Pregled bibliografske jedinice broj: 1031454
Veznici između morfologije i sintakse: od Kašića i Uževyča do najnovijih hrvatskih i ukrajinskih gramatika
Veznici između morfologije i sintakse: od Kašića i Uževyča do najnovijih hrvatskih i ukrajinskih gramatika // Međunarodni znanstveni skup Zadarski filološki dani 7 (ZFD 7) / Božić, Rafaela ; Hadžihalilović, Sandra ; Lisac, Josip (ur.).
Zadar, 2019. str. 307-318 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1031454 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Veznici između morfologije i sintakse: od Kašića i Uževyča do najnovijih hrvatskih i ukrajinskih gramatika
(Conjunctions Between Morphology and Syntax: from Kashich and Uzhevych to the Latest Croatian and Ukrainian Grammars)
Autori
Čelić, Željka ; Fuderer, Tetyana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Skup
Međunarodni znanstveni skup Zadarski filološki dani 7 (ZFD 7)
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska; Biograd na Moru, Hrvatska, 15.09.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
veznici ; morfologija ; sintaksa ; Kašić ; Uževyč ; hrvatski ; ukrajinski
(conjuctions ; morphology ; syntax ; Kashich ; Uzhevych ;)
Sažetak
Veznici se u suvremenome hrvatskom i ukrajinskom jeziku kategoriziraju kao vrsta riječi. Sadržavaju određeno leksičko značenje, ali njihova je funkcija nesamostalna, ne imenuju ni objekt ni proces. Definirani su kao riječ s osnovnim značenjem te vrsta riječi, ali njihova je bȋt u povezivanju, najčešće, rečenica. Hrvatska i ukrajinska suvremena sintaksa i njezina interpretacija podudarne su i različite. Podudarne su zbog srodnosti jezika i tradicionalnoga pristupa njihovoj analizi. Različite su zbog razvoja i standardizacije jezika te osuvremenjivanja sintaktičkih pristupa. Analiza obuhvaća gramatike Bartola Kašića i Ivana Uževyča kao primjere tradicionalnoga definiranja i kategoriziranja veznika te početnu etapu razrade veznika kao vrste riječi koja se uspoređuje sa stajalištima suvremenih hrvatskih i ukrajinskih lingvista. Zaključuje se da se veznici u ukrajinskoj lingvistici detaljnije obrađuju zbog tendencije semantičko-sintaktičkog principa, dok se hrvatski veznici najčešće samo popisuju i klasificiraju prema logici iskaza.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Napomena
Sažetak je napisan na ruskome jeziku.
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb