Naslov
Palijativna skrb za dekompenziranog kardiološkog bolesnika
(Palliative care for a decompensated cardiac patient)

Autori
Juranić, Brankica ; Mikšić, Štefica ; Jakab, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, stručni

Izvornik
Knjiga sažetaka 10. kongresa Hrvatskog kardiološkog društva s međunarodnim sudjelovanjem / Ivanuša, Mario - Zagreb : Cardiologia Croatica, 2014, 468-468

Skup
10. kongres Hrvatskog kardiološkog društva s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.11.2014. - 09.11.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
dekompenzirani kardiološki bolesnik ; obitelj ; palijativna skrb
(decompensated cardiac patient ; family ; palliative care)

Sažetak
Dekompenzirani kardiološki bolesnik ima svoje posebnosti, jer je tijek njegove bolesti dodatno kompliciran brojnim komorbiditetima i postupnim zatajivanjem funkcije srca, zahtjeva kompleksnu zdravstvenu njegu. Specifičnost stoga nije usmjerena na jednu bolest ili određeni organski sustav, već gleda na osobu u cjelini, koja ima svoje poseb- nosti u funkcionalnom statusu. Palijativna skrb usmjerena je na kvalitetu života dekompenziranog srčanog bolesnika, a uključuje: fizičke, psihičke i socijalne faktore te duhovne potrebe njega i njegove obitelji. Ima promijenjen doživljaj boli i simptome bolesti, prevalenciju smetenosti, kao i promjene mentalnog statusa, kognitivnog deficita, različitih smetnji sfinktera, rizike za pad, gubitak mišićne mase i dehidraciju. Od simptoma i znakova koji se najčešće javljaju su zaduha, bol u prsištu, palpitacije, hipotenzija i hipertenzija, edemi, cijanoza, konstipacija, umor i kaheksija. Od psihičkih čimbenika javljaju se anksioznost, tjeskoba, depresija i strah. Strah od smrti i pogoršanja postojećeg stanja mogu uzrokovati neželjene posljedice u komunikaciji unutar članova obitelji i bolesnika. Uloga duhovnika tada je neizostavna i olakšava preostale dane života. Bolesnici uključeni u palijativnu skrb u ranoj fazi bolesti imaju manje poteškoća u odlučivanju o daljnjem tijeku liječenja ili prekidu te se lakše nose s prognozom bolesti i izražavaju svoje posljednje želje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA