Pregled bibliografske jedinice broj: 1030126
Izloženost odrasle populacije u RH akrilamidu iz hrane
Izloženost odrasle populacije u RH akrilamidu iz hrane // Knjiga sažetaka s 12. međunarodnog znanstveno- stručnog skupa HRANOM DO ZDRAVLJA / Babić, Jurislav ; Šubarić, Drago ; Jašić, Midhat (ur.).
Osijek : Tuzla: Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli, 2019. str. 95-95 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1030126 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izloženost odrasle populacije u RH akrilamidu iz
hrane
(Exposure of adult population in Croatia to
acrylamide)
Autori
Danijela Stražanac ; Pleadin, Jelka ; Miloš, Sanja ; Hengl, Brigita ; Medić, Helga ; Bošnir, Jasna ; Klapec, Tomislav ; Dimitrov, Nino ; Gross- Bošković, Andrea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka s 12. međunarodnog znanstveno- stručnog skupa HRANOM DO ZDRAVLJA
/ Babić, Jurislav ; Šubarić, Drago ; Jašić, Midhat - Osijek : Tuzla : Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli, 2019, 95-95
ISBN
978-953-7005-66-5
Skup
12. međunarodni znanstveno-stručni skup: hranom do zdravlja = 12th International Scientific and Professional Conference: With food to health
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska; Tuzla, Bosna i Hercegovina, 24.10.2019. - 25.10.2019
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
akrilamid ; hrana ; MOE ; izloženost ; rizik
Sažetak
Akrilamid nastaje kao prirodni nusproizvod prilikom pečenja ili prženja hrane, spajanjem bjelančevina i šećera pod utjecajem visoke temperature u novu molekulu, pri čemu nastaju pigmenti i aromatične tvari (tamna boja i specifičan okus pečenih proizvoda, hrskavost). U hranu koja najviše doprinosi unosu akrilamida ubrajaju se proizvodi od krumpira, kava te pekarski i ostali proizvodi od žitarica. Zbog male molekularne mase, akrilamid se brzo i lako apsorbira u crijevima te se putem krvožilnog sustava distribuira po organizmu. Zbog svega navedenog, količina akrilamida u hrani treba biti što je niže moguća. Za procjenu izloženosti koristili su se podaci monitoringa hrane za tri godine (2014. – 2016.) te podaci o potrošnji hrane u Hrvatskoj dobiveni iz istraživanja koje je provela Hrvatska agencija za hranu tijekom 2011. i 2012. godine. Kako je akrilamid kontaminant koji ima kancerogen i genotoksičan učinak, koristio se MOE pristup (eng. margin of exposure) pri kojem se uzela u obzir vrijednost kronične izloženosti odrasle populacije RH. Uzimajući u obzir dobivene rezultate može se zaključiti kako se zabrinutost zbog unosa akrilamida ne može isključiti, te da ukupnoj izloženosti unosu akrilamida najviše doprinosi pomfrit (23, 94 %), turska kava (13, 95 %), kruh i peciva (12, 83 %), čips (12, 28 %), keksi (10, 74 %), grickalice (8, 98 %) te žitarice (5, 18 %).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija, Prehrambena tehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
Hrvatski veterinarski institut, Zagreb,
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb,
Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek,
Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"
Profili:
Andrea Gross-Bošković
(autor)
Jasna Bošnir
(autor)
Helga Medić
(autor)
Brigita Hengl
(autor)
Tomislav Klapec
(autor)
Jelka Pleadin
(autor)