Pregled bibliografske jedinice broj: 1027703
Anaplazmoze u domaćih životinja
Anaplazmoze u domaćih životinja // Hrvatski veterinarski vjesnik - Hrvatska veterinarska komora, 27 (2019), 1/2; 35-43 (domaća recenzija, pregledni rad, stručni)
CROSBI ID: 1027703 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Anaplazmoze u domaćih životinja
(Anaplasmosis in domestic animals)
Autori
Barić, Lucija ; Turk, Nenad ; Habuš, Josipa ; Štritof, Zrinka ; Milas, Zoran ; Mojčec Perko, Vesna ; Starešina, Vilim ; Barbić, Ljubo ; Stevanović, Vladimir ; Perharić, Matko ; Hađina, Suzana
Izvornik
Hrvatski veterinarski vjesnik - Hrvatska veterinarska komora (1330-2124) 27
(2019), 1/2;
35-43
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni
Ključne riječi
anaplazmoze, krpeljno prenosive bolesti, A. phagocytophilum, A. platys, A. marginale
(anaplasmosis, tick-borne diseases, A. phagocytophilum, A. platys, A. marginale)
Sažetak
Anaplazmoza je skupni naziv za krpeljno prenosive bolesti koje uzrokuju bakterije iz roda Anaplasma. U anaplazmoze ubrajamo granulocitnu anaplazmozu pasa i mačaka, anaplazmozu konja i krpeljnu groznicu preživača koje uzrokuje bakterija Anaplasma phagocytophilum, zatim cikličku trombocitopeniju pasa koju uzrokuje A. platys, te anaplazmozu goveda čiji je uzročnik A. marginale. Osim navedenih bolesti u domaćih životinja, A. phagocytophilum uzrokuje i bolest u ljudi pod nazivom humana granulocitna anaplazmoza. Životinja se najčešće zarazi invazijom zaraženog krpelja, a klinička slika ovisi o vrsti bakterije koja uzrokuje bolest i o vrsti inficirane životinje. Anaplazmoze su uglavnom bolesti blagog tijeka koje se očituju nespecifičnim simptomima i rijetkim uginućem. Dijagnostika se temelji na anamnezi, epizootiološkim podacima, kliničkoj slici te serološkim i molekularnim metodama. Izbor lijeka za liječenje anaplazmoza jesu antibiotici iz skupine tetraciklina, a do poboljšanja najčešće dolazi vrlo brzo nakon započetog liječenja. Budući da anaplazmoze pripadaju skupini krpeljno prenosivih bolesti, profilaksu treba usmjeriti na kontrolu i suzbijanje krpelja. Za bolesti uzrokovane bakterijama A. phagocytophilum i A. platys ne postoje cjepiva, dok se u profilaksi anaplazmoze goveda mogu upotrebljavati živa i mrtva cjepiva.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Veterinarski fakultet, Zagreb
Profili:
Vladimir Stevanović
(autor)
Matko Perharić
(autor)
Suzana Hađina
(autor)
Ljubo Barbić
(autor)
Vesna Mojčec Perko
(autor)
Josipa Habuš
(autor)
Zrinka Štritof
(autor)
Nenad Turk
(autor)
Vilim Starešina
(autor)