Naslov
Rodna perspektiva – Želje, planovi i stavovi učenica i učenika završnih razreda srednjih škola o prijelazu iz srednjeg u visoko obrazovanje
(Gender perspective - Students' ambitions, plans and attitudes related to transition from secondary to higher education)

Autori
Jugović, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Što nakon srednje? Želje, planovi i stavovi hrvatskih srednjoškolaca

Urednik/ci
Ristić Dedić, Zrinka ; Jokić, Boris

Izdavač
Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO)

Grad
Zagreb

Godina
2019

Raspon stranica
64-83

ISBN
978-953-7584-16-0

Ključne riječi
rodna perspektiva, obrazovne aspiracije, interesi, prijelaz u visoko obrazovanje, učenici/e srednjih škola
(gender perspective, educational aspirations, interests, transition to higher education, secondary school students)

Sažetak
Empirijska istraživanja i statistički podaci iz Hrvatske i brojnih drugih zemalja ukazuju na to da se djevojke i mladići razlikuju u obrazovnim aspiracijama i odabirima, interesima za pojedina obrazovna područja, kao i u procjenama svoje uspješnosti u različitim aktivnostima i obrazovnim ishodima. Teorijski okvir ovog istraživanja čini model očekivanja i vrijednosti za objašnjenje motivacije vezane uz postignuće Jacquelynne Eccles i njezinih suradnika/ca (1983). Imajući u vidu spoznaje brojnih istraživanja o razlikama između učenika i učenika u obrazovnim aspiracijama i raznim aspektima motivacije, cilj ovog poglavlja je istražiti razlikuju li se mladići i djevojke u obrazovnim aspiracijama i interesima, očekivanjima uspjeha i informiranosti o prijelazu u visoko obrazovanje. Uzorak na kojem su provedene analize za ovo poglavlje čini 4501 učenik/ca koji pohađa završni razred gimnazije ili četverogodišnje strukovne škole. Rezultati istraživanja pokazuju da su razlike između mladića i djevojaka statistički značajne na gotovo svim ispitanim varijablama. Također je važno napomenuti da su učinci većinom skromni, osim u slučaju velikog učinka rodnih razlika na interes za tehničko područje te umjerenih učinaka na interes za informatičko područje te na čestinu korištenja web stranice www.postani-student.hr koja služi za informiranje o prijelazu iz srednjeg u visoko obrazovanje. Nadalje, djevojke više aspiriraju upisati studij nego mladići, iako su obrazovne aspiracije visoke i kod djevojaka i kod mladića. Manji dio učenika/ca se planira zaposliti odmah nakon srednje škole, a među njima su mladići brojniji. Učenički interesi su jasno podijeljeni na „muška“ i „ženska“ područja što se kasnije preslikava u rodnoj neravnoteži u visokom obrazovanju. Ovi nalazi u skladu su s brojnim istraživanjima provedenima u okviru teorijskog modela očekivanja i vrijednosti (Eccles i sur., 1983). Kada riječ o informiranosti o prijelazu iz srednje škole u visoko obrazovanje, djevojke raspolažu s više točnih informacija o tom procesu i zaista se češće informiraju o prijelazu u visoko obrazovanje, no osjećaju se podjednako informiranima kao i mladići koji imaju slabije znanje i rjeđe se informiraju. Ovi nalazi ukazuju na to da se djevojke podcjenjuju, a mladići precjenjuju kada je riječ o informiranosti, što je u skladu sa spoznajama iz drugih istraživanja o samopouzdanju djevojaka i mladića u adolescenciji (Harper i Marshall, 1991 ; Marsh, 1989 ; Frome i Eccles, 1995 ; Jugović, 2017). Spoznaje ovog istraživanja imaju i svoje praktične implikacije. S obzirom da rezultati pokazuju da postoje razlike između djevojaka i mladića u obrazovnim i profesionalnim interesima koje za posljedicu imaju rodnu neravnotežu u odabirima zanimanja i područja studiranja, važno je učenicima/cama osigurati rodno osjetljivo profesionalno usmjeravanje. Različite edukacije i aktivnosti usmjerene na suzbijanje rodnih stereotipa o zanimanjima i informiranje učenika/ca o širokom spektru obrazovnih i karijernih mogućnosti trebale bi biti dostupne svim učenicima/cama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA