Naslov
Diplomski radovi iz heraldike. Juraj Gorupec: Heraldička baština grada Dubrovnika (do 16. stoljeća)
(Graduate Theses in Heraldry. Juraj Gorupec: Heraldic Heritage of the City of Dubrovnik (to the 16th Century))

Autori
Galović, Tomislav

Izvornik
Grb i zastava – Glasnik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva (1846-3827) XIII (2019), 25; 28-29

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni

Ključne riječi
Diplomski radovi iz heraldike, Juraj Gorupec, Heraldička baština grada Dubrovnika (do 16. stoljeća)
(Graduate Theses in Heraldry, Juraj Gorupec, Heraldic Heritage of the City of Dubrovnik (to the 16th Century))

Sažetak
Juraj Gorupec, student Diplomskog studija povijesti – Istraživačkog smjera/Modula srednjovjekovne povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izradio je pod mentorstvom doc. dr. sc. Tomislava Galovića diplomski rad naslovljen Heraldička baština grada Dubrovnika (do 16. stoljeća). Obrana diplomskog rada održana je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 6. srpnja 2018. pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol (predsjednica), doc. dr. sc. Tomislav Galović i dr. sc. Luka Špoljarić, poslijedoktorand. Diplomski rad sadrži ukupno 144 stranice s 401 bilješkom ispod teksta. Rad je opremljen sa 146 slikovnih priloga, jednom tablicom i dva grafička prikaza. Grad Dubrovnik ide u red naših najbolje istraženih urbanih cjelina na istočnoj jadranskoj obali. Međutim, s druge strane njegova heraldička baština nije bila u užem fokusu istraživača. Stoga se ovim diplomskim radom ta tematika pokušava obraditi i prezentirati u jednoj zaokruženoj cjelini i to za vremenski period od 12. do 16. stoljeća. Istraživačko polazište jesu dva grbovnika koji sadrže grbove dubrovačkog plemstva: Sarakin grbovnik i Album Martecchini te dvije genealogije pučkih rodova: Katićeva g e n e a l o g i j a A n t u n i n a i V l a j k i j e v a genealogija Antunina. Sve se to danas čuva u D r ž a v n o m a r h i v u u D u b ro v n i k u . Analizirani grbovnici nastali su u 18. odnosno 19. stoljeću. Od tiskanih djela korišteni su (općenito za Dalmaciju) Der Adel des Königreichs Dalmatien Carla Georga Friedricha H e y e r a v o n R o s e n f e l d a t i s k a n o u Nürnbergu 1873. Potom je korišten cijeli niz historiografskih radova, od starijih do mlađih, od Irmgard Mahnken Dubrovački patricijat u XIV veku do kapitalnog višesveščanog djela Nenada Vekarića Vlastela grada Dubrovnika. Korišteni su i radovi Vinka Foretića, Josipa Lučića, Zdenke Janeković-Römer, Stjepana Ćosića i dr. U p o g l e d u h e r a l d i č k e l i t e r a t u r e pristupnik ističe radove Anđelka Badurine Motivi izbora sv. Vlaha za patrona grada Dubrovnika, Vita Galzinskog Državni grb Dubrovačke Republike, te opsežno djelo Milana Rešetara Dubrovačka numizmatika. U sadržajnom pogledu rad se sastoji od Uvoda s podcjelinom Prostorno-vremenski okvir i metodologija istraživanja. Potom se u zasebnom poglavlju tematiziraju simboli grada Dubrovnika kroz povijest, a to su Sveti Vlaho, Grb Dubrovačke Republike i Libertina (kovani novčić s grbom s natpisom Libertas). Središnje (treće) poglavlje govori o dubrovačkim vlasteoskim obiteljima i to o njima ukupno trideset osam: Basiljević, Beneša, Binčulić, Bobaljević, Boždarević, Bučinjelić, Buća, Bundić, Bunić, Crijević, Džamanjić, Đurđević, Đurđević-Bunić, Getaldić, Gradić, Gučetić, Gundulić, Kabožić, Klašić, Krusić, Lukarević, Martinušić, Menčetić, Natalić, Ovčarević, Palmotić, Pavlić, Primojević, Prodančić, Prugović, Pucić, Ranjina, Rastić, Saraka, Sorkočević, Tuduzić, Vodopija i Zlatarić. Na kraju rada nalaze se Zaključak, Prilozi (Prikaz učestalosti ponavljanja i ukupan zbroj simbola unutar štita ; Statistički podaci o simbolima koji se pojavljuju u grbovima), Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku te Bibliografija (Arhivska građa ; Literatura ; Internetske stranice). S pravom se može konstatirati da je Dubrovnik heraldički gledano bogat grad, no „katastrofe koje su pogodile Dubrovnik kao što su kuge, požari i kasniji potresi, a svakako onaj najjači iz 1667. onemogućio je istraživanje velikog broja vlasteoskih obitelji kojima je ostalo zapisano samo ime“. Iz toga razloga brojka od 38 vlasteoskih obitelji s analizom njihovih grbova u ovom diplomskom radnu predstavlja jednu cjelinu, ali i širok prostor za nova podrobnija, ponajprije arhivska istraživanja. Ovaj diplomski rad predstavlja istraživanje dubrovačke heraldičke baštine u vremenskom periodu od 12. do 16. stoljeća. Uz heraldičku analizu grbova vlasteoskih obitelji, prikazana je i njihova kratka povijest uz naglasak na neke od najvažnijih članova. Za svaku obitelj priložen je i prikaz/prikazi grba. U završnom dijelu rada napravljena je analiza različitih simbola koji se nalaze na grbovima, te je priložena statistika o najčešće upotrjebljenim simbolima. Tako je od biljnih simbola najzastupljeniji ljiljan koji označava povezanost plemstva s Francuskom (Anžuvincima), dok se od životinjskih pojavljuju sokol i lav, a što se tumači u svrhu povezivanja pojedinih obitelji s njihovim legendarnim porijeklom. Uz biljne i životinjske simbole javljaju se često i elementi nebeskih pojava, polumjesec, sunce, zvijezde. Pristupnik najzad ističe bogatstvo vlasteoskih obitelji i njihovih identifikacijskih simbola.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Http://hgzd.hr/grb-i-zastava/

POVEZANOST RADA