Pregled bibliografske jedinice broj: 1035526
Zdrav međuodnos ljudi i životinja – važnost obrazovanja o pozitivnom međudjelovanju
Zdrav međuodnos ljudi i životinja – važnost obrazovanja o pozitivnom međudjelovanju // Međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO / Martina Kolar Billege (ur.).
Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019. str. 98-99 (predavanje, recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1035526 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zdrav međuodnos ljudi i životinja – važnost obrazovanja o pozitivnom međudjelovanju
(Healthy Relationship between Man and Animals – the Importance of Education on Positive Interaction)
Autori
Zavrtnik, Saša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO
/ Martina Kolar Billege - Zagreb : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019, 98-99
ISBN
978-953-8115-65-3
Skup
Međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO 2019
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.11.2019. - 17.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
bioetika ; empatija ; međuodnos ljudi i životinja ; obrazovanje ; život
(bioethics ; education ; empathy ; interrelationship between man and animals ; life)
Sažetak
Međuodnos ljudi i životinja prisutan je od osvita civilizacija. Kao što nam povijesni zapisi ukazuju, nekada je on bio puno dublji i dalekosežnji. Tome svjedoči razmatrano djelo koje na sumaran način progovara, iz više aspekata, upravo o zdravu međuodnosu ljudi i životinja na primjeru mudrosti starih Hebreja (Zavrtnik i Žubčić, 2018). Kao što se navodi, da bi taj odnos bio zdrav, zasigurno mu temelj mora predstavljati empatija – susosjećanje. Svrha je ovog izlaganja prikazati kako je svakodnevica Hebreja, kao kulture Staroga vijeka, s bližnjima, sa živim svijetom, sa životinjama, bila neraskidivo povezana. Iz tog se međuodnosa učilo, njega se poštovalo i prenosilo na sljedeće generacije, što kao takvo očito predstavlja bioetički vid cjelovitijeg sagledavanja živoga i života, nasuprot današnjemu segmentirom i seciranom pristupu. Uistinu, ono što su naši stari u praktičnom življenju prekrasno i puno govorili, da su im životinje blago, otkriva se i u spomenutom primjeru pozivajući nas ne na neke nove, suvremene perspekrive tog odnosa, nego na prisjećanje i primjenu onih starih i prokušanih pogleda i naputaka zapisanih ponajviše u hebrejkom Zakonu odnosno Tori. Danas nam je u svekolikoj otuđenosti od živoga svijeta u izvornom prirodnom obliku potreban optimalan odnos u kojem na određen način obje strane mogu biti zadovoljene s obzirom na svoje biološke potrebe te na bioetički aspekt, odnosno pogled na cjelinu života u kojem smo svi umreženi. Ukoliko se u tom nazoru na tkanje života takne ili potrga jedna nit, neminovno je da će se titraji, ako ne i same rupe, proširiti čitavim tkanjem i odraziti se na izgled i funkcionoranje života kakvoga poznajemo. Zato je u tome prijeko potrebno preispitivanje i obrazovanje na temelju tisućljetnih prokušanih principa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Veterinarska medicina, Integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Veterinarski fakultet, Zagreb,
Geotehnički fakultet, Varaždin
Profili:
Saša Zavrtnik
(autor)