Naslov
Aktivno učenje kao preduvjet cjelovitoga razvoja učenika
(Active Learning as a Precondition for Complete Development of Students)

Autori
Maras, Nevenka ; Đuranović, Marina ; Lapat, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO: Pedagogija i psihologija: od ispravljanja nedostataka do poticanja osobnih snaga i vrlina / Klasnić, Irena - Zagreb : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019, 171-188

ISBN
978-953-8115-68-4

Skup
Međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO 2019

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.11.2019. - 17.11.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
aktivno učenje ; škola ; učenik ; učitelj
(active learning ; school ; students ; teachers)

Sažetak
Tradicionalni razredno-predmetno-satni sustav već dugi niz godina ne zadovoljava potrebe učenika niti potiče njihov cjelovit razvoj. U njemu je naglašen intelektualni aspekt razvoja djeteta dok su u velikoj mjeri zapostavljena sva druga područja razvoja. Velikom zastupljenošću formalnih znanja ne potiče se cjelovit razvoj učenika. Na nastavi učenik je uglavnom pasivan, a u znanjima koja stječe ne vidi smisao i mogućnost praktične primjene u svakodnevnom životu. Najveći izazov današnjice jest približiti školu učenicima i omogućiti im razvoj svih njihovih potencijala. Jedan od preduvjeta rješavanja ovog kompleksnog problema je promjena načina poučavanja u školama, tj. poticanje aktivnog učenja učenika. Aktivnim učenjem holistički se gleda na učenika te nastava postaje izazovna i zanimljiva, a znanja koja se stječu dugotrajna, smislena i upotrebljiva. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati koliko učitelji u školama potiču aktivno učenje učenika. Istraživanje je provedeno tijekom školske godine 2016./2017. u 12 osnovnih škola na području Republike Hrvatske na uzorku od 280 ispitanika (učitelja). Rezultati istraživanja ukazuju na to da učitelji od aktivnih metoda učenja najviše koriste igru u nastavi (M=3, 62), a najmanje učenicima dopuštaju korištenje pametnih telefona (smartphonea) tijekom nastavnog sata, a u svrhu traženja potrebnih informacija. Statistički značajne spolne razlike u korist ženskih ispitanika utvrđene su na četiri varijable: V2-U nastavi koristim kvizove, V6-Moji učenici sami izdvajaju ključne riječi ili sažetak, V9-Moji učenici glume određene prizore i V10-Koristim oluju ideja u nastavi. Također, utvrđena je i statistički značajna povezanost godina radnog staža i varijabli: V3- Organiziram razredne debate, V7- Na satove dovodim goste (stručnjake, znanstvenike i sl.) i V8-Posjećujemo ustanove (muzeje, galerije, arhive, knjižnice i sl.) u korist ispitanika s više godina radnog staža. Na više varijabli postoji statistički značajna razlika s obzirom na završeni fakultet tj. postoji razlika među ispitanicima koji su završili učiteljski fakultet ili fakultet s nastavničkim usmjerenjem u odnosu na predmetne učitelje koji su završili neki drugi fakultet uz naknadnu pedagoško- psihološku i didaktičko- metodičku izobrazbu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA