Naslov
Ljubimci i djeca. Folkloristička i etnološka perspektiva – od rukopisnih zapisa do medijskih reakcija
(Pets and Children. A Folkloristic and Anthropological Perspective – from Manuscript Records to Media Reactions)

Autori
Marjanić, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sedmi hrvatski slavistički kongres, Šibenik, 25. – 28. rujna 2019. / Baković, Ivica et. al. - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2019, 158-159

ISBN
978-953-296-181-2

Skup
Sedmi hrvatski slavistički kongres

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 25.09.2019. - 28.09.2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kulturna animalistika, kućni ljubimci, djeca, specizam, petišizam, ideologija
(animal studies, pets/companions, children, speciesism, petishism, ideology)

Sažetak
Naslovna dihotomija (ljubimci i djeca) gotovo da i nestaje s obzirom da neki tretiraju kućne ljubimce (u engleskom jezičnom području kako bi se izbjegao specizam, rabi se termin companion) kao vlastitu djecu, o čemu je kod nas prvi sustavno pisao zooetičar Nikola Visković. Što se tiče etnografskih podataka o kućnim ljubimcima i djeci, zapisi su dostupni u pojedinim monografijama u okviru Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena kao i rukopisnim zbirkama koje se npr. čuvaju u Dokumentaciji Instituta za etnologiju i folkloristiku, te pritom možemo reći da domaća etnologija i folkloristika započinje kulturnoanimalističkom nišom, s obzirom da se prvi broj Zbornika iz 1896. otvara člankom Dragutina Hirca "Što priča naš narod o nekim životinjama?". Završni dio teksta na odabranim medijskim primjerima razmotra navedenu dihotomiju – ljubimci i djeca, koja to u nekim slučajevima i nije, kao što smo uvodno istaknuli, a što demonstriraju Matthew Cole i Kate Stewart u knjizi Our Children and Other Animals (2014).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA