Naslov
Zelene latice cvijeta kupusnjača
(Green petals of flower of the Brassicaceae)

Autori
Cvjetković, Bogdan ; Panjan, Milan

Izvornik
Glasnik zaštite bilja (0350-9664) 1 (1978), 9; 273-274

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
Zelene latice, krstašica, fitoplazma
(Green petal, Brassicaceae, phytoplasma ;)

Sažetak
Zelene latice cvijeta kupusnjača Sažetak Pregledom sjemenskog usjeva kupusa u okolini Pule primijetili smo na dvije lokacije biljke s promjenama na cvatu. U svim slučajevima nailazili smo na nekoliko biljaka u skupini na kojima su se manifestirali karakteristični simptomi. Promjene smo uočili na ranoj sorti Ditmar kao i na kasnoj sorti Varaždinac. Na oboljelim biljkama formirali su se krupni zeleni grozdasti cvatovi s raznim deformacijama cvijeta. Metamorfozirani cvjetovi su bili na nešto dužim stapkama od normalnih. Svi dijelovi cvijeta su bili znatno promijenjeni, a naročito su izražene deformacije tučka. Povećanjem, plodnice i vrata tučka nastaje tvorevina koja podsjeća na mjehur, koji može biti raspuknut na vrhu. Promjene na prašnicima izražene su u skraćivanju njihovih filamenata ili potpunom odsustvu prašnika. Zelene zadebljale latice otpadaju kasnije nego one kod zdravih biljaka, a čitav cvat ima izgled „vještičine metle“ pa se lako uočava u polju i poslije cvatnje. Inficirane biljke su obično nešto niže. Na ovakvim biljkama ne formiraju se komuške. Iste simptome primijetili smo na uljanoj repici u selu Lozan (Virovitica). Dugo vremena ovo oboljenje smatralo se odraz genetske nestabilnosti. Tek 1958. god. Morvan (cit. Cornet opisao je kao virescencu koju prenosi cikada. Dosadašnji podaci u literaturi dosta su oskudni, vjerojatno zbog toga što se simptomi očituju samo na cvijetu. U pravilu kupus cvate tek druge godine nakon sadnje. Dvogodišnji uzgoj kupusa dolazi u obzir samo kod proizvodnje sjemena na relativno malim površinama. Ostali dijelovi biljke su bez vidljivih promjena pa je period kada se simptomi mogu vidjeti kratak tj. od cvatnje do žetve. Identične simptome na repici opisao je u Njemačkoj Lehman (1969) i u oboljelim biljkama našao MLO, a u Mađarskoj (Horvat, 1969). Pomoću cikade (Eusecelis plebejus) kao vektora uspjelo je (Lehman, Skadow 1971) uzročnika ovih promjena na cvijetu kupusnjača prenijeti na Trifolium repens. Na djetelini su nastale promjene poznate u literaturi pod imenom filodija djeteline (Clower phyllody). Gotovo identične promjene cvijeta na cvjetači (Brassica oleracea L.var.botrytis) opisali su (H. Müller i sur.: 1973). Oni su u svim dijelovima inficiranih biljaka dokazali prisustvo mikroplazmama sličnih organizama (MLO). Mikroplazme su slobodno živuće stanice koje nemaju čvrste stanične stjenke nego su obavijene elastičnom elementarnom membranom koja im omogućava pleomorfan izgled. Na osnovi iznesenog možemo zaključiti da su simptomi na kupusnjačama u Puli i Virovitici uzorkovani mikroplazmama sličnim organizmima. Oboljele biljke treba uništiti, jer su izvor zaraze, a vektore suzbijati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

Napomena
CAB Accession Number: 19791356270

POVEZANOST RADA