Naslov
Multisenzorika i govor
(Multisensorics and Speech)

Autori
Paškvalin, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
V. Međunarodni simpozij verbotonalnog sistema - Multisenzorika i govor: zbornik sažetaka / Crnković, Višnja ; Dabić Munk, Darinka ; Jurjević-Grkinić, I. - Zagreb : Poliklinika SUVAG, 2001

Skup
V. Međunarodni simpozij verbotonalnog sistema - Multisenzorika i govor

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 17.05.2001. - 19.05.2001

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Sažetak
Verbotonalna metoda dio je verbotonalnog sistema koji se temelji na lingvistici govora. Primjenjuje se na području patologije slušanja i govora i grana u tri osnovna smjera: teorija, dijagnostika i rehabilitacija. Profesor Guberina razvijao je lingvistiku govora od 1934. do 1939. godine. Kao lingvist, de Saussureov ucenik, tražio je druge putove iz lingvistike jezika &#8211 ; individualnu slobodu govornika, a ne da je govornik sužanj jezika kao socijalnog proizvoda. Zato se okrenuo stilistici, jer ona istražuje individualni izraz. Stilistika se zasniva na tijelu, na vrednotama govora prirode i čovjeka, na individualnom estetskom izrazu i na afektivnosti. Zato njegovi rehabilitacijski postupci za razvijanje najboljeg i najbržeg transfera, optimalnog slušnog polja uključuju multisenzoriku i sustav lingvistike govora. Za lingvistiku govora kaže da je zajednička čovjeku i prirodi, pa se govor uči od prirode. Lingvistika govora ima verbalni jezik samo kao jedan njezin dio. Drugi se sastoji od neverbalnih vrednota govora, a one su jednim dijelom akustične. To su ritam, ton, intonacija, intenzitet, napetost, pauza, recenični tempo. Drugi dio neverbalnih vrednota govora uopće nisu vezane za sluh. To su stav tijela, mimika, gesta. U toj skupini važno mjesto zauzimaju prostorni odnosi: položaj tijela i položaj tijela u prostoru, topografija i mizanscena, jer se promjenama prostornih odnosa ostvaruje ljudski izraz, kao što je jezik topografije, jezik položaja tijela u prostoru itd. Lingvistiku govora čine još situacija i kontekst. Razumljivo je da se na takvoj paradigmi ljudskog izraza i komunikacije može najbolje podupirati razvoj slušanja i govora. Bilo skromno ili ne bilo, držimo da nema bolje osnove za osposobljavanje &#8211 ; rehabilitaciju slušanja i govora pri bilo kakvoj smetnji i zapreci, pa tako i za razvoj slušanja i govora u djece oštećena sluha i govora, djece s umjetnom pužnicom i djece s nerazvijenim ili nedovoljno razvijenim govorom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA