Naslov
Kronične rane: najčešće izolirani mikroorganizmi i njihova antimikrobna osjetljivost
(Chronic wounds: The most common isolated microorganisms and their antimicrobial susceptibility)

Autori
Cviljević, Sabina ; Slišurić, Ferdinand ; Lovrić, Božica ; Jovanović, Tihomir ; Mamić, Marin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Izzivi na področju oskrbe bolnikov s kronično rano:zbornik prispekov / Kohek, Marija - Murska Sobota, 2019, 23-29

ISBN
978-961-93568-8-3

Skup
10. pomurski in 6. medunarodni simpozij o kroničnoj rani

Mjesto i datum
Radenci, Slovenija, 18.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
kronične rane ; infekcije ; antimikrobna osjetljivost
(chronic wounds ; infections ; antimicrobial susceptibility)

Sažetak
Ciljevi rada: 1.) Utvrditi najčešće izolirane mikroorganizme iz kroničnih rana u Požeško- slavonskoj županiji ; 2.) Utvrditi antimikrobnu osjetljivost najčešće izoliranih mikroorganizama iz kroničnih rana ; 3.) Utvrditi najčešće antimikrobne lijekove koji se primjenjuju u liječenju infekcija kroničnih rana. Materijali i metode: U ovom retrospektivnom opservacijskom istraživanju sudjelovalo je 139 pacijenata koji su bili hospitalizirani na Odjelu opće kirurgije opće županijske bolnice Požega. Pacijentima je biopsijom uzet jedan uzorak tkiva iz kronične rane. Bioptate tkiva smo obradili po standardnom laboratorijskom protokolu, a broj poraslih kolonija po gramu tkiva (CFU/g) smo određivali semikvantitativnom metodom. Antimikrobnu osjetljivost smo odredili standardnom disk difuzijskom metodom prema EUCAST-u. Istovremeno, pratili smo vrstu antimikrobnih lijekova koji su se koristili u terapiji infekcija. Rezultati: U istraživanju je sudjelovalo 139 pacijenata. Ukupno je izolirano 150 izolata od čega su Gram negativni uzročnici činili 53 %, a gram pozitivni uzročnici 47 % izolata. Najčešće izolirani uzročnik je bio Staphylococcus aureus (31 %), zatim Pseudomonas aeruginosa (15 %) i Staphylococcus epidermidis (15 %) te Escherichia coli (14 %). Antimikrobna osjetljivost najčešće izoliranih izolata je dobra na testirane antibiotike. Izolirali smo mali broj rezistentnih sojeva (MRSA 2 % ; E.coli ESBL 5 %). Najčešće ordinirani antimikrobni lijek je bio ko-amoksiklav. Diskusija: U istraživanju je sudjelovalo 77% muškaraca i 23 % žena. Median godina je iznosio 70. Najčešće izolirana bakterija je bio Staphylococcus aureus. Infekcije su uglavnom bile monomikrobne (97 %). U liječenju infekcija kroničnih rana najčešće se koristio ko- amoksiklav koji je antibiotik širokog spektra djelovanja. Zaključak: U liječenju infekcija kroničnih rana koristi se veliki broj antimikrobnih lijekova širokog spektra djelovanja. Ti antibiotici doprinose širenju rezistencije među rakterijama. Nakon gotovog antibiograma, terapija bi se trebala eskalirati na uže spektralni antibiotik što se u praksi ne primjenjuje. Potrebna je dodatna edukacija kliničara o djelovanju antimikrobnih lijekova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA