Pregled bibliografske jedinice broj: 1029257
Lelja Dobronić i stambena arhitektura zagrebačkog Gornjeg grada u 18. stoljeću
Lelja Dobronić i stambena arhitektura zagrebačkog Gornjeg grada u 18. stoljeću // Hrvatski povjesničari umjetnosti: Lelja Dobronić (1920.–2006.): program i knjiga sažetaka / Petrinović, Martina (ur.).
Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2017. str. 15-15 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1029257 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Lelja Dobronić i stambena arhitektura zagrebačkog Gornjeg grada u 18. stoljeću
(Lelja Dobronić and the Residential Architecture of Zagreb's Upper Town in the 18th Century)
Autori
Pavković, Marko Filip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Hrvatski povjesničari umjetnosti: Lelja Dobronić (1920.–2006.): program i knjiga sažetaka
/ Petrinović, Martina - Zagreb : Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2017, 15-15
ISBN
978-953-6089-49-9
Skup
Hrvatski povjesničari umjetnosti: Lelja Dobronić (1920.–2006.)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.05.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Lelja Dobronić ; 18. stoljeće ; stambena arhitektura ; Zagreb ; Gornji grad ; Gradec
(Lelja Dobronić ; 18th century ; residential architecture ; Zagreb ; Upper Town ; Gradec)
Sažetak
Lelja Dobronić prva je sustavno istraživala stambenu arhitekturu zagrebačkoga Gornjeg grada, a kada je riječ o onoj osamnaestostoljetnoj, prva ju je uopće uzela u razmatranje. Koristila se, prije svega, historiografskim pristupom, pa je transkribirala i interpretirala veliku količinu pisanih izvora. Sve njezine ranije publikacije činile su pretekst kapitalnomu djelu "Zagrebački Gornji grad nekad i danas" (1967.), koje je i danas polazna točka u svim istraživanjima gornjogradske arhitekture. Do vrijednih spoznaja došla je monografski obrađujući palaču Vojkffy-Oršić-Kulmer-Rauch, a osobito su zanimljivi njezini manje poznati tekstovi u kojima akcentuira važnost uloge naručitelja. Time je dala znatan obol metodološkomu postupku odnedavno uvriježenomu u nacionalnoj povijesti umjetnosti i bila jedan od njegovih pionira.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti