Naslov
Zakučke ćirilične isprave iz Hrvatskoga državnoga arhiva u Zagrebu
(Cyrillic documents from Zakučac stored in Croatian state archives)

Autori
Dadić, Ružica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za povijest

Mjesto
Zagreb

Datum
14.09

Godina
2016

Stranica
68

Mentor
Botica, Ivan

Ključne riječi
hrvatskoćirilični dokumenti ; kućna zajednica u predmoderno doba ; obitelj Kaštelan ; Poljica ; Zakučac
(Croatian Cyrillic documents ; home communities in premodern era ; Kaštelan family ; Poljica ; Zakučac)

Sažetak
Magistarski rad obrađuje 24 hrvatskoćirilične isprave i pisma raznovrsnoga pravnoga sadržaja koje pripadaju Kaštelanima, poljičkoj obitelji podrijetlom iz Zakučca. Dvadeset ih je napisano perom poljičkih kančilira, župnika i kurata u Zakučcu, dva su nastala u državnoj središnjici u Zadru te po jedan u Omišu i Ostrvici. Među ispravama najviše je zemljišnih kupoprodajnih ugovora, koji su zbog seoskoga podrijetla njegovih aktera među najvažnijim ekonomskim mjerilima poljičkoga društva. O zemlji, poljički kazano plemenšćini, ovisio je sav život poljičkih obitelji. Preko nje se mjerila poljička svakodnevica. Zbog nje su se pisale oporuke, izbijale svađe, pokretale parnice i donosile određene sudske odluke. Budući da je poljičko društvo u velikoj mjeri ovisilo o Poljičkom statutu, kasnosrednjovjekovnom legislativnom okviru koji je s pravnim interpelacijama u Poljicima bio na snazi sve do Napoleonova doba, upravo je na temelju njegovih odredaba i obrađen ovaj korpus. Analizom isprava doznali smo tko su bili zakučki Kaštelani, kada su se i zašto iz Prvinčića preselili u Zakučac, s kojim su se obiteljskim problemima u početku suočavali, tko su im bili bliski i daljnji rođaci, prijatelji i poslovni suradnici. Držeći se induktivnoga pristupa kao metodološkoga obrasca u raščlambi ovih dokumenata, polako se oblikovala puno šira slika poljičkoga društva od početne kojom se utvrdio povijesni trag zakučkih Kaštelana. Tako smo uspjeli odgovoriti na pitanja kako su funkcionirale poljičke kućne zajednice u predmoderno doba, kakav je bio položaj žena u poljičkom društvu, koliko je plemenšćina utjecala na politički i upravni ustroj Poljica do Napoleonova vremena i slično.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Ocjena magistarskoga rada (Povjerenstvo: dr. sc. Maja Katušić, predsjednik ; dr. sc. Valentina Janković, član ; dr. sc. Ivan Botica, član i mentor): "Magistarski rad Ružice Dadić "Zakučke ćirilične isprave iz Hrvatskoga državnoga arhiva" opseže 68 računalno ispisanih stranica, a opseg osnovnog dijela iznosi 95 kartica što zadovoljava pravila propisana Pravilnikom o magistarskom radu. Magistarski rad podijeljen je u osam poglavlja: 1. Uvod, 2. Tragom zakučkih Kaštelana, 3. Dokumenti zakučkih kaštelana o poljičkom društvu, 4. Žena u poljičkom društvu, 5. Paleografsko-diplomatička raščlamba hrvatskoćiriličnih dokumenata zakučkih Kaštelana, 6. Regesti isprava zakučkih Kaštelana, 7. Zaključak, 8. Izvori i literatura. Rad je popraćen i sa sedam priloga (karta, tablica, rodoslovlje, četiri isječka faksimila isprava). Magistarski rad opremljen je podnožnim bilješkama/bibliografskim referencama (380), koje su usklađene i dosljedne kroz cijeli rad te sažetkom na hrvatskom i engleskom jeziku. Izvori i literatura podijeljeni su na tri dijela – “Neobjavljeni izvoriˮ gdje su navedene dvije zbirke, u dijelu “Objavljeni izvoriˮ navedeno je devet bibliografskih jedinica, dočim je trećem dijelu “Literaturaˮ popisano 28 jedinica literature i jedna mrežna stranica. Korišteni i citirani bibliografski naslovi, a napose širina i raznolikost (objavljenog i neobjavljenog) arhivskog gradiva, potvrđuju upućenost i stručnost kandidatkinje za temu i problematiku prezentiranu u radu. Uvod (1-2) naznačuje temu rada iz koje je razvidno da su u prvom planu radnje – prikaz i analiza neobjavljenog arhivskog gradiva koje su čuva u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Riječ je o 24 isprave pisane hrvatskom ćirilicom na hrvatskom jeziku, koje pripadaju poljičkoj obitelji Kaštelan, a vremenski se odnose na drugu polovicu 18. i prvu polovicu 19. stoljeća. Također, u uvodnom dijelu naznačena je dobra istraženost promatranog prostora te je susljedno tome nabrojena korištena sekundarna literatura. Na kraju uvodnog dijela nabrojana su sela i mjesta koja su sačinjavala područje tako zvane Poljičke republike te je ukratko prikazana i povijest poljičkog kraja. Drugo poglavlje (Tragom zakučkih Kaštelana, 2-25) podijeljeno je u četiri potpoglavlja, u kojem se raščlanjuju temeljne odrednice vezane uz navedenu obitelj – predstavljeni su sami pripadnici obitelji – kasniji protagonisti radnje – te je, u mjeri u kojoj to dopuštaju korišteni izvori, prezentirana genealogija. Pri tome je kandidatkinja, uz navedene izvore, koristila i vrlo kvalitetno obradila sačuvane matične knjige župe Zakučac i župe Ostrvica. S obzirom na provenijenciju izvora rodbinske veze s drugim poljičkim i omiškim obiteljima (npr. Vulići, Mandići) promatrane su kroz prizmu imovinsko- pravnih odnosa, prvenstveno kroz pitanje nasljeđivanja, zamjene i/ili prodaje plemenšćine. Analizom konkretnih primjera i usporedbom istih sa statutarnim odredbama (Poljički statut) vrlo je precizno i detaljno prikazano teorijsko (statut) i praktično funkcioniranje i opstojanje poljičke kućne zajednice. Vrlo zanimljivim, poglavito za raščlambu raznih aspekata svakodnevnog života pokazao se još jedan vrijedan analiziran izvor – knjižica prihoda i rashoda Jure Kaštelana. Istraživačko pitanje poglavlja Dokumenti zakučkih kaštelana o poljičkom društvu (26-43) upravljeno je ka opisu samih isprava pronađenih u arhivu zakučkih Kaštelana. Središnji dio pak prikazuje strukturu vlasti na poljičkom području, s raščlambom na središnje organe vlasti i mjesne (lokalne). S navedenom raščlambom izvrsno se nadopunjuje i tablica koja sadrži popis poljičkih knezova i vojvoda prema obrađenim dokumentima. Pravni i društveni položaj žena u poljičkom društvu tema je četvrtog poglavlja (Žena u poljičkom društvu, 44-47). Analiza dokumenata pokazuje da su žene, iako nisu participirale u političkom životu, aktivno sudjelovale u javnim poslovima – kupnji, prodaji i zamjeni posjeda, a njihova najbitnija uloga bila je ona unutar same kućne zajednice. Peto poglavlje Paleografsko-diplomatička raščlamba hrvatskoćiriličnih dokumenata zakučkih Kaštelana (48-55), kao što i sam naslov sugerira, opisuje temeljna tehnička obilježja isprava, pri čemu je vrlo detaljno prikazana i analizirana paleografska i gramatička specifikacija istih. Također, vrlo su detaljno prikazane diplomatičke karakteristike isprava te je zaključeno da hrvatskoćirlićni dokumenti poštuju strukturu isprava talijanskog i hrvatskoglagoljskog notarijata. Posljednje osnovno poglavlje rada jest šesto poglavlje Regesti isprava zakučkih Kaštelana (56-60). U njemu su kronološkim redom popisani regesti isprava korištenih u radu. Točnije, uz naznačeno mjesto i vrijeme nastanka isprave, arhivsku signaturu u kratkim je crtama opisan sadržaj svake isprave. Najposlije u Zaključku (61-63) sumira se značaj prije izrečenih ideja, teza i istraživačkih pitanja." Mišljenje i prijedlog Povjerenstva: "Magistarski rad Ružice Dadić "Zakučke ćirilične isprave iz Hrvatskoga državnoga arhiva" iznimno uske i specifične teme predstavlja svojevrsnu jedinstvenu istraživačku nišu u domaćoj historiografiji. Rad je vrijedan doprinos istraživanju lokalne, gospodarske i pravne povijesti, a prikazuje i jezično i grafijsko bogatstvo te kulturu poljičkoga kraja. Njegovoj znanstvenoj vrijednosti, pridonosi činjenica da je temeljen na analizi izvornoga arhivskog materijala, koji je obrađen i pripremljen za objavljivanje, što svjedoči o velikom trudu uloženom u cijeli projekt. Odabir rada na neobjavljenom arhivskom gradivu 18. stoljeća podrazumijevao je savladavanje brojnih znanstvenih disciplina unutar pomoćnih povijesnih znanosti, kao što su paleografija, diplomatika i egdotika te savladavanje vještina transkripcije i transliteracije što je autorica učinila iznimno uspješno. Posebice je pohvalno istodobno korištenje i analiza strukturalno i sadržajno različitih arhivskih izvora (instrumenata i matičnih knjiga) koji zahtijevaju različite znanstvene i analitičke pristupe. Struktura rada vrlo je dobro oblikovana i govori o širini autoričinih interesa, odnosno o brojnosti tema i različitih aspekata kojima je autorica sagledala dostupno joj arhivsko gradivo (obitelj i rodbinski odnosi, kućna zajednica, prijateljske i poslovne veze, svakodnevni život, žena u poljičkom društvu, organizacija vlasti i javne službe, jezične posebnosti i diplomatička raščlamba dokumenata). To svjedoči o pažljivom promišljanju sadržaja i strukture korištenih isprava i vještini autorice koja analizirano lijepo oblikuje u cjelovit, informativan i lako čitljiv znanstveni tekst. Ukratko, Ružica Dadić provela je originalno, sustavno i temeljito istraživanje. Jasnom strukturom rada, rabljenom terminologijom i jezično-stilskim rješenjima, pravilnom i pravodobnom obradom gradiva, originalnošću rada i njegovim znanstvenim doprinosom Ružica Dadić je dokazala sposobnost samostalnog bavljenja znanstvenim radom. Na temelju svega gore navedenog, stručno povjerenstvo pozitivno ocjenjuje magistarski rad Zakučke ćirilične isprave iz Hrvatskoga državnoga arhiva kandidatkinje Ružice Dadić te u skladu s ocjenom predlaže pokretanje usmenog dijela obrane magistarskog rada s ciljem stjecanja akademskog naziva magistra povijesne struke."

POVEZANOST RADA