Pregled bibliografske jedinice broj: 102952
Utjecaj kalcifikacije i gnojidbe na kemijske značajke tla i prinos jarog ječma u agroekološkim uvjetima Like
Utjecaj kalcifikacije i gnojidbe na kemijske značajke tla i prinos jarog ječma u agroekološkim uvjetima Like // 36. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva / Kovačević, Vlado (ur.).
Osijek: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2000. str. 44-44 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 102952 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj kalcifikacije i gnojidbe na kemijske značajke tla i prinos jarog ječma u agroekološkim uvjetima Like
(Effect of liming and fertilization upon the soil chemical properties and yield of spring barley in agroecological conditions of Lika)
Autori
Mesić, Milan ; Bašić, Ferdo ; Kisić, Ivica ; Butorac, Anđelko ; Murgić, Nada ; Bradić, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
36. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva
/ Kovačević, Vlado - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2000, 44-44
Skup
36. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem ;
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.02.2000. - 25.02.2000
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kiselost tla; kalcifikacija; jari ječam
(soil acidity; liming; spring barley)
Sažetak
U Velikom Žitniku pokraj Gospića (obiteljsko gospodarstvo Stjepana Starčevića) postavljen je 1998. godine poljski pokus s različitim kombinacijama mineralne i organske gnojidbe, te kalcifikacije za plodosmjenu jari ječam - krumpir - ozima raž. Vapnenac je primijenjen u dvije doze (10 i 20 t/ha). Izražena kiselost tla na ovom području jedan je od temeljnih razloga slabe plodnosti i razmjerno niskih prinosa uzgajanih kultura. Mineralna i organska gnojidba često se ne provode na pravilan način, a kalcifikacija, kao ključni agromelioracijski zahvat, u pravilu se ne provodi. U jesen 1998. godine primijenjen je tvrdi vapnenac, kruti stajski gnoj i dio mineralnih gnojiva, a zatim je izvršeno oranje pokusne površine. U proljeće je nakon svih zahvata predviđenih metodikom (gnojidba, tanjuranje, priprema za sjetvu) izvršena sjetva jarog ječma (Erich, 260 kg/ha). Već od prvih faza porasta usjeva bile su vidljive razlike između pojedinih varijanata pokusa. U pokusu je kao materijal za kalcifikaciju primijenjen tvrdi vapnenac dobre kemijske i fizikalne kakvoće. Premda je aktivacija tvrdog vapnenca spora, već su se prve godine na pokusnoj površini jasno pokazali pozitivni učinci kalcifikacije. Prosječna pH vrijednost tla u nKCl iznosila je za cijelu površinu prije postavljanja pokusa 3, 86. Prve godine nakon provedene kalcifikacije pH je u varijanata s nižom dozom u prosjeku iznosio 5, 31, a u varijanata s višom dozom vapnenca 5, 52. Odgovarajuće promjene zabilježene su i prema vrijednostima hidrolitskog aciditeta, sume baza sposobnih za zamjenu, stupnja zasićenosti adsorpcijskog kompleksa bazama, te prema sadržaju pokretnog aluminija. Najviši prinos ječma ostvaren je u varijanata s višom dozom vapnenca, krutog stajskog gnoja i mineralnog gnojiva (35, 6 dt/ha), a najniži u kontrolne varijante (3, 8 dt/ha), dok je u varijante s uobičajenom mineralnom gnojidbom iznosio 14, 1 dt/ha.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
