Pregled bibliografske jedinice broj: 1029187
Tipologija tlocrtno-prostorne organizacije stambenih uglovnica građenih na zagrebačkome Gradecu u 18. stoljeću
Tipologija tlocrtno-prostorne organizacije stambenih uglovnica građenih na zagrebačkome Gradecu u 18. stoljeću // Kaj : časopis za književnost, umjetnost i kulturu, 52 (2019), 3-4; 69-89 doi:10.32004/k.52.3-4.2 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1029187 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tipologija tlocrtno-prostorne organizacije stambenih uglovnica građenih na zagrebačkome Gradecu u 18. stoljeću
(Typology of layout-space organisation of residential corner houses built in Zagreb’s Gradec in the 18th century)
Autori
Pavković, Marko Filip
Izvornik
Kaj : časopis za književnost, umjetnost i kulturu (0453-1116) 52
(2019), 3-4;
69-89
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Zagreb ; Gradec/Gornji grad ; 18. stoljeće ; barok ; tipologija ; stambena arhitektura ; palače
(Zagreb ; Gradec/Upper Town ; 18th century ; baroque ; typology ; residential architecture ; palaces)
Sažetak
Cilj ovoga rada uspostaviti je tipologiju tlocrtno-prostorne organizacije stambenih uglovnica građenih na zagrebačkome Gradecu (današnjemu Gornjem gradu) u 18. stoljeću. U razmatranje je bilo uzeto deset uglovnica izgrađenih na središnjemu platou Gradeca jer uglovnice građene na bedemima zbog različita konteksta gradnje, konfiguracije terena i temeljā građevina pokazuju neke druge značajke istovjetne onima stambenih objekata ne- uglovnica koji su također izgrađeni na bedemima. U uvodnome dijelu podrobno su opisane poteškoće prisutne u istraživanjima stambene arhitekture te su dane osnovne smjernice za njihovo provođenje. Nakon toga slijedi pregled provedenih istraživanja i kritički osvrt na stariju literaturu s ciljem (re)valorizacije prije uspostavljenih teza vezanih za tipologiju gornjogradskih stambenih palača iz razdoblja baroka. Riječ je o istraživanjima Nade Premerl, Lelje Dobronić i Sandre Križić Roban. Temeljem detaljne arhitektonske deskripcije deset odabranih objekata utvrđuju se tri tipološke skupine građevina, a u analizi se, prije svega, uzimaju u obzir broj krila i stupanj ugrađenosti zdanja u pripadajući gradski blok, stoga se ugaone osamnaestostoljetne stambene građevine na zagrebačkome Gornjem gradu mogu podijeliti na jednokrilne, dvokrilne i trokrilne, s tim da se jednokrilne dalje mogu razdijeliti na one u kojima se prostorije organiziraju kao prostorni niz i na one kod kojih je prisutno složenije grupiranje prostorija prema namjeni. Sve su dvokrilne uglovnice poluugrađene s L-tlocrtom, a one trokrilne imaju U-tlocrt te se razlikuju ugrađene od slobodnostojećih po tretmanu okolnoga prostora. Najjednostavniji formalni elementi projektiranja – broj krila i stupanj ugrađenosti u gradski blok – pokazali su se ovdje kao valjana polazna točka u razmatranju tipologije, a svi primjeri unutar (pod)skupina ukazuju na brojne analogije u tlocrtnoj dispoziciji, postavu prema komunikacijama i oblikovanju unutrašnjega prostora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- MLA - Modern Language Abstracts
- RILM: Abstracts of Music Literature Database
- EBSCO (USA)
- ABHB - Annual bibliography of the history of the printed book and libraries