Naslov
Upravljanje boli kod bolesnika s kroničnim ranama
(Pain management in patients with chronic wounds)

Autori
Lovrić, Božica ; Paun, Matea ; Vukas, Katarina ; Pezerović, Vlasta ; Mamić, Marin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Izzivi na področju oskrbe bolnikov s kronično rano:zbornik prispekov / Kohek, Marija - Murska Sobota, 2019, 40-48

ISBN
978-961-93568-8-3

Skup
10. pomurski in 6. medunarodni simpozij o kroničnoj rani

Mjesto i datum
Radenci, Slovenija, 18.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
kronična rana ; bol ; mjerenje boli
(chronic wound ; pain ; pain measurement)

Sažetak
Uvod: Kronične rane se smatraju velikim javnozdravstvenim problemom uslijed visokih troškova liječenja, ponavljanih hospitalizacija, složenih tretmana i čestih recidiva. Bol je čest simptom kod ovih bolesnika, te povećava patnju bolesnika i značajno utječe na kvalitetu života. Medicinske sestre su svakodnevno suočene sa bolesnicima koji imaju kronične rane i popratno prisutnu bol. Stoga je od velike važnosti poznavanje postupaka praćenja i upravljanja boli i svjesnost o izravnim učincima boli na kvalitetu života bolesnika. Kontinuiranom procjenom boli, medicinska sestra će omogućiti pravovremeno terapijsko djelovanje bilo farmakološkim ili nefarmakološkim metodama. Metode: Provedeno je presječno istraživanje od travnja do kolovoza 2019 u OŽB Požega. U istraživanju su sudjelovali punoljetni bolesnici s ranama koje nisu zacjelile duže od 8 tjedana. Obuhvaćeno je 60 bolesnika. Za procjenu boli je korištena Vizualano analogna skala u tri vremenske točke (kod prijema, pri previjanju rane i u mirovanju). Sociodemografski podatci i podatci o vrsti i veličini rane su korištene iz medicinske dokumentacije. Od statističkih testova korišten je Hi kvadrat za ispitivanje razlika u odgovorima na kategorijalne varijable, za testiranje značajnosti razlika između više numeričkih varijabli MANOVA (Multivarijantna analiza varijance), MANOVA ponovljena mjerenja za ispitivanje razlika između numeričkih varijabli čija se mjerenja ponavljaju, te Bonferroni post hoc test. Kolmogorov Smimov test korištenje za testiranje normalnosti razdiobe. Kao razinu statističke značajnosti uzeta je vrijednost p<0, 05. Rezultati Utvrđeno kako postoji značajna statistička razlika u tri vremenska perioda mjerenja boli prema spolu ispitanika na način da su ispitanice značajno više procjenjivale razinu boli od ispitanika (p=0, 008). Statistička značajna razlika je oučena u tri vremenska perioda mjerenja boli prema vrsti rane (p<0, 001). značajna razliku između razine boli kod prijema bolesnika i sa ulcusom gdje procjenjuju bol značajno više od ispitanika sa dekubitusom (p=0, 031) i površinskim ranama/kontuzijama (p=0, 006). Također ispitanici sa gangemom u istom vremenu mjerenja značajno višom procjenjuju bol od ispitanika sa dekubitusom (p=0, 002) i ispitanika sa površinskim ranama/kontuzijama (p=0, 006). Kod razine boli tijekom previjanja ispitanici sa površinskim ranama/kontuzijama značajno nižom procjenjuju bol od svih drugih skupina ispitanika, ispitanika sa ulcusom (p=0, 009), ispitanika sa dekubitusom (p=0, 022), i ispitanika sa gangrenom (p=0, 001). Kod razine boli u mirovanju ispitanici sa ulcusom značajno višom procjenjuju bol od ispitanika sa površinskim ranama/kontuzijama (p=0, 003). Postoji značajna statistička razlika u tri vremenska perioda mjerenja boli prema veličini rane, (p=0, 025). Ispitanici sa ranom manjom od 5x5 cm značajno manjom procjenjuju razinu boli od ispitanika sa operativnim rezom (p=0, 031), ranom veličine 10 x 10, (p=0, 029) i ranama velikih površina (p=0, 002). Rasprava: Mjerenjem boli u tri različita vremenska perioda, očekivano je najveći intenzitet boli evidentiran pri postupku previjanja rane, te je statistički značajna razlika u iskustvu boli u sva tri perioda mjerenja, kod prijema, u mirovanju i tijekom previjanja. Ispitanice prijavljuju višu razinu boli, što je u skladu s dosadašnjim literatumim podatcima, a razlike u izražavanju boli objašnjavaju se biološkim i psihosocijalnim utjecajima kao i stereotipnim rodnim ulogama. Bolesnici sa većim ranama procjenjuju višu razinu boli iako neka istraživanja govore u prilog tome da plitke rane ili rane djelomične debljine mogu biti bolnije od rana koje prodiru u mišić, jer je koža gušće inervirana nociceptorima od dubljih tkiva. Zaključak: Doživljaj boli ovisi o doživljaju pojedinca i nije objektivno mjerljiv. Postoje velike osobne, kulturne i spolno uvjetovane razlike u izrazu boli. U rješavanju složenog zadatka upravljanja boli potrebno je izabrati model koji je kulturološki prihvatljiv i osjetljiv, kako bi se optimiziralo zadovoljstvo i ishod liječenja bolesnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA