Pregled bibliografske jedinice broj: 1032610
OD REFORMNE DO SUVREMENE KONSTRUKTIVISTIČKE I NEURODIDAKTIKE (1899. – 2019.)
OD REFORMNE DO SUVREMENE KONSTRUKTIVISTIČKE I NEURODIDAKTIKE (1899. – 2019.) // Contemporary Themes in Education - CTE / Miljković, Dubravka (ur.).
Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019. str. 1-15 (plenarno, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1032610 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
OD REFORMNE DO SUVREMENE KONSTRUKTIVISTIČKE I NEURODIDAKTIKE (1899. – 2019.)
(FROM REFORM TO MODERN CONSTRUCTIVIST AND NEURODIDACTICS (1899 - 2019))
Autori
Matijević, Milan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
ISBN
0-000-00000-0
Skup
Contemporary Themes in Education - CTE
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.11.2019. - 17.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
učitelji, učiteljski fakultet, didaktika
(Teaqcher, Faculty of Teqacher Education, didactic)
Sažetak
Tijekom tih 120 godina hrvatski narod je živio u okviru sedam različitih državnih tvorevina: Austrougarska Monarhija, Kraljevina SHS, Kraljevina Jugoslavija, Nezavisna Država Hrvatska, Federativna narodna republika Jugoslavija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Republika Hrvatska. U tom periodu, u granicama današnje Republike Hrvatske događale su se velike migracije stanovništva uzrokovane ratovima, političkim reformama koje su provodile državne vlasti, gospodarski razvoj. Najviše su selili ili doseljavali na teritorij današnje Republike Hrvatske pripadnici njemačkog, talijanskog, mađarskog, srpskog i bošnjačkog naroda. Ta činjenica znatno otežava analize i usporedbe stanja glede ključnih riječi odabranih za kontekst ove teme: didaktika i učitelji te osnovna i obvezna škola na području današnje republike Hrvatske. U Pedagogijskom leksikonu (1939:435) jedan od autora piše da su prve učiteljske škole u Hrvatskoj osnivane već 1776. godine (dakle, prije 223 godine). Bili su to naravno, kraći tromjesečni ili višemjesečni tečajevi za osobe koje su prethodno negdje i nekako stekle elementarnu pismenost i koje su imale afiniteta za poučavati toj pismenosti druge osobe. Slikovito Mato Lovrak opisuje jednog učitelja iz toga doba koji je nakon dvogodišnjeg školovanja za kožara u nekoliko mjeseci na tečaju stekao kompetencije za poučavati u pučkoj školi. Na tom poslu je zaradio mirovinu. Bio je to djed za kojeg se preudala njegova baka. Od 1776. godine do 1849. proteklo je 73 godine kada je osnovana prava javna učiteljska škola u kojoj je školovanje trajalo, prvo dvije, a kasnije tri godine. Takva učiteljska škola je djelovala do 1929. godine, dakle 80 godina. (Cjelovite istine radi, podsjetimo da je godinu dana prije ove javne škole u Zagrebu osnovana i privatna ženska učiteljska škola, koju su utemeljile pripadnice sestara uršulinki 1848. godine). U Pedagogijskom leksikonu (1939:435) zapisano je da su Zakonom o učiteljskim školama te škole u Kraljevini Jugoslaviji znatno reformirane i jedinstveno uređene s trajanjem školovanja od pet godina, odnosno pet razreda. Takva petogodišnja škola je služila školovanju učitelja razredne nastave do 1961. godine kada su na području Hrvatske osnovane pedagoške akademije s trajanjem od tri godine, dakle 31 godinu. Te 1961. godine osnovan je i studij za učitelje razredne nastave s trajanjem od tri godine i mogućnošću studiranja dvopredmetne kombinacije tipa „nastavnik razredne nastave i hrvatskog jezika“ ili „nastavnik razredne nastave i domaćinstva“. Kasnije je taj studij trajao samo dvije godine (dvadesetak godina).
Izvorni jezik
Hrvatski
Napomena
Ovo je tekst referata koji je autor govorio na međunarodnoj konferenciji koja je posvećena 100. visokoškolskog obrazovanja učitelja u Hrvatskoj
