Naslov
Socijalna kohezija hrvatskog društva i integracija romske nacionalne manjine - što govore empirijski nalazi?
(Social cohesion of Croatian society and integration of the Roma national minority - what do empirical findings suggest?)

Autori
Lucić, Danijela ; Kunac, Suzana, Klasnić, Ksenija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti / - Zagreb, 2019, 42-43

ISBN
978-953-8070-13-6

Skup
7. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva: Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.04.2019. - 12.04.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
integracija ; obrazovanje ; romska nacionalna manjina ; siromaštvo ; socijalna kohezija ; zapošljavanje ; zdravlje
(integration ; education ; Roma national minority ; poverty ; social cohesion ; employment ; health)

Sažetak
Kao i brojni drugi društveni pojmovi socijalna kohezija nema jednoznačnu definiciju pa se definiranje te „intrigantne“, ali zbog svoje višeznačnosti i „frustrirajuće“ sintagme (Bruhn, 2009), nerijetko rješava određivanjem „što ona obuhvaća, a ne što ona zaista jest“ (Madonsela, 2017). Prema Woolcocku (2011), kohezivno društvo jest ono koje neprestano radi na dobrobiti svih svojih članova, minimizirajući njihove nejednakosti, izbjegavajući marginalizaciju i utirući im put k društvenoj mobilnosti prema gore. Za neke pak socijalna kohezija predstavlja način na koji „članovi zajednice, definirane u geografskom smislu, žive i rade zajedno“ (Bertelsmann Stiftung, 2013). Imajući u vidu neke makro indikatore socijalne kohezije (ekonomske, socio-demografske, zdravstvene i dr.) koje navode Acket i dr. (2011) te istraživanja u kojima se u odnos dovode društvena kohezija i integracija (Gowricharn, 2002 ; Sturgis i dr., 2014), u radu se iznose ključni nalazi istraživanja baznih podataka za praćenje Nacionalne strategije za uključivanje Roma iz 2017. godine. Rezultati istraživanja, publicirani u studiji Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka (Kunac, Klasnić i Lalić, 2018.), pokazuju da je romsko stanovništvo po svojoj obrazovnoj strukturi, pozicijama na tržištu rada, visokoj razini rizika od siromaštva, lošim životnim (stambenim) uvjetima i s njima povezanim problemima zdravstvenog stanja i smrtnosti, značajno ispod prosjeka većinskog stanovništva. Primjerice, 69% romske djece u dobi od tri do šest godina ne pohađa ni dječji vrtić ni predškolu, a tek 31% mladih u dobi od 15 do 18 godina pohađa srednju školu, dok je broj pripadnika RNM koji pohađaju ili su završili visoko obrazovanje izrazito malen. Zbog lošije obrazovne strukture, ali i zbog predrasuda i diskriminacije u području rada i zapošljavanja, pripadnici RNM ubrajaju se u teže zapošljive osobe pa je tek 18, 7% Roma zaposleno. Istraživanje je pokazalo i da 81, 2% djece u dobi do 15 godina živi u riziku od siromaštva. Materijalna deprivacija i siromaštvo romske populacije izravno su povezani sa socijalnim odrednicama zdravlja, a velik dio Roma živi u neprimjernim životnim uvjetima. Sve navedeno zasigurno predstavlja izazov kako za integraciju romske nacionalne manjine tako i koheziju hrvatskog društva u cjelini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA