Naslov
Profesionalni mezoteliom u Hrvatskoj
(Occupational mesothelioma in Croatia)

Autori
Bradvica Kelava, Karmen ; Bubaš, Marija ; Capak, Krunoslav ; Brkić Biloš, Ivana ; Milaković, Marina ; Koren, Helena ; Lelas, Tanja ; Zahariev Vukšinić, Katarina ; Sokolović Pavić, Željka ; Radošević, Tamara ; Aščić, Iva ; Mihalinac Bolanča, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
7. hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem 'Medicina rada nakon 2020.', Knjiga sažetaka / Mustajbegović, Jadranka ; Macan, Jelena - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za medicinu rada, 2019, 76-77

ISBN
978-953-7959-83-8

Skup
7.hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem ''Medicina rada''

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 09.10.2019. - 13.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
mezoteliom, profesionalna bolest, incidencija
(mesothelioma, occupational disease, incidence)

Sažetak
Cilj: Cilj studije jest odrediti incidenciju profesionalnog mezotelioma u Republici Hrvtaskoj. Materijali i metode: Mezoteliom je rijetka, ali vrlo agresivna zloćudna bolest čija se etiologija povezuje s izloženošću karcinogenim mineralnim vlaknima. Azbest i erionit su dokazani uzročni čimbenici, dok se uloga drugih mineralnih vlakana u nastanku mezotelioma i dalje istražuje. Procjenjuje se kako je 90 % slučajeva plueralnog mezotelioma povezano s izloženošću azbestu i da se u mnogim od tih slučajeva radi o ekspoziciji na radnom mjestu. U ovom radu istražili smo ukupan broj slučajeva mezotelioma koji su u razdoblju od 2008. do 2016. godine priznati kao profesionalna bolest. Podatci koje prikupljaju i obrađuju Služba za medicinu rada i Služba za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo korišteni su na način da je broj priznatih profesionalnih mezotelioma uspoređen s ukupnim brojem dijagnosticiranih slučajeva mezotelioma u istom razdoblju. Rezultati: Rezultati su pokazali nesklad u broju mezotelioma priznatih profesionalnim bolestima u odnosu na ukupnu incidenciju mezotelioma u devetogodišnjem razdoblju. U tom razdoblju ukupno je bilo 668 slučajeva mezotelioma u općoj populaciji, dok je u samo 66 slučajeva mezoteliom priznat kao profesionalna bolest. Ukupan broj svih priznatih profesionalnih bolesti u istom razdoblju bio je 2.062, a ukupan broj dijagnosticiranih slučajeva svih zloćudnih bolesti 192 109. Zaključak: Uzmemo li u obzir da se etiologija malignog mezotelioma povezuje uglavnom s izloženošću azbestu, možemo primijetiti kako postoji značajan broj mezotelioma koji se neopravdano ne prijavljuju kao profesionalna bolest. Razloge za to možemo tražiti u kratkom očekivanom preživljavanju nakon dijagnoze ove agresivne maligne bolesti te u izloženosti azbestu koja nije povezana s procesom rada nego s vicinalnom i domicilnom izloženošću. Također, možemo zaključiti kako trenutnoj situaciji na tom području doprinosi i manjkava suradnja između liječnika kliničara koji sudjeluju u dijagnostici i liječenju mezotelioma, liječnika obiteljske medicine i specijalista medicine rada/medicine rada i športa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA