Naslov
Frazeološka ostavština Julija Benešića
(Phraseological legacy of Julije Benešić)

Autori
Filipović Petrović, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Četvrti Malićevi dani. Julije Benešić i njegovo doba: povodom 100 godina lektorata poljskog jezika u Zagrebu

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.10.2019. - 26.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
frazeologija, Benešićev rječnik, književni izvori, leksikografska obrada
(phraseology, Benešić's dictionary, primary sources, lexicographical treatment)

Sažetak
Rječnik hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića njegov autor Julije Benešić sastavljao je polovicom prošloga stoljeća, stigavši u obradi do natuknice serenada kada ga je uoči Božića 1957. prekinula smrt. Polovica prošloga stoljeća doba je tik pred usustavljivanje frazeologije kao lingvističke discipline. Drugim riječima, definiranje predmeta proučavanja frazeologije, ujednačavanje terminologije i prva jezična istraživanja frazema bili su u začecima. Benešićevi rukopisi objavljeni su u dvanaest svezaka od 1985. do 1990. te obuhvaćaju natuknice od a do rzati, a preostala građa pohranjena je u kartoteci u Zavodu za lingvistička istraživanja gdje se odvija rad na leksikografskoj obradi preostalih svezaka. Dosad su objavljena dva nova sveska, trinaesti 2013. (s – spužvast) i četrnaesti 2017. (spužvica – švrljuga). U ovome radu pokazuje se doprinos Benešićeva Rječnika i njegove građe proučavanju frazema u hrvatskome jeziku na trima razinama. Najprije, prinos frazeologiji kao disciplini koji se ogleda u Benešićevom leksikografskom tretmanu frazema u rječniku, posebno tretmanu frazeoloških varijanata i modifikacija, čime se svrstao u preteče frazeološke misli u nas. Zatim, frazeološka građa iz korpusa Benešićevih izvora koji obuhvaćaju djela hrvatske književnosti u periodu između 1835. i 1950. izvor je za dijakronijska i sinkronijska istraživaja frazema u hrvatskome jeziku. Konačno, budući da se dovršava u doba suvremene leksikografije u kojoj je korpusni pristup norma, deskriptivna leksikografska obrada frazema koja podrazumijeva vjerodostojan zapis svakog oblika i upotrebe frazema koji se u korpusu javlja, svrstava nove sveske toga rječnika među uzore suvremene frazeografska prakse.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA