ RTZ\^LNPltvxʾ|pdp|X|F|#jh|$0JCJOJQJUaJh!CJOJQJaJhlCJOJQJaJhF?CJOJQJaJh|$CJOJQJaJ#jh0JCJOJQJUaJh:CJOJQJaJh5CJOJQJaJhCJOJQJaJh(XCJOJQJaJ#jh:0JCJOJQJUaJhNlCJOJQJaJh:CJOJQJaJhnCJOJQJaJx…ąƅȅ 24D`b†Vzhܬܠ|ppdXLXLh]CJOJQJaJh) CJOJQJaJh#`bCJOJQJaJh@CJOJQJaJhDCJOJQJaJhWCJOJQJaJhiaCJOJQJaJhYCJOJQJaJ#jhJ0JCJOJQJUaJh5CJOJQJaJ#jhz0JCJOJQJUaJhJCJOJQJaJh\ CJOJQJaJhzCJOJQJaJhj<>Z\BȐɽui]K]?]3h'CJOJQJaJhJ]CJOJQJaJ#jhN'0JCJOJQJUaJhN'CJOJQJaJheCJOJQJaJ#jh(0JCJOJQJUaJh(CJOJQJaJhgSmCJOJQJaJ#jh1Q0JCJOJQJUaJhlCJOJQJaJh1QCJOJQJaJh CJOJQJaJh`CJOJQJaJh]CJOJQJaJ#jh]0JCJOJQJUaJȐ:|L^~$>̖ޖ68:<xzJ\農{o{ʾcWcWchK<@CJOJQJaJh%CJOJQJaJhkCJOJQJaJh{RCJOJQJaJ#jhZ0JCJOJQJUaJhCJOJQJaJhPm6CJOJQJaJhPmCJOJQJaJh#YCJOJQJaJ#jh#Y0JCJOJQJUaJhtCJOJQJaJh'CJOJQJaJhFCJOJQJaJܙvx؜ڜܜޜzĝ*,ɽɱɱɥ{ocWcKcKWKWKh`\CJOJQJaJh)KCJOJQJaJho>CJOJQJaJh.oCJOJQJaJ#jh 0JCJOJQJUaJhXCJOJQJaJhVCJOJQJaJh CJOJQJaJh ApCJOJQJaJhCJOJQJaJhV5CJOJQJaJh! CJOJQJaJhiaCJOJQJaJ#jhK<@0JCJOJQJUaJ:<>ΟdfhR`ڥ $02շucuWWK?K?K?h"CJOJQJaJhk)CJOJQJaJhDkCJOJQJaJ#jh$9J0JCJOJQJUaJh$9JCJOJQJaJhFGCJOJQJaJ#jht20JCJOJQJUaJhlCJOJQJaJhJCJOJQJaJht2CJOJQJaJ#jhO .0JCJOJQJUaJh)KCJOJQJaJh`\CJOJQJaJ#jh`\0JCJOJQJUaJ2JLNP$<p«t(Nʾvj^R^Fh*>CJOJQJaJhSg4CJOJQJaJh{uCJOJQJaJhn9CJOJQJaJhpCJOJQJaJh+/CJOJQJaJh`CJOJQJaJh>^CJOJQJaJheCJOJQJaJhJCJOJQJaJhSCJOJQJaJh"CJOJQJaJhONCJOJQJaJ#jhk)0JCJOJQJUaJhk)CJOJQJaJN^`hЮ:hjʯܯXbΰȱʱ̱رhиЬܠܠܔЈ|ppp^p|R|hCJOJQJaJ#jh3U0JCJOJQJUaJh3UCJOJQJaJh{uCJOJQJaJh*>CJOJQJaJh_CJOJQJaJh,#CJOJQJaJhiCJOJQJaJhXCJOJQJaJhN>CJOJQJaJh CJOJQJaJhgh<CJOJQJaJh\CJOJQJaJh/CJOJQJaJh, 68<¶Ķƶȶʶ農蔂vj^jRFhRNCJOJQJaJhcCJOJQJaJh2CJOJQJaJhBCJOJQJaJhk)CJOJQJaJ#jh90JCJOJQJUaJh9CJOJQJaJ#jh{u0JCJOJQJUaJhhCJOJQJaJ#jhLC0JCJOJQJUaJhxH;CJOJQJaJh;CJOJQJaJh{uCJOJQJaJh9CJOJQJaJ`bd468½Ľn޿÷ui]iKi?ihZCJOJQJaJ#jh {0JCJOJQJUaJhCJOJQJaJhyCJOJQJaJh!CJOJQJaJ#jh!0JCJOJQJUaJhm/CJOJQJaJhZgACJOJQJaJhCJOJQJaJh2CJOJQJaJ#jhy`0JCJOJQJUaJhy`CJOJQJaJhRNCJOJQJaJ#jhRN0JCJOJQJUaJȶ8.6rz~tv(Bhj&(bh $dha$gd2 ,:&(J<Jt*,.ĸĸĸĬĚpdXFX#jhwM0JCJOJQJUaJhwMCJOJQJaJhCJOJQJaJ#jhQ10JCJOJQJUaJhQ1CJOJQJaJhtSCJOJQJaJ#jh*y0JCJOJQJUaJh~CJOJQJaJh*yCJOJQJaJh {CJOJQJaJhlCJOJQJaJhZCJOJQJaJhl`CJOJQJaJhCJOJQJaJJ`ljиvdvXvXvdLhCJOJQJaJh[CJOJQJaJ#jhG20JCJOJQJUaJhG2CJOJQJaJ#jhoa0JCJOJQJUaJhoaCJOJQJaJhxCJOJQJaJhCJOJQJaJh jCJOJQJaJhQ1CJOJQJaJhaCJOJQJaJh!CJOJQJaJh~/CJOJQJaJhzDCJOJQJaJj246nprz .0246DFPRʸ謠vj^^^R^^hYOCJOJQJaJhMNCJOJQJaJhW~CJOJQJaJhY0CJOJQJaJh*yCJOJQJaJ#jho;P0JCJOJQJUaJh0|}CJOJQJaJho;PCJOJQJaJ#jhG0JCJOJQJUaJhGCJOJQJaJ#jhgh0JCJOJQJUaJhCJOJQJaJhghCJOJQJaJtvxzĸĬvjv^RFhCJOJQJaJhCJOJQJaJh#CJOJQJaJh1/CJOJQJaJhm$CJOJQJaJh CJOJQJaJhY0CJOJQJaJ#jhW'0JCJOJQJUaJh+7CJOJQJaJhW'CJOJQJaJhCJOJQJaJhYOCJOJQJaJhBCJOJQJaJh*yCJOJQJaJh14CJOJQJaJNP\^dfn~vxz~0ս}p}`P@PhKh65CJOJQJaJhKhW~5CJOJQJaJhKh@5CJOJQJaJhF25CJOJQJaJhKh%5CJOJQJaJh$CJOJQJaJh*yCJOJQJaJhUCJOJQJaJh8.02xս{ocWcKcKc?hCJOJQJaJhCJOJQJaJhcCJOJQJaJhUCJOJQJaJhV~nCJOJQJaJ#jhV~n0JCJOJQJUaJhCCJOJQJaJhDc~CJOJQJaJh0`CJOJQJaJh$CJOJQJaJhW~CJOJQJaJhRCJOJQJaJh#jCJOJQJaJhXCJOJQJaJ#jh#j0JCJOJQJUaJ2vx "о貦vj^R^F^:h)qCJOJQJaJh(ECJOJQJaJh8ZCJOJQJaJhq!CJOJQJaJhoICJOJQJaJh(/CJOJQJaJhCJOJQJaJh!CJOJQJaJhVCJOJQJaJh3SCJOJQJaJh CJOJQJaJ#jhA50JCJOJQJUaJh4CJOJQJaJh"/CJOJQJaJhCJOJQJaJhYmCJOJQJaJRp(HJ^оvjvXL@4hCJOJQJaJh: CJOJQJaJh3SCJOJQJaJ#jh"|0JCJOJQJUaJhCJOJQJaJh"|CJOJQJaJhrCJOJQJaJhIPCJOJQJaJho CJOJQJaJh(ECJOJQJaJh+wCJOJQJaJ#jh{0JCJOJQJUaJh{CJOJQJaJhHrCJOJQJaJh 5xCJOJQJaJhq!CJOJQJaJJK9:"LZ`lvdXLh>|CJOJQJaJhCJOJQJaJ#jh^0JCJOJQJUaJh'CJOJQJaJh^CJOJQJaJhYCJOJQJaJhPCJOJQJaJ#jh{$F0JCJOJQJUaJh2CJOJQJaJhpCJOJQJaJhhOCJOJQJaJhh2{CJOJQJaJhCJOJQJaJh: CJOJQJaJl>@BD8fhjtz$&(*ʾʚ}m}aUI=h?JvCJOJQJaJhvNCJOJQJaJh!vCJOJQJaJh18(CJOJQJaJhKh18(5CJOJQJaJhKh-GM5CJOJQJaJhF25CJOJQJaJh-GMCJOJQJaJh2CJOJQJaJhLCJOJQJaJh!CJOJQJaJhqCJOJQJaJh: CJOJQJaJ#jhP0JCJOJQJUaJhPCJOJQJaJ.02<HZ^pr ĸРДЈ|p|dpXdLdLdh|tCJOJQJaJh"CJOJQJaJhS CJOJQJaJh]yCJOJQJaJhtCJOJQJaJh \CJOJQJaJh )CJOJQJaJh CJOJQJaJh13CJOJQJaJhvNCJOJQJaJh?&CJOJQJaJh|iKCJOJQJaJh?JvCJOJQJaJhA4CJOJQJaJhyCJOJQJaJ 46@DF^`~ 6 8   D F       (  ĸܬĠĔĂvjvXvLhz!CJOJQJaJ#jh3a0JCJOJQJUaJh"CJOJQJaJh3aCJOJQJaJ#jhW{0JCJOJQJUaJhF`CJOJQJaJhW{CJOJQJaJhfUCJOJQJaJhsCJOJQJaJhtCJOJQJaJh]yCJOJQJaJh|tCJOJQJaJhS CJOJQJaJhkLCJOJQJaJ &(*~fhʆ҆Ԇֆ؆ʾznbVbDb#jha~0JCJOJQJUaJh YCJOJQJaJha~CJOJQJaJhI CJOJQJaJhYD&CJOJQJaJ#jhYD&0JCJOJQJUaJhhOCJOJQJaJUh"CJOJQJaJh3aCJOJQJaJh|tCJOJQJaJ#jh"0JCJOJQJUaJhe CJOJQJaJh6CJOJQJaJh I%CJOJQJaJproglaaenje ratnog stanja u RSK 22. sije nja 1993., koje je uslijedilo po otpo injanju hrvatske VRO  Maslenica u zadarskom zaleu, budui da je utjecalo na porast lokalnog protuhrvatskog raspolo~enja. Treeg o~ujka 1993. u `arengradu je, nadalje, u vlastitoj kui hicima iz automatske puake usmren Franjo Hi~a, r. 1938. godine, pri emu ubojica nije uhien. U Mikluaevcima su, ve 31. o~ujka iste godine, u obiteljskom domu od strane nepoznatog po initelja ubijeni supru~nici Petar (r. 1919.) i Marta Stracenski (r. 1925.), ina e rusinske nacionalnosti. U Tompojevcima je, pak, 12. kolovoza 1993. viaestrukim ubodima no~em u vlastitoj kui ubijena Rozalija Horvat (r. 1920.). Naknadno je utvreno kako je zlo in izvraio mjesni Srbin Dragan Borojevi, r. 1970. godine, koji je svoj postupak pravdao nacionalnom netrpeljivoau. Dva mjeseca kasnije u svom domu u akovcima je, od strane nepoznatog po initelja, hicima iz vatrenog oru~ja na spavanju likvidiran Franjo Kova , r. 1921. godine. U napuatenoj je kui u selu Bogdanovcima 9. studenog 1993. iz piatolja usmren i pripadnik rusinske nacionalne manjine iz Vukovara Roman Janika (r. 1966.), rodom iz Petrovaca. U potonjem se slu aju, mogue, radilo o inu osvete. Janiku su, naime, tijekom jeseni 1991. kao hrvatskog borca zarobili pripadnici JNA, te je, prilikom ispitivanja od strane Organa bezbjednosti Gardijske motorizirane brigade, navodno priznao sudjelovanje u prethodnim ubojstvima nekolicine osoba srpske nacionalnosti iz Vukovara, ato je pobunjenim Srbima, ukoliko su raspolagali tim saznanjima, moglo poslu~iti kao povod da ga likvidiraju. Sli ni zlo ini nastavili su se i u narednoj, 1994. godini. U Vukovaru je, naime, 6. velja e 1994. godine u obiteljskoj kui, hicima iz vatrenog oru~ja, od strane nepoznatog po initelja smaknuta Ljubica Grismajer, r. 1926. godine, ija je imovina pritom oplja kana. Drugog lipnja 1994. u Iloku su, nadalje, ubijeni Marija Marko (r. 1932.) i njezin sin Ivan (r. 1961.). Djelatnici Stanice milicije (SM) Ilok pritom su uspjeli uhvatiti ubojicu, lokalnog Hrvata Matu Pivia, r. 1969. godine, koji je priznao kako je ubijene usmrtio iz koristoljublja. Tijekom svibnja 1995. godine u Iloku je, s druge strane, hicem iz vatrenog oru~ja u obiteljskom domu smaknut }eljko Jeli, r. 1956. u Iloku, za ije je ubojstvo naknadno osumnji en ore Turkalj, r. 1930. godine, iz Beograda. Po etkom kolovoza 1995. u Dunavskoj ulici 17 u Borovu naselju su, hicima iz vatrenog oru~ja, u vlastitoj kui ubijeni Ana Manov, r. 1927. u opini Trilj i Mihajlo Fedoran, r. 1927. u opini Kotor Varoa u BiH (Rusin), koji su ~ivjeli u izvanbra noj zajednici. Po initelji nisu uhieni. U Tompojevcima je, pak, 20. kolovoza iste godine nakon verbalnog sukoba s pobunjenim Srbinom urom Kljajiem, hicem iz piatolja likvidiran civil hrvatske nacionalnosti Petar Valenti. U 1996. su se godini, uslijed uspostave Prijelazne uprave UN-a na teritoriju Srijemsko-baranjske oblasti i demilitarizacije toga podru ja, kao i s time povezanim odlaskom dijela najekstremnijih lokalnih Srba put SRJ, odnosno Republike Srbije, zlo ini nad preostalim nesrpskim stanovniatvom promatranog podru ja posve smanjili. Tako je te godine izvraeno svega jedno ubojstvo mjesnog Hrvata, i to u Iloku. Ondje je, naime, 2. sije nja 1996. hladnim oru~jem ubijen Petar Dir, r. 1966., iz `arengrada, kojega je, nakon verbalnog i fizi kog sukoba glede pitanja njegove nacionalne pripadnosti, usmrtio Ivan Sabo, r. 1978., iz mjesta Erdevik u tadaanjoj opini Srijemska Mitrovica. Od 1993. do 1998. godine na promatranom prostoru ukupno je, dakle, ubijeno 17 osoba koje nisu bile srpske nacionalnosti, meu kojima trinaestero Hrvata i etiri Rusina. Vlasti RSK pritom su evidentirale po initelje devet ubojstava, dok ih je osam ostalo nerijeaeno. Istragom je, nadalje, utvreno kako je svaka od spomenutih devet likvidacija izvraena ato zbog nacionalne netrpeljivosti, ato zbog koristoljublja, pri emu su se, kod veine otkrivenih ubojica, ta dva motiva naprosto udru~ila. Zaklju ak Obrada problematike vezane uz masovne zlo ine nad nesrpskim stanovniatvom (bivae) opine Vukovar za trajanja srpske okupacije svakako predstavlja slo~en istra~iva ki zadatak. Uslijed relativno dobro sa uvanog gradiva, posebice SUP-a Vukovar, iz tog razdoblja, mogue je evidentirati precizan broj tamoanjih ubijenih Hrvata i pripadnika preostalih nesrpskih nacionalnosti, no pravi se problem javlja prilikom pokuaaja detektiranja izvraioca navedenih zlo ina, a nadasve njihove motivacije da te i takve zlo ine doista i po ine. Iz prethodnog je teksta, vezano uz potonje, razvidno kako je najvei broj po initelja koji su, temeljem ondaanje istrage tijela unutraanjih poslova RSK, priznali vlastita zlodjela (posebice tijekom 1992. godine), bio usko povezan sa strukturama lokalne TO Vukovar, kao i s odreenim, uglavnom srbijanskim paravojnim formacijama koje su u tom vremenu djelovale na prostoru isto ne Slavonije i zapadnog Srijema. Osnovni pokreta  tih osoba (a izgleda i veine nepoznatih po initelja promatranih zlo ina) je, po svemu sudei, uz sna~nu nacionalnu netrpeljivost, pa i otvorenu mr~nju prema mjesnim Hrvatima koji su odlu ili ostati na vlastitim ognjiatima (koja je kod pojedinih Srba bila dodatno potpirena stradanjima njihovih sunarodnjaka za trajanja Vukovarske bitke, ali i pojedina nim zlo inima pripadnika ZNG-a i MUP-a RH nad mjesnim Srbima u razdoblju od lipnja do kolovoza 1991.), bilo i stjecanje protupravne imovinske koristi, odnosno plja ka njihove imovine. Tome u prilog govori i injenica da je od 1992. do 1998. godine na teritoriju okupirane vukovarske opine, po gotovo istom obrascu, ubijeno i desetak srpskih civila, iji su domovi potom temeljito oplja kani. Izvori, s druge strane, ne pru~aju dovoljno argumenata za utvrivanje izravne umijeaanosti lokalnih pobunjeni kih vlasti u same zlo ine, no viae je nego jasno kako ih je upravo njihova politika, s naglaskom na konstantnom odbacivanju hrvatsko-srpskog su~ivota na tlu Slavonsko-baranjske oblasti i zahtjevima za trajnim razgrani enjem s ostatkom RH te pripajanjem srbijanskoj matici, sna~no potaknula. U prilog mjesnom nesrpskom stanovniatvu, dakako, nije iala ni potpuna neu inkovitost pravne  dr~ave na podru ju samoproglaaene RSK, a posebice posvemaanja anarhija u tamoanjem pravosudnom i gospodarskom resoru, kao ni uz potonju vezani rastue siromaatvo, opa nesigurnost i zna ajna kriminalizacija druatva u cjelini. Veina je likvidacija, pak, izvraena na veoma sli an na in, naime, vatrenom oru~jem u obiteljskim kuama i stanovima ubijenih osoba, koje su, u najveoj mjeri, bile starije ~ivotne dobi, te su, kao takve, bile posve nesposobne za pru~anje bilo kakvog zna ajnijeg otpora. `to se ti e po initelja, odnosno sankcioniranja promatranih zlo ina, ne mo~e se isklju iti (i ak je veoma izgledna) mogunost njihova odlaska sa aireg vukovarskog podru ja za odvijanja procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, te skrivanja na prostoru Republike Srbije. Ne mo~e se, takoer, odbaciti ni vjerojatnost da pojedini, dosad neprepoznati zlo inci, na osnovi Zakona o oprostu po initeljima kaznenih djela s privremeno okupiranog podru ja Vukovarsko-srijemske i Osje ko-baranjske ~upanije ato ga je Sabor RH usvojio u svibnju 1996. godine, i dalje neometano prebivaju na teritoriju isto ne Slavonije i zapadnog Srijema. Deseci smaknutih, nedu~nih civila vukovarskog kraja u vremenu od 1992. do 1996. godine, u svakom slu aju, zaslu~uju da im se oda du~ni pijetet i spomen. Otkrivanje i ka~njavanje njihovih egzekutora predstavljalo bi, s druge strane, zna ajan doprinos ponovnoj uspostavi povjerenja i normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa na promatranom prostoru, koji su i dan-danas, iako je od svraetka tamoanjih ratnih dogaaja proalo punih 20 godina, ozbiljno naruaeni. Ovaj rad, sukladno tome, valja smatrati tek skromnim, no nu~nim korakom u tom pravcu. Tablica 1. Ubijeni civili nesrpske nacionalnosti na podru ju (bivae) opine Vukovar (1992. - 1998.) Mjesto stradanjaVrijeme stradanjaBroj ~rtavaSpol (m / ~)Vukovar1992.3718 m / 19 ~1994.11 ~1995.21 m / 1 ~Ilok1992.11 ~1994.21 m / 1 ~1995.11 m1996.11 mBerak1992.11 ~Bogdanovci1993.11 mBokai1992.21 m / 1 ~Borovo199244 ~ akovci1993.11 mLovas1992.32 m / 1 ~1993.33 ~ Mikluaevci1993.21 m / 1 ~Svinjarevci1992.31 m / 2 ~`arengrad1993.11 mTompojevci1992.11 m1993.11 ~1995.11 mTovarnik1992.11 mUkupno7033 m / 37 ~  Prema aktualnom upravno-teritorijalnom ustroju, teritorij prijeratne (bivae) opine Vukovar danas ine gradovi Vukovar i Ilok, te opine Bogdanovci, Borovo, Lovas, Negoslavci, Tompojevci, Tovarnik i Trpinja.  Podaci o ~rtvama iz spomenutih izvora su, u sklopu projekta  Izravni demografski gubici na okupiranom podru ju RH od 1991. do 1995. godine koji se vodi u HMDCDR-u, objedinjeni u zajedni ku ra unalnu bazu podataka, kojom se autor u velikoj mjeri koristio u istra~iva kom procesu koji je prethodio pisanju ovog lanka.  Duaan Biland~i, Hrvatska moderna povijest (Zagreb, 1999), 767.; Ivo Goldstein, Hrvatska 1918.-2008. (Zagreb, 2008), 636.   `to hoe HDZ i tko je i zaato napada? (iz govora dr. Franje Tumana na Osniva kim skupatinama organizacija HDZ-a u Zagrebu i Splitu) , Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 6 (1990).  Petar Kriste, Sjene nad slobodom (Zagreb, 2002), 73.; Nikica Bari, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995. (Zagreb, 2005), 53.; Goldstein, Hrvatska 1918.-2008., 650.; Drago Kova evi, Kavez-Krajina u dogovorenom ratu (Beograd, 2003), 37.  Bari, Srpska pobuna, 86.; Goldstein, Hrvatska 1918.-2008., 666.; Kosta Novakovi, Srpska Krajina; usponi, padovi, uzdizanja (Knin; Beograd, 2009), 185.; Ozren }unec, Goli ~ivot, Socijetalne dimenzije pobune Srba u Hrvatskoj, 1 sv. (Zagreb, 2007), 1: 240.; Dossier Knin; velja a 1990.-velja a 1991. (Zagreb, 1991), 169.  O pravnom aspektu proglaaenja SAO Krajine, odnosno neustavnosti i pravnoj neutemeljenosti odluka koje su donosila politi ka tijela pobunjenih hrvatskih Srba tijekom 1990. i 1991. godine vidi:  Izvjeae Ustavnog suda Republike Hrvatske u povodu inicijative Vlade Republike Hrvatske, klasa: 004-01/02-02/12, urbroj: 5030109-02-2 od 10. listopada 2002. godine , Narodne novine 133 (2002).  Mile Daki, Srpska Krajina; istorijski temelji i nastanak (Knin, 1994), 52-53.; Stjepan Mesi, Kako smo sruaili Jugoslaviju (Zagreb, 1992), 23.; Goldstein, Hrvatska 1918.-2008., 668.; Aleksandar Jovanovi, Poraz. Koreni poraza (Veternik, 2001), 21.; Mile Paspalj, Album iz Krajine (Sarajevo, 1996), 55-59.; }unec, Goli ~ivot, 1: 268.; Davor Paukovi, ur., Uspon i pad Republike Srpske Krajine: dokumenti (Zagreb, 2005), 78-79.  Vidi: Ilija Petrovi, Srpsko nacionalno vijee Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema (Novi Sad, 1994), 30., 66.; Davor Marijan, Obrana i pad Vukovara (Zagreb, 2013), 53.  Marijan, Obrana i pad Vukovara, 59-61.  Petrovi, Srpsko nacionalno vijee, 95-96.  Marijan, Obrana i pad Vukovara, 79.  Isto, 98.  Isto, 105.; Ante Nazor, ur., Grad je bio meta: bolnica, Dom umirovljenika (Agresija Srbije, odnosno JNA i srpsko-crnogorskih snaga na Republiku Hrvatsku i srpska okupacija Vukovara 1991.) (Zagreb, 2008), 46.  Petrovi, Srpsko nacionalno vijee, 138.  Opairnije o tijeku Vukovarske bitke vidi u: Marijan, Obrana i pad Vukovara, 105-260. O demografskom aspektu Vukovarske bitke (odnosno, broju poginulih i nestalih vukovarskih branitelja i civila za trajanja srpske agresije 1991. godine), vidi: Dra~en }ivi,  Posljedice srbijanske agresije kao odrednica poslijeratne obnove i razvitka Vukovara , Druatvena istra~ivanja 17/1-2 (2008), 27-50.  Bari, Srpska pobuna, 146.; Daki, Srpska Krajina, 57.; Jovanovi, Poraz. Koreni poraza, 22.; Novakovi, Srpska Krajina; usponi, padovi, uzdizanja, 182.; Ilija Petrovi, Slavonija, Baranja i Zapadni Srem; od Vijea do Republike (Novi Sad, 1996), 199.  O potpisivanju primirja u Sarajevu vidi i u: Milisav Sekuli, Knin je pao u Beogradu (Bad Villbel, 2001), 25.; Paspalj, Album iz Krajine, 121.  Radilo se o teritoriju povraine 2.668 km, na kojemu je, sukladno popisu stanovniatva iz 1991. godine, ~ivjelo 193.513 stanovnika, od ega 44,5% Hrvata, 34,9% Srba i 20,6% ostalih. Pritom su prijeratne opine Vukovar i Beli Manastir bile potpuno, a bivae opine Osijek i Vinkovci djelomi no okupirane (bila je rije  o gotovo 124 okupirana naselja na prostoru hrvatskog Podunavlja, od kojih se njih 29, s ukupno 84.189 stanovnika, nalazilo u sastavu bivae vukovarske opine); opairnije vidi u: Dra~en }ivi,  Demografski kontekst srbijanske oru~ane agresije na hrvatsko Podunavlje , u: Demografski kontekst i sociokulturne posljedice hrvatskoga Domovinskog rata, ur. Dra~en }ivi i Ivana }ebec (Zagreb; Vukovar, 2009), 107-109.  Isto, 115-116.  Vidi: Slobodan Lang i Branko ulo, ur., Vukovarski prognanici 1991.-2010. povratnici (Vukovar, 2010), 10-12.; takoer i: Dra~en }ivi,  Posljedice srbijanske agresije kao odrednica poslijeratne obnove i razvitka Vukovara , Druatvena istra~ivanja 17/1-2 (2008), 37-38.  Iz grada Iloka je, tako, po srpskoj okupaciji od prijeratnih 9.748 stanovnika izbjeglo njih 6.487, ili 66,5% (podaci se odnose i na naselja Bapsku, `arengrad i Mohovo, koja se danas nalaze u sastavu grada Iloka). S podru ja danaanje opine Lovas (koja obuhvaa i naselje Opatovac) je, nadalje, od prijeratnih 2.231 stanovnika u progonstvo otialo njih 1.555, ili 69,7%. S teritorija danaanje opine Tovarnik (koja obuhvaa i naselje Ila u), od prijeratnih 4.240 stanovnika izbjeglo je njih 3.145, ili 74,2%, dok je iz danaanje opine Tompojevci (koju, uz Tompojevce, ine naselja Mikluaevci, akovci, Berak i Bokai), po srpskoj okupaciji od prijeratna 3.092 stanovnika u progonstvo otialo njih 1.682, ili 54,4%. S teritorija danaanje opine Bogdanovci (u iji sastav, uz Bogdanovce, ulaze i naselja Svinjarevci i Petrovci), od prijeratnih 3.167 stanovnika izbjeglo je njih 1.834, ili 57,9%. Detaljnije o istome vidi u: Dra~en }ivi,  Demografski kontekst srbijanske oru~ane agresije na hrvatsko Podunavlje , u: Demografski kontekst i sociokulturne posljedice hrvatskoga Domovinskog rata, ur. Dra~en }ivi i Ivana }ebec (Zagreb; Vukovar, 2009), 115-116.  Isto. U gradu Iloku je, primjerice, 1991. ~ivjelo 4.248 Hrvata (62,7%), 1.157 Slovaka, 484 Srba, 105 Maara i 781 ostalih (od ega 474 Jugoslavena). U Bapskoj je ~ivjelo 1.478 Hrvata (91%), 33 Srba te 113 ostalih; u `arengradu je ~ivjelo 904 Hrvata (90%), 48 Srba i 53 ostalih; u Lovasu je ~ivio 1.441 Hrvat (85,7%), 133 Srba i 107 ostalih; u Tovarniku je ~ivjelo 2.136 Hrvata (71,2%), 670 Srba i 195 ostalih; u Tompojevcima su ~ivjela 402 Hrvata (78,8%), 27 Srba i 81 ostalih; u Bokaiu je ~ivjelo 230 Hrvata (99%) i svega etvero ostalih; u Svinjarevcima je ~ivjelo 526 Hrvata (68,8%), 183 Srba i 56 ostalih. U Berku je, pak, ~ivjelo 515 Hrvata (55,6%), 348 Srba te 63 ostalih; u akovcima je ~ivjelo 256 Maara (34,2%), 226 Hrvata, 206 Srba i 61 ostalih; u Mikluaevcima je ~ivjelo 500 Rusina (74,3%), 76 Srba, 49 Hrvata i 48 ostalih; u Petrovcima je ~ivjelo 967 Rusina (75%), 163 Srba, 68 Hrvata te 91 ostalih; o nacionalnom sastavu stanovniatva prijeratne vukovarske opine vidi u: Jasna Crkven i-Boji, ur., Narodnosni i vjerski sastav stanovniatva Hrvatske 1880.-1991. po naseljima, 5 sv. (Zagreb, 1998), 5: 3319-3333.  United Nations Protected Area - Zaatieno podru je Ujedinjenih naroda.  Davor Runti, Mrgudi u Vukovaru (Zagreb, 1998), 53.  U strogo povjerljivom spisu Saveznog sekretarijata za unutraanje poslove krnje SFRJ od 2. travnja 1992., upravo se lokalne strukture SUP-a i TO Vukovar navode kao klju ni akteri u plja ki imovine hrvatskih i preostalih nesrpskih vlasnika na airem vukovarskom podru ju; vidi: http:// icr.icty.org, ICTY Court Records, IT-04-75,  Report of the SSUP SDB dated 2 April 1992. ; pristup ostvaren 28. sije nja 2019.  Tako je, primjerice, 15. o~ujka 1992. iz domova izgnano 200 Hrvata iz sela Bokai, 25. o~ujka 170 Hrvata iz mjesta `arengrad, a 27. o~ujka 80-ak Hrvata iz naselja Tovarnik. Potkraj istoga mjeseca protjerana je i veina rusinskog stanovniatva iz sela Petrovci, dok je sam proces istjerivanja nesrpskog stanovniatva sa aireg vukovarskog podru ja nastavljen i u travnju, odnosno svibnju 1992. godine; vidi: Runti, Mrgudi u Vukovaru, 55-56.  Vidi: http:// icr.icty.org, ICTY Court Records, IT-95-13/1,  80 mtbr Command Order 37-3, dated 22 November 1991. ; pristup ostvaren 15. prosinca 2018.  Vlasti pobunjenih Srba i JNA su, naime, po okupaciji Vukovara organizirali prihvatne centre za civilno stanovniatvo iz pojedinih gradskih naselja (prema grubim procjenama radilo se o viae od 10.000 osoba, koje su najvei dio rata provele u vukovarskim skloniatima), u kojima se, izmeu ostalog, vrailo i razdvajanje graana po nacionalnoj osnovi (civili iz aireg srediata Vukovara su, tako, sakupljani u  Veleprometu na Sajmiatu, dok su civili iz Borova naselja (prije svega oni koji su uto iate naali u skloniatu u zgradi  Borovo Commercea ) dijelom odvo~eni u Borovo Selo, a dijelom u Vojvodinu. Civili s Mitnice isprva su prevezeni u `id, gdje se vrailo razdvajanje na one koji ~ele otii u Republiku Srbiju i one koji namjeravaju otii put RH). Mjesni su Hrvati (poglavito ~ene, djeca i starci), u pravilu, potom protjerivani u slobodne dijelove RH, dok su lokalni Srbi, ukoliko su izrazili ~elju, mogli ostati ~ivjeti u Vukovaru, no to ih je veliki broj, zbog razorenosti vlastitih domova i u nedostatku adekvatnih uvjeta za ~ivot, u po etku odbio, otiaavai put Republike Srbije, ili se sklonivai kod rodbine u okolnim srpskim selima. Hrvatski civili za koje su srpske vlasti sumnjale kako su sudjelovali u otporu protiv snaga JNA i srpske TO, odvo~eni su, s druge strane, u logore u Republiku Srbiju (Stajievo, Begejci, Srijemska Mitrovica), pri emu ih je znatan dio ubijen u samim prihvatnim centrima (npr. u  Veleprometu ) ili tijekom transporta u logore (npr. u Dalju); o tome vidi: Petar Brozovi, uvari Vukovara, 1 sv. (Vukovar, 2003), 1:282, 317., 2 sv., 2: 376, 420-421; Predrag Mati, Niata la~no (Zagreb, 2009), 15-17.; Zlatko `imunovi, Vukovarski dnevnik (Zagreb, 1995), 133., 138-139., 164-165.; Mile Dedakovi-Jastreb, Alenka Mirkovi-Na i Davor Runti, Bitka za Vukovar (Vinkovci, 1997), 235-238.; Nazor, Grad je bio meta, 206.  O tome vidi: Nazor, Grad je bio meta, 51.  Opairnije o tome vidi: http:// icr.icty.org, ICTY Court Records, IT-95-13/1,  Information-Strictly confidential Report, 18 October 1991. ; http:// icr.icty.org, ICTY Court Records, IT-95-13/1,  Information-Strictly confidential Report Nr 5-459, Colonel Stevan Mitrevski, 01 October 1991. ; http:// icr.icty.org, ICTY Court Records, IT-03-69,  AO Slavonija, Baranja and Western Srem Government, Order, signed by the Government President Goran Hadzic, dated 21 September 1991. ; pristup ostvaren 10. studenog 2018.  Vidi: www.documenta.hr/assets/files/sudjenja/zlocin_na_ovcari_izvjestaji.pdf; pristup ostvaren 20. sije nja 2018.; Odred  Leva Supoderica u svom je najja em sastavu imao pribli~no 150-ak boraca, od kojih je dio, poput njegova zapovjednika Milana Lan u~anina-'Kamenog', imao prijeratno prebivaliate u Vukovaru. Tijekom Vukovarske bitke djelovao je na podru ju Sajmiata, u sklopu 1. jurianog odreda (JOd) 1. motoriziranog bataljuna Gardijske motorizirane brigade JNA, pod komandom majora Borivoja Teaia i kapetana Miroslava Radia.  Opairnije o formiranju TO Vukovar vidi: www.hlc-rdc.org/images/stories/pdf/sudjenje_za_ratne-zlocine/srbija/Predmet%20OVCARA/Transkripti/Transkripti%20prvostepeno%20sudjenje/4.%20Ovcara-transkript-28.04.2004..pdf; svjedok Duaan Jakai; pristup ostvaren 25. sije nja 2018.  Vidi: www.documenta.hr/hr/zlo in-na-ov ari. html; o pravomonoj osudi Stanka Vujanovia na kaznu zatvora u trajanju od devet godina za zlo in na Sajmiatu (ubojstvo etiri i ranjavanje jedne osobe hrvatske nacionalnosti) 14. rujna 1991., vidi: Marijan, Obrana i pad Vukovara, 353.; Miroljub Vujovi i Stanko Vujanovi-'Taksi' zapovijedali su etama Odreda TO Petrova gora, koje su se, poput postrojbe  Leva Supoderica , borile u sklopu jurianih odreda 1. mtb Gardijske motorizirane brigade JNA.  Opairnije o istome vidi u: Slaven Ru~i, Djelovanje  Vlade Republike Srpske Krajine 1991.-1995. (Zagreb, 2017), 102-109.  Ta je Vlada, kojoj je na elu bio Goran Had~i, neovisno o proglaaenju RSK 19. prosinca 1991. godine, nastavila obnaaati izvranu vlast na podru ju SO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema sve do 26. velja e 1992., kada je u Borovu Selu konstituirana prva zajedni ka Vlada RSK, iji je predsjednik postao Zdravko Ze evi; opairnije o tome vidi u: Ru~i, Djelovanje  Vlade Republike Srpske Krajine , 63-66.  Vidi: http:// icr.icty.org, ICTY Court Records, IT-95-13/1,  Letter by Milenko Gligorovic, Chief of OB 453rd mbr, to the 1st VO/Military District/ Command Security Organ, dated 18 October 1991. ; pristup ostvaren 20. listopada 2018.  Autor je, zbog izvornosti, u tekstu odlu io koristiti nazive pojedinih ulica u Vukovaru i obli~njim naseljima u onom obliku u kojemu se spominju u tadaanjim dokumentima. Pritom se, kao dodatnim izvorom, slu~io Planom grada Vukovara iz 1984. godine, koji je dostupan na slu~benim stranicama Meunarodnog kaznenog suda za bivau Jugoslaviju u Den Haagu, budui da se rabio kao dokazni predmet na suenju Mili Mrkaiu; o tome vidi: http:// icr.icty.org, ICTY Court Records, IT-95-13/1,  Map of Vukovar with highlighted areas ; pristup ostvaren 2. sije nja 2019.  Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (HMDCDR), Zagreb, Stradali civili u Domovinskom ratu - okupirano podru je RH (dokumentacija DORH-a).  HMDCDR, RSK, SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP, SUP Vukovar sa privremenim sediatem u Dalju, Broj: 04-KU-13/92., Dalj, Krivi na prijava od 17. januara 1992. godine.  HMDCDR, RSK, SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP, SUP Vukovar sa privremenim sediatem u Dalju, Broj: KU-5/92., Dalj, Krivi na prijava od 13. januara 1992.  HMDCDR, RSK, SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP, SUP Vukovar sa privremenim sediatem u Dalju, Broj: KU-3/92., Dalj, Krivi na prijava od 11. januara 1992.  HMDCDR, Stradali civili u Domovinskom ratu - okupirano podru je RH (dokumentacija DORH-a).  Isto.  Isto.  HMDCDR, RSK, SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP, SUP Vukovar sa privremenim sediatem u Dalju, Broj: KU-35/92., Dalj, Krivi na prijava od 29. januara 1992.  HMDCDR, RSK, SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP, SUP Vukovar sa privremenim sediatem u Dalju, Broj: KU-19/92., Dalj, Krivi na prijava od 27. januara 1992.  HMDCDR, Stradali civili u Domovinskom ratu - okupirano podru je RH (dokumentacija DORH-a).  HMDCDR, RSK, SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP, SUP Vukovar sa privremenim sediatem u Dalju, Broj: KU-39/1992., Krivi na prijava od 5. februara 1992.  HMDCDR, RSK, SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP, SUP Vukovar sa privremenim sediatem u Dalju, Broj: KU-89/1992., Dalj, Krivi na prijava od 26. februara 1992.  HMDCDR, RSK, MUP, SUP Vukovar, Broj: 04-03-01/7-KU-355/92., Krivi na prijava od 7. maja 1992.; Juriai je, ina e, 2. srpnja 1991. u Vukovaru usmrtio pripadnike ZNG-a RH Damira Ivanovia i Franju Katia, za ato je pred tadaanjim Vojnim sudom u Osijeku 1992. godine u odsutnosti pravomono osuen na 20 godina zatvora. }upanijski je sud u Osijeku, meutim, temeljen Zakona o opem oprostu u velja i 2014. obustavio kazneni postupak protiv okrivljenika; o tome opairnije vidi: https://direktno.hr/direkt/ubojica-prvih-ubijenih-gardista-vukovaru-poznat-uhicen-aboliran-i-slobodan-149331/; pristup ostvaren 11. o~ujka 2019.  HMDCDR, RSK, SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, Opatinski sud u Vukovaru sa privremenim sediatem u Dalju, Broj: Kri/42/92., Vukovar, Zapisnik o uviaju od 20. februara 1992.; HMDCDR, RSK, SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP, SUP Vukovar sa privremenim sediatem u Dalju, Broj: KU-79/92., Dalj, Krivi na prijava od 21. februara 1992.  HMDCDR, RSK, MUP, SUP Vukovar, Broj: KU-86/92., Dalj, Krivi na prijava od 25. februara 1992.  Vidi: Brozovi, uvari Vukovara, 1: 221-238.  HMDCDR, Stradali civili u Domovinskom ratu - okupirano podru je RH (dokumentacija DORH-a).  HMDCDR, RSK, SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP, SUP Vukovar sa privremenim sediatem u Dalju, Broj: KU-94/1992., Dalj, Krivi na prijava od 1. marta 1992. godine.  HMDCDR, RSK, SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP, SUP Vukovar sa privremenim sediatem u Dalju, Stanica milicije Vukovar, Broj: 154/1992., Krivi na prijava od 25. marta 1992.  HMDCDR, RSK, SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP, SUP Vukovar sa privremenim sediatem u Dalju, Stanica milicije Vukovar, Broj: 155/1992., Krivi na prijava od 25. marta 1992.  HMDCDR, RSK, SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP, SUP Vukovar sa privremenim sediatem u Dalju, Stanica milicije Vukovar, Broj: 155/1992., Krivi na prijava od 25. marta 1992.  HMDCDR, Stradali civili u Domovinskom ratu - okupirano podru je RH (dokumentacija DORH-a).  Isto.  HMDCDR, RSK, SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP, SUP Vukovar sa privremenim sediatem u Dalju, Stanica milicije Vukovar, Broj: 270/1992., Krivi na prijava od 30. marta 1992.  HMDCDR, RSK, SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP, SUP Vukovar, Odeljenje za suzbijanje kriminaliteta, Broj: 08-06-02-01/7-KU-1570/92., Krivi na prijava od 29. decembra 1992.  O tome vidi: http://www.hlc-rdc.org/wp-content/uploads/2013/07/War-Crimes-Trials-in-Serbia-in-2007-ff.pdf; pristup ostvaren 6. o~ujka 2019.  O tome vidi: https://www.blic.rs/vesti/hronika/petru-ciricu-15-godina-zatvora-za-zlocin-na-ovcari/wjrz3b1, pristup ostvaren 22. sije nja 2019.  HMDCDR, RSK, SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP sa privremenim sediatem u Dalju, SUP Vukovar, Stanica milicije Vukovar, Broj: KU-288/92., Krivi na prijava od 14. aprila 1992.  HMDCDR, RSK, MUP, SUP Vukovar, Broj: 04-03-01/7-KU-547/92., Vukovar, 16. juna 1993.  HMDCDR, RSK, MUP, SUP Vukovar, Broj: 08-06-02-01/7-KU-973/92., Krivi na prijava od 16. septembra 1992.  HMDCDR, RSK, SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP, SUP Vukovar, Stanica milicije Tovarnik, Broj: KU-72/92., Tovarnik, Krivi na prijava od 19. februara 1992.  HMDCDR, Stradali civili u Domovinskom ratu - okupirano podru je RH (dokumentacija DORH-a).  HMDCDR, RSK, MUP, SUP Vukovar sa privremenim sediatem u Dalju, Broj: 140/92., Krivi na prijava od 24. marta 1992.  O istome opairnije vidi u: Brozovi, uvari Vukovara, 2: 506-510.  HMDCDR, RSK, MUP, SUP Vukovar, Broj: 04-03-01/7-KU-586/92., Vukovar, 23. juna 1993.  HMDCDR, RSK, MUP, SUP Vukovar, Stanica milicije Ilok, KU broj: 467-60/92., Ilok, Krivi na prijava od 27. maja 1992.  HMDCDR, RSK, SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP, SUP Vukovar, Odelenje za suzbijanje kriminaliteta, Broj: 08-06-02-01/7-KU-1670/1992., Krivi na prijava od 1. marta 1993.; HMDCDR, Stradali civili u Domovinskom ratu - okupirano podru je RH (dokumentacija DORH-a).  HMDCDR, RSK, MUP, SUP Vukovar, Broj: 08-06-02-01/7-KU-1145/92., Krivi na prijava od 20. oktobra 1992.  Ministarstvo hrvatskih branitelja, Uprava za zato ene i nestale, Zagreb, Tra~enje posmrtnih ostataka, travanj 2016.  Isto.  HMDCDR, kut. 4157, SUP Vukovar, Depeaa broj: 37/104. od 29. oktobra 1992.; HMDCDR, kut. 6044, SUP Vukovar, Depeaa broj: 08-06-02-1-37/106/92. od 30. oktobra 1992.; HMDCDR, RSK, SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP, SUP Vukovar, Odelenje za suzbijanje kriminaliteta, Broj: 08-06-02-01/7-KU-1610/1992., Krivi na prijava od 25. decembra 1992.  Vidi, npr.: HMDCDR, RSK, MUP, SUP Vukovar, Broj: 08-06-02-01/7-D-140/1992., Vukovar, 10. septembra 1992.; HMDCDR, RSK, MUP, SUP Vukovar, Broj: 08-06-02-01/7-D-116/1992., Vukovar, 17. jula 1992.  O tome vidi: http:// icr.icty.org, ICTY Court Records, IT-04-75,  Petition for the Release of our Comrade and Friend Slobodan Jurisic, signed by a number of persons, undated .; pristup ostvaren 30. sije nja 2019.; eventualni podaci o pravosudnom gonjenju spomenutih osoba trebali bi se nalaziti u gradivu Opinskog suda Vukovar i Okru~nog suda Beli Manastir koji su djelovali na promatranom podru ju za trajanja srpske okupacije, no to je gradivo samo fragmentarno sa uvano.  Vidi: http:// icr.icty.org, ICTY Court Records, IT-04-75,  State Security Department Vukovar, temporarily seated in Dalj - Report for the first six Months of 1992., type-signed by Slobodan Pecikozic, dated 6 July 1992. ; pristup ostvaren 28. sije nja 2019.  Vidi: Paukovi, Uspon i pad Republike Srpske Krajine: dokumenti, 155-172.  O tome, primjerice, vidi: HMDCDR, Vlada RSK, Zapisnici sjednica Vlade RSK, kut. 6, Zapisnik 51. sjednice Vlade RSK, Knin, 9. juna 1993.  Vidi: http:// icr.icty.org, ICTY Court Records, IT-95-13/1,  VJ Security Organs Report on Paramilitary Units ; pristup ostvaren 24. sije nja 2019.; http:// icr.icty.org, ICTY Court Records, IT-03-69,  Explanation related to Milisavljevic Predrag, Serbian Army of Krajina, Security Organ 11th Corps, being contacted on 30 October 1995. ; pristup ostvaren 12. sije nja 2019.  HMDCDR, Skupatina RSK, kut. 10, Popis poslanika Skupatine RSK; Vujanovi je, atoviae, naknadno izabran i za predsjednika skupatinskog Odbora za obranu i bezbjednost.  Vidi: Bari, Srpska pobuna, 228-230.  O tijeku Vojno-redarstvene operacije  Oluja detaljnije vidi: Davor Marijan, Oluja (Zagreb, 2007).  United Nations Transitional Administration in Eastern Slavonia, Baranja and Western Sirmium - UNTAES.  O mirnoj reintegraciji Hrvatskog Podunavlja opairnije vidi: Nikica Bari,  Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem - od 'Oluje' do zavraetka mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja , 1 sv., Scrinia Slavonica 11 (2011), 393-454.; 2 sv., Scrinia Slavonica 12 (2012), 323-370.  HMDCDR, RSK, Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP, SUP Vukovar, Odelenje za suzbijanje kriminaliteta, Broj: 08-06-02-01/7-KU-46/93., Krivi na prijava od 1. februara 1993.  HMDCDR, kut. 4157, SUP Vukovar, Depeaa broj: 08-06-02-01-37/193/93. od 1. februara 1993.; HMDCDR, RSK, Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP, SUP Vukovar, Odelenje za suzbijanje kriminaliteta, Broj: 08-06-02-01/7-KU-45/1995., Krivi na prijava od 31. januara 1993. godine.  Vidi: http:// icr.icty.org, ICTY Court Records, IT-04-75,  Republic of Serbian Krajina County Court Beli Manastir Case No. K-33/93-96 Judgement in the case against accused Sasic Branko et al. dated 18 April 1995. ; pristup ostvaren 30. sije nja 2019.  Vidi: Bari, Srpska pobuna, 185.  HMDCDR, kut. 4157, SUP Vukovar, Depeaa broj: 08-06-02-01/37/224-93. od 4. marta 1993.; HMDCDR, RSK, MUP, SUP Vukovar, Stanica milicije Ilok, Broj: 08-06-01-01/KU-257/93. od 5. marta 1993. godine.  HMDCDR, Komanda slavonsko-baranjskog korpusa, OB organ, Strogo poverljivo broj: 2-88 od 2. aprila 1993.; HMDCDR, RSK, MUP, SUP, Stanica milicije Vukovar, Slu~bena beleaka od 2. aprila 1993.  HMDCDR, RSK, SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, MUP, SUP Vukovar, Odeljenje za suzbijanje kriminaliteta, Broj: 08-06-02-01/7-KU-969/93., Krivi na prijava od 16. augusta 1993.  HMDCDR, RSK, MUP, SUP Vukovar, Odeljenje za suzbijanje kriminaliteta, Broj: 08-06-02-01/7-KU-1230/93., Krivi na prijava od 19. oktobra 1993.  HMDCDR, RSK, MUP, SUP Vukovar, Broj: KU-1448/93., Slu~bena beleaka od 9. decembra 1993.  Vidi: http:// icr.icty.org, ICTY Court Records, IT-95-13/1,  Information No. 378-1, dated 13/10/1991. ; pristup ostvaren 6. o~ujka 2019.  HMDCDR, RSK, SUP Vukovar, Broj: 168/94. od 10. februara 1994.; HMDCDR, RSK, MUP, SUP Vukovar, Odeljenje za suzbijanje kriminaliteta, Broj: 08-06-02-01/7-KU-107/94., Krivi na prijava od 9. februara 1994.  HMDCDR, RSK, MUP, SUP Vukovar, Stanica milicije Ilok, Depeaa broj: 08-06-01-01.711/94. B. M. od 3. juna 1994.; HMDCDR, RSK, Opatinski sud u Vukovaru, Broj: Kri-70/94-1, Zapisnik o uviaju.  HMDCDR, Ministarstvo obrane RSK, kut. 24, RSK, MO, Republi ki centar za O i O, Broj: 05-127/95. od 8. maja 1995.; HMDCDR, RSK, Opatinski sud u Vukovaru, Broj: Kri-117/95-1, Zapisnik o uviaju.  HMDCDR, RSK, MUP, SUP Vukovar, Broj: 08-06-02-01/7 - Depeaa broj: /95. od 9. augusta 1995.  HMDCDR, RSK, MUP, SUP Vukovar, Odelenje za suzbijanje kriminaliteta, Broj: 08-06-02-01/7-KU-541/1995. od 28. augusta 1995.  O tome detaljnije vidi u: Bari,  Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem , 1: 393-454.  HMDCDR, RSK, MUP, SUP Vukovar, Odeljenje za suzbijanje kriminaliteta, Broj: 08-06-02/3-KU1/96., Poseban izveataj od 14. marta 1996.  O tome, primjerice, vidi: https://www.jutarnji.hr/magazin/zrtve-rata-o-kojima-se-ne-govori-moj-je-otac-u-vukovaru-ubijen-u-lipnju-1991-samo-zato-sto-je-srbin/7988447/; pristup ostvaren 30. sije nja 2019.; takoer vidi i: http:// icr.icty.org, ICTY Court Records, IT-04-75,  Letter of Marin Vidic 'Bili' to Franjo Tudjman, dated 18 August 1991. ; pristup ostvaren 30. sije nja 2019.      PAGE \* MERGEFORMAT 11 ؆^`bdȋʋ̋Zh*,.dʾvj^L@hUTCJOJQJaJ#jhr0JCJOJQJUaJh/CJOJQJaJh%CJOJQJaJ#jhS0JCJOJQJUaJhSCJOJQJaJ#jh \0JCJOJQJUaJhrCJOJQJaJh3aCJOJQJaJh \CJOJQJaJhI CJOJQJaJha~CJOJQJaJ#jh$0JCJOJQJUaJh$CJOJQJaJd2HV\,<@ܲ|pdpRdFhZCJOJQJaJ#jhU, 0JCJOJQJUaJh6CJOJQJaJhU, CJOJQJaJ#jhx0JCJOJQJUaJhxCJOJQJaJhRCJOJQJaJh18(CJOJQJaJ#jhUT0JCJOJQJUaJhHCJOJQJaJhCJOJQJaJhUTCJOJQJaJhQlCJOJQJaJh[CJOJQJaJ$&Dbdfhj~ָvj^R@R#jh=f0JCJOJQJUaJhsCJOJQJaJh:CJOJQJaJh@|CJOJQJaJ#jh[s0JCJOJQJUaJh>CJOJQJaJh(CJOJQJaJh[sCJOJQJaJhnCJOJQJaJ#jhZ0JCJOJQJUaJhlCJOJQJaJhZCJOJQJaJ#jh0JCJOJQJUaJhCJOJQJaJ ,.<FVXdh̡ޡ*`jlBrĸĬĚĎvjvvv^hRCJOJQJaJh`CJOJQJaJhdlNCJOJQJaJhWCJOJQJaJh@|CJOJQJaJ#jhU0JCJOJQJUaJh@hvCJOJQJaJhjCJOJQJaJhUCJOJQJaJh{CJOJQJaJhCJOJQJaJh=fCJOJQJaJhCJOJQJaJ#rT|~ҧԧ֧ڧ.Pth\PDPDPDPh)lCJOJQJaJhOCJOJQJaJh%CJOJQJaJhMaCJOJQJaJhGCJOJQJaJh;CJOJQJaJh< CJOJQJaJhfCJOJQJaJhv7CJOJQJaJhKhv75CJOJQJaJhKh-~5CJOJQJaJhCJOJQJaJhWCJOJQJaJhRCJOJQJaJhyCJOJQJaJԧʸƽ":T$dh$Ifa$gdBG $dha$gd2Pj<| >ȫ `2dfĸĠĠvj^jRFh*CJOJQJaJh%CJOJQJaJhveCJOJQJaJhA]CJOJQJaJh9PCJOJQJaJhCJOJQJaJ#jhT[0JCJOJQJUaJhDA CJOJQJaJh :CJOJQJaJh8x%CJOJQJaJhfCJOJQJaJh*CJOJQJaJhj CJOJQJaJhdlNCJOJQJaJh:?CJOJQJaJ̱αFv&*4J謠|pdpdXhfCJOJQJaJh1CJOJQJaJh*CJOJQJaJh8CJOJQJaJhfCJOJQJaJhPJCJOJQJaJhSCJOJQJaJh CJOJQJaJhd>CJOJQJaJh.kCJOJQJaJh3vCJOJQJaJhM?CJOJQJaJh WFCJOJQJaJh\CJOJQJaJp¸ĸƸȸʸxz$4"ĽƽȽ,ĸ|pdpXLhV!CJOJQJaJh#CJOJQJaJhi.CJOJQJaJh;CJOJQJaJh:6CJOJQJaJh<%CJOJQJaJh+CJOJQJaJh%CJOJQJaJh rCJOJQJaJh1CJOJQJaJhfCJOJQJaJhDCJOJQJaJhaCCJOJQJaJhr(CJOJQJaJh=CJOJQJaJ:Fvx0R`f HĸĬ|pdWGWGhBGhBG5CJOJQJaJh,$5CJOJQJaJhBGCJOJQJaJh2CJOJQJaJhu{CJOJQJaJh:6CJOJQJaJhqe~CJOJQJaJhf#]CJOJQJaJhi@CJOJQJaJh~\,CJOJQJaJh7.5CJOJQJaJhh CJOJQJaJh#CJOJQJaJhV!CJOJQJaJh5CJOJQJaJHJLNTVftvz|nz$FVz(Xl8FHLPӻӻӯӯӯӯӇhYO5CJOJQJaJhBGh\CJOJQJaJhBGCJOJQJaJh\CJOJQJaJh&uCJOJQJaJhYOCJOJQJaJhBGhBGCJOJQJaJhBGhBG5CJOJQJaJhAO<5CJOJQJaJ5TVfrx^M>--$dh$Ifa$gdYO$dh$Ifa$gdBG$dh$Ifa$gdBGkd$$Ifl\#    t0644 laytBG^M<<<$dh$Ifa$gdBG$dh$Ifa$gdBGkd$$Ifl\#    t0644 laytBG^M<<<$dh$Ifa$gdBG$dh$Ifa$gdBGkd*$$Ifl\#    t0644 laytBG^M<<<$dh$Ifa$gdBG$dh$Ifa$gdBGkd$$Ifl\#    t0644 laytBG^MMMM$dh$Ifa$gdBGkdT$$Ifl\#    t0644 laytBG*^MMMM$dh$Ifa$gdBGkd$$Ifl\#    t0644 laytBG*,.:>F^MMMM$dh$Ifa$gdBGkd~$$Ifl\#    t0644 laytBGFHJVZb^MMMM$dh$Ifa$gdBGkd$$Ifl\#    t0644 laytBGbdfhjl^MMMM$dh$Ifa$gdBGkd$$Ifl\#    t0644 laytBGlnz^MMMM$dh$Ifa$gdBGkd=$$Ifl\#    t0644 laytBG^MMMM$dh$Ifa$gdBGkd$$Ifl\#    t0644 laytBG^MMMM$dh$Ifa$gdBGkdg$$Ifl\#    t0644 laytBG^MMMM$dh$Ifa$gdBGkd$$Ifl\#    t0644 laytBG ^MMMM$dh$Ifa$gdBGkd$$Ifl\#    t0644 laytBG  ^MMMM$dh$Ifa$gdBGkd&$$Ifl\#    t0644 laytBG$.2:^MMMM$dh$Ifa$gdBGkd$$Ifl\#    t0644 laytBG:<>@BD^MMMM$dh$Ifa$gdBGkdP $$Ifl\#    t0644 laytBGDFVbfn^MMMM$dh$Ifa$gdBGkd $$Ifl\#    t0644 laytBGnprtvx^MMMM$dh$Ifa$gdBGkdz $$Ifl\#    t0644 laytBGxz^M<MM$dh$Ifa$gd&u$dh$Ifa$gdBGkd $$Ifl\#    t0644 laytBG^MMMMM$dh$Ifa$gdBGkd $$Ifl\#    t0644 laytBG^MMMM$dh$Ifa$gdBGkd9 $$Ifl\#    t0644 laytBG  ^MMMM$dh$Ifa$gdBGkd $$Ifl\#    t0644 laytBG(48L^MMM>$dh$Ifa$gdBG$dh$Ifa$gdBGkdc $$Ifl\#    t0644 laytBGLNPRTV^MMMM$dh$Ifa$gdBGkd $$Ifl\#    t0644 laytBGVXlx|^MMMM$dh$Ifa$gdBGkd$$Ifl\#    t0644 laytBG^MMMM$dh$Ifa$gdBGkd"$$Ifl\#    t0644 laytBG^MMMM$dh$Ifa$gdBGkd$$Ifl\#    t0644 laytBG^MMMM$dh$Ifa$gdBGkdL$$Ifl\#    t0644 laytBG^MMMM$dh$Ifa$gdBGkd$$Ifl\#    t0644 laytBG^MMMM$dh$Ifa$gdBGkdv$$Ifl\#    t0644 laytBG $,^MMMM$dh$Ifa$gdBGkd $$Ifl\#    t0644 laytBG,.0246^MMMM$dh$Ifa$gdBGkd$$Ifl\#    t0644 laytBG68FHN^MM<$dh$Ifa$gd\$dh$Ifa$gdBGkd5$$Ifl\#    t0644 laytBGPRfhjnrtx|~ǻ|paUI=1hZCJOJQJaJh<#CJOJQJaJhG&CJOJQJaJhCJOJQJaJh: hSCJOJQJaJh vCJOJQJaJhSCJOJQJaJhrCJOJQJaJheCJOJQJaJhh-~CJOJQJaJh-~CJOJQJaJh9PCJOJQJaJh2CJOJQJaJhBGhBGCJOJQJaJhBGhBG5CJOJQJaJhYO5CJOJQJaJNfhjnptxM@@@@@ $dha$gd2kd$$Ifl\#    t0644 laytBG$dh$Ifa$gdYOx| $dha$gdU $dha$gd2ĸ|pdXL@4hCJOJQJaJhCJOJQJaJh]'CJOJQJaJheCJOJQJaJh_CJOJQJaJhyWCJOJQJaJhWdCJOJQJaJheCJOJQJaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJhJCJOJQJaJh2CJOJQJaJhiaCJOJQJaJhK<@CJOJQJaJhWsCJOJQJaJh9CJOJQJaJh[CJOJQJaJ ĸ|pdXL@4haCJOJQJaJhM{CJOJQJaJhhJCJOJQJaJh0ICJOJQJaJhaCJOJQJaJhLKCJOJQJaJhq&2CJOJQJaJhUCJOJQJaJh`fCJOJQJaJh2Q1CJOJQJaJhE*CJOJQJaJhQCJOJQJaJh8FCJOJQJaJh4(PCJOJQJaJh!WnCJOJQJaJhfCJOJQJaJh CJOJQJaJ  $&J $da$gd0 $dha$gdc8E $dha$gdc8E $dha$gdpU0 $dha$gdU $&(08HJLnp ɹɨti^R^i^i^Fhnh6OJQJhnh26OJQJhnh2OJQJhnhOJQJ!jhnh20JOJQJUhOJQJhUOJQJhlHOJQJhQZhQZOJQJ!jhQZhQZ0JOJQJUh 9OJQJh0OJQJh0h0OJQJ!jh0h00JOJQJUhc8Ehc8ECJOJQJaJhY%CJOJQJaJ 6BDFHPTV (6D&*6jn虍虁x聍mamhnh?6OJQJhnh?OJQJh6r6OJQJhnh6OJQJhnh;zj6OJQJhnh;zjOJQJ!jhnh;zj0JOJQJUhnhr&6OJQJhnhr&OJQJ!jhnhr&0JOJQJUhnh2OJQJhnhOJQJhnh26OJQJ&JB"|"|} $da$gdWG $da$gd[)@ $da$gd $da$gdV[@ $da$gd% $da$gdie $da$gd4+ $da$gd;zj $da$gdr& $da$gdQZ n|*@Z^÷÷ΫΫΠΕΌ{php`ph?OJQJhAOJQJhiehieOJQJ!jhiehie0JOJQJUhm6OJQJhnhnOJQJhnhjLOJQJhnh4+6OJQJhnh}S6OJQJhnh}SOJQJhnh4+OJQJ!jhnh4+0JOJQJUhnh?OJQJhnh;zjOJQJ$ "$&0>>^b|$6VLn||||hnhnOJQJhnh5 6OJQJhnh`OJQJhnhOqQ6OJQJhnh5 OJQJhnhOqQOJQJ!jhnhOqQ0JOJQJUhN@hN@6OJQJhbOJQJhN@OJQJhiehieOJQJhwOJQJ,|~$&(8JZ|"$:j|~ǻ㪟wkwZOFh9)6OJQJh6OJQJhOJQJ!jh0JOJQJUh+thV[@6OJQJhV[@hV[@OJQJ!jhV[@hV[@0JOJQJUh+thuH6OJQJhuHOJQJh+tOJQJh+th%6OJQJh%h%OJQJ!jh%h%0JOJQJUZ\^`j|.2H̻xlx[SH@Hh6rOJQJh{Sh{SOJQJhh0OJQJ!jh{Sh{S0JOJQJUh6rhWG6OJQJhWGhWGOJQJ!jhWGhWG0JOJQJUh`OJQJh+tOJQJh+thLB6OJQJhLBhLBOJQJ!jhLBhLB0JOJQJUh[)@h[)@OJQJ!jh[)@h[)@0JOJQJUhBv諠tlaYMh~|h6OJQJh~|OJQJh~|hOJQJh9OJQJh9h6OJQJh6rh6OJQJh6rh6r6OJQJh6rOJQJhhOJQJ!jhh0JOJQJUhh0hh06OJQJhj<OJQJh'OJQJh0OJQJhh0OJQJh{Sh{SOJQJh6rh{S6OJQJ^p"} $da$gdYn $da$gd $da$gdn $da$gdN $da$gdJyT $da$gdOa $da$gdBj $da$gd1 $da$gd $da$gd{SvBRd"6NT"$&(>@BD\^XxjǻǻǪwh_)OOJQJhTiNOJQJhHOJQJh%lBOJQJhBjOJQJhBjhBjOJQJ!jhBjhBj0JOJQJUh~|h16OJQJh1h1OJQJ!jh1h10JOJQJUhhOJQJh~|OJQJh~|6OJQJ+jl2D.zrjbZbNbhh0h0o 6OJQJhOJQJh0o OJQJhmQOJQJh~OJQJhBhB6OJQJh~|OJQJhBhBOJQJhBh'gOJQJ!jhBh'g0JOJQJUhOahOaOJQJ!jhOahOa0JOJQJUh_)OhBjOJQJhDOJQJh_)Oh_)O6OJQJh_)OOJQJhTaOJQJ(*,Vvxfhhjvظ{phQphQpOJQJ!jhQphQp0JOJQJUh_)OhTa6OJQJhGOJQJhTaOJQJhOJQJhVb'OJQJhJyTOJQJhO&OJQJh vOJQJhNOOJQJhJyThJyTOJQJhJyTh'OJQJ!jhJyTh'0JOJQJU)fh|*VXlxRTfv4| 4D"$&"hQphQp6OJQJhROJQJh)nbOJQJhQphQpOJQJh]OJQJhw^OJQJhkl>OJQJh%(OJQJhssOJQJh8HOJQJhOJQJhz9OJQJh5MOJQJhTiNOJQJ6"XZf ^`~\^ν~veZOvDhhnOJQJhnhnOJQJhnhu7OJQJ!jhnhu70JOJQJUhOJQJhw<hw<6OJQJhw<hw<OJQJ!jhw<hw<0JOJQJUhg}hN6OJQJhNhNOJQJ!jhNhN0JOJQJUhQphQpOJQJhROJQJhQphQp6OJQJh66OJQJh)nb6OJQJ,<^bnprtǼznfzUMh COJQJ!jhh0JOJQJUhd}OJQJh8Fh8F6OJQJh8Fh8FOJQJhJ}OJQJh8Fh#OJQJhHOJQJh8FhvOJQJ!jh8Fhv0JOJQJUhnhu7OJQJhnhnOJQJh*OJQJhOJQJh~DOJQJhhnOJQJhh)`OJQJt8:RT8:<N0@JN~  6 8 B D   @ R ĹyqhEBOJQJhx$OJQJheOJQJh'DOJQJhgOJQJhUOJQJh-OJQJhvOJQJhOJQJhhOJQJ!jhh0JOJQJUh*OJQJh~DOJQJh COJQJhg}OJQJhhOJQJ)R ~       * N R   &.v(Vv.Dr,p嵭奚hg}OJQJhfhYn6OJQJhfhYnOJQJhYnOJQJhiP1OJQJh OJQJhyWOJQJhF/OJQJhQ:OJQJhPOJQJh OJQJhhOJQJh*OJQJhtbOJQJ4 "$&Nnrz|2N|*,|&24vʿ~v~vnv~v~vnv~v~f~v^n^vhVQOJQJhREOJQJh~DOJQJh$7OJQJhREhREOJQJ!jhREhRE0JOJQJUhg}6OJQJhwhwOJQJ!jhwhw0JOJQJUhhOJQJhfhYnOJQJhg}hYnOJQJhg}hg}6OJQJhg}hYn6OJQJhg}OJQJ$"z#$').X/01B3}} $da$gde $da$gd; $da$gd $da$gdj $da$gdQm $da$gdJ $da$gdhr $da$gd)# $da$gdRE $da$gdw ^ln, z|> ِ}rjrYNh hZ)yOJQJ!jh hZ)y0JOJQJUh+]OJQJhhrhhrOJQJhhrOJQJhhrhvOJQJ!jhhrhv0JOJQJUh~DOJQJh}OJQJh(OJQJh-OJQJh tOJQJhVQOJQJh)#OJQJh)#h)#OJQJ!jh)#h)#0JOJQJUhREhREOJQJ> V     \!!!!"P"R"\"^"""<#Z##### $x$$$$%%r'ꕊ~ƊmbZbh6OJQJhjhhOJQJ!jhjhh0JOJQJUh thJ6OJQJhJhJOJQJ!jhJhJ0JOJQJUh0OJQJhrkOJQJh>/}OJQJh~DOJQJh tOJQJh h 6OJQJh&4OJQJh OJQJh hZ)yOJQJh h OJQJr''''''''''V(X()) )^)`)b)))))))X+++,, -ò֧֧֟֗~sks_sTThhOJQJh1kh6OJQJh5iOJQJhhOJQJ!jhh0JOJQJUhOJQJhVQOJQJh4YOJQJhhhhOJQJ!jhhhh0JOJQJUhjhhOJQJhJOJQJh tOJQJh th t6OJQJhWs6OJQJh thh6OJQJ -\-x-z---....^....&/V/X/Z/\/t////X0Z0000000(1J11111嶮qf^f^f^ffheOJQJheheOJQJ!jhehe0JOJQJUh#OJQJh;OJQJh;h;OJQJ!jh;h;0JOJQJUh1QOJQJhIRhIROJQJ!jhIRhIR0JOJQJUhhOJQJh+COJQJh tOJQJhOJQJhhhOJQJ$1122$2n2222@3B3D33333 44444 484p4445b5d5·zo^SKSKSKSh|$OJQJh|$h|$OJQJ!jh|$h|$0JOJQJUhhOJQJh,OJQJ!jhh0JOJQJUhh:OJQJ!jhh:0JOJQJUh1QOJQJh:h:OJQJ!jh:h:0JOJQJUh#OJQJheOJQJheheOJQJ!jhehe0JOJQJUB33 44d56f789>|A:BBRCD} $da$gdK<@ $da$gdZ $da$gd#Y $da$gdN' $da$gd( $da$gd1Q $da$gd] $da$gdJ $da$gdz $da$gd:d5f5h55555R6\6`666647d7f7h7j77777X8Z88888889p9999·ӷӛwowowogwhj OJQJh1QOJQJh1Qh1QOJQJ!jh1Qh1Q0JOJQJUh]OJQJh]h]OJQJ!jh]h]0JOJQJUhJhJOJQJ!jhJhJ0JOJQJUh#OJQJhzOJQJhzhzOJQJ!jhzhz0JOJQJU"999n:p::=>>>>>>>6??????6@N@Z@@@,A.AzA|A~AAA8B:BPPQSST.UU $da$gdy` $da$gdj $da$gdj $da$gd$9J $da$gdO . $da$gd`\ $da$gd FF0FP@PPPPPlQQǿ}yh]]LAALAhj hRNOJQJ!jhj hRN0JOJQJUhj h9OJQJ!jhj h90JOJQJUh{uh{uOJQJh>^h{uOJQJ!jh>^h{u0JOJQJUhj hj OJQJhj hLCOJQJhOJQJhj OJQJ!jhj hLC0JOJQJUhj hj OJQJhj h3UOJQJ!jhj h3U0JOJQJUQQQQQQRRSSSSSSSSS^TTTTTTTUUU.U0Urg[ggJ!jhj hQ10JOJQJUhj h*y6OJQJhj h*yOJQJ!jhj h*y0JOJQJUhj hLOJQJhj h {OJQJ!jhj h {0JOJQJUhj h!OJQJhj hj OJQJ!jhj h!0JOJQJUhy`OJQJhy`hy`OJQJ!jhy`hy`0JOJQJUhj hRNOJQJ0UUUUUUUVVVVVVVV*WTW`WWWWW,X>XXXXXX&Y(YhYjYYYYƾƶΥvnvnvv]!jh OhG20JOJQJUhG2OJQJhG2hG2OJQJ!jhG2hG20JOJQJUhoaOJQJhoahoaOJQJ!jhoahoa0JOJQJUhj OJQJh@OJQJhwMOJQJhwMhwMOJQJ!jhwMhwM0JOJQJUhj hj OJQJhj hQ1OJQJ#UVXYZZj]^bdJe^fLi}p $da$gd3S $da$gd# $da$gdm $da$gd  $da$gdD $da$gda $da$gdG $da$gdgh $da$gd O $da$gdG2 $da$gdwM Y^B^^^^ɾ횢ښvkk`hahaOJQJhah)OJQJhaho;POJQJ!jhaho;P0JOJQJUh&nOJQJhGOJQJhGhGOJQJ!jhGhG0JOJQJUhghhghOJQJ!jhghhgh0JOJQJUhqe~OJQJh Oh OOJQJh@OJQJh OhG2OJQJ%^^^^^_`_``a,aBaFaanBnDnTnhnrnvnnnnnnnodopooooooo:ppppppqqɽuuuh3ah3aOJQJ!jh3ah3a0JOJQJUhJ>2OJQJhW{OJQJhW{hW{OJQJ!jhW{hW{0JOJQJUhjhq6OJQJhqOJQJhPhP6OJQJhEqOJQJhjOJQJhPhPOJQJhPOJQJ,q|r~rrxtzttttttttuuuubupuuvv.vHvJvLvNv\vjvvvv}u}u}uu}dYQYQuQh$OJQJh$h$OJQJ!jh$h$0JOJQJUhOJQJha~OJQJhzha~OJQJ!jhzha~0JOJQJUhqhq6OJQJhqOJQJhYD&hYD&OJQJ!jhYD&hYD&0JOJQJUh"h"OJQJ!jh"h"0JOJQJUh3ah3aOJQJh|TOJQJvvvwww wPwnwwwwwwwwVxdxx0y2y4y6yryyyyzNzPzRzbzdzzz{{{{ɰpeh8uhUTOJQJ!jh8uhUT0JOJQJUhrhrOJQJ!jhrhr0JOJQJUhSOJQJhShSOJQJ!jhShS0JOJQJUh \OJQJh \h \OJQJ!jh \h \0JOJQJUh$h$OJQJh$OJQJhOJQJ&Pz{|}2tn6BBDHJNPT dgd2 $da$gdT[ $da$gdU $da$gd=f $da$gd[s $da$gd $da$gdU, $da$gd8u $da$gdr{||||P|R|||||f}}}}}}~"~$~&~0~v~|~~~~~~~.0246Hblξƾέ~vnv~hrOJQJhOJQJhhOJQJ!jhh0JOJQJUhU, OJQJhU, hU, OJQJ!jhU, hU, 0JOJQJUhOJQJhxOJQJhxhxOJQJ!jhxhx0JOJQJUh8uhUTOJQJh8uh8uOJQJ( vz "$rtvx*lnp$6|qiqqqhUOJQJh=fh=fOJQJ!jh=fh=f0JOJQJUh[sOJQJh[sh[sOJQJ!jh[sh[s0JOJQJUhD:OJQJhZOJQJhZhZOJQJ!jhZhZ0JOJQJUhqe~OJQJhOJQJhhOJQJhuQOJQJ&68:văƃ@BD܅d@BDFJLPRVX\^·{whhc8Ehc8ECJOJQJaJhHvhtmHnHuh|Vzjh|VzUjhUhh"hKOJQJhKOJQJhT[OJQJhT[hT[OJQJ!jhT[hT[0JOJQJUhD:OJQJhUOJQJhUhUOJQJ!jhUhU0JOJQJU"TVZ\ $dha$gdc8E$a$ dgd221h:p0. A!"#$% $$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBG$$If!vh5 5 5 5 #v :V l t065 ytBGj 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J 0Normal dCJ_HaJmHsHtH \\ Naslov 1$<@&"5CJ KH OJPJQJ\^JaJ >A`> Zadani font odlomkaVi@V 0Obi na tablica4 l4a .k . 0 Bez popisa >@> 20 Tekst fusnoteCJaJ@@ 20Tekst fusnote ChartH >&@> 20Referenca fusnoteH*:": |Vz0 Zaglavlje  p#@1@ |Vz0Zaglavlje Char CJaJtH 8 @B8 |Vz0Podno~je  p#>Q> |Vz0 Podno~je Char CJaJtH XaX  Naslov 1 Char&5CJ KH OJPJQJ\^JaJ tH J'qJ {u0Referenca komentara CJ^JaJFF {u0Tekst komentara CJPJaJHH {u0Tekst komentara CharPJtH XX {u0Tekst balon ia dCJOJQJ^JaJXX {u0Tekst balon ia CharCJOJQJ^JaJtH  BGReaetka tablice7:V0CJOJPJQJ^JaJtH PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK]  z.8xc!:[ 5!S#.$%&Y'')+,$0s11e45e77c99+::n;7<<=H>>o?BABC,DFG*HVIJK+LMN3PrUV)WWYYZn[}\^_c`NeufghijIlmr%tvxz{}|~"p߆E % o   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklI8zU ~ b _ kR>~&&(*+-C./023H4455556C77@88T;< =9==A>>?c@@@~A4BBTC DbDDoEE@FFFQG`HH?IGIJfKCMFNNOP;QbQQ/RNS T,U)VLVWWXYoYYZ[I\\$]]^__ L +++. \4b#4(R+037 9^=JBDG.JNQTX&]chj urwy}xhȐ2Nhj0l  ؆drPHP  n|Hvj"tR > r' -1d592L2t2q3.#383J3i3|3C"4&4-414ZA49Q4Sg4g4w4~45) 5G5"57.5*6595A5N5V58[5_5666$6$6:6>6J6>U6c6*u60x67(87J7gT7u7v780*848y=8Z8m89 9'9Nn9n9q9s9z9: ::l:G:*:0:D:J:$]:;xH;V;^;1_;v;w;<1<A<A<AO<gh<j< ===%=>k>7>\>a>d>kl>p>>:?e?[)@!7@K<@I@N@V[@\@i@r@~@>A AAAJAAFAcAZgAsAUuABBBCBTB%lB_C CmCCY(C@CsTCxZCgCanCD%D'DzD~D E&E(Ec8ExE FFZ#F{$F'F)Fo0FNJDNONTiNjNdlNNoN OO_)O`7ONOYOwOYyO'P4(P<1PX1P2P7P/:Po;P,FPIPVP~PQQQQ\QmQmQOqQuQR7RWR{RSS SzSR/S3S.4StS.{S{SSTJyT!U#U $U3Uy9UfUxU"VVHV?VCVKVI\V_fVBuVWfWW6^WXfWyWXX$!X(X3X|5XBAXufX|XXY YY:Y6+YRYZsZZ)ZGZ~[U:[F[s{[\ \\H\ \QF\a\\`\c\q\ r\-x\f#]/$] +]+]/1]A]^]d]^ ^zB^DV^x]^wB_u_K``%`&`)`8`F`4k`Ta a3a aaMaOaoa@uabbbbbTb#`bab)nbqbtbZc+Kc|m|m|sn|d}>/}W}d}n}@t}y}0|}* ~-~Dc~qe~ t'-78p6v_' +<9jDz HRNVNW4Yaz'kWZj?+2GY [by-sPlH Og|~+AeBVQVJY_w *]7LJ]^`&uF);>H|gj|t%AZ\y`u!C1QX_bsgZ!=(BC1: U0[)aD~I f+[gs#$8\iu13?dPi?',l@H[[`#o%XAG"Qei}t!6I(P6;DKU`v |$Uia:o w"4_BRD^)kp$=H9Pi]>^q 4"'xFkLvg{# *#=a{p#-0M?3MZrr) [8cryl7Q2a5CZQ ~6Wgj  &+1LBWDa|#}'*>cDWGOs1/59Q:WQ ::%;>EjLS*[m+w(:aEKLfEp*_p %!!]"#=9@AeDoy{x#@OP$U3[[sB}"VJepiwN>e}Y%(A3X\ }j0epi|Q7S=f4$7&NQj&nTnn?!LCQ`xzfcfC%FGHoIINgh `&H)\+E.>2Jrx$6_#LW3uu%58\9I4F?BORbrsj FS_c|!#0@JO)]``"/?:CCW_iQmQpSKRZT[aSmsy$zb}T"Q&&~ 6<-gr W'' <Oagh EfP YFWnt!);B5GHcy {Z -1JDN@PSc hk)qrv~_E*kDPJJ^`fg~|~^1+CIp+tM{'DoE!e:,/:P\z#&&Hlsv pM$8FPSP"$I+>Ue#,1=^c$) #*IQsywQ03Zhu%l,2/uuJ}(.6Q^sK^iR`eCn!v`&m$6AEzX#Yh#jKuypm!'MN}S0nnw\"'(*-.KfW{"~/3KYYj,`wæŦ@CC <CC  !%&)*+.0189<=>?@EINVlmopqsuxz{|}~݀݁`` ````````"`&`(`*``@`2`4`6`p@`:`<`>`B`F`H`J`R`T`Z`\`^`d`h`j`x`z```````````````````@`````` `UnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@Calibri7@Cambria5. .[`)TahomaA$BCambria Math"Z'Zs#< U.&'+!r0n 3qHP)$Pc8E2!xxaaOh+'0P    $08@HaNormala1827Microsoft Office Word@hRL@HK@?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FPv@Data _1Table]TWordDocument 4LSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore`Ѡv`ѠvG2UESZHW==2`Ѡv`ѠvItem  PropertiesUCompObj    F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q