Naslov
Horvatskie i russkie frazeologizmy s komponentom-domestozoonimom
(Croatian and Russian phraseological units with the component naming a domestic animal)

Autori
Hanževački, Matija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.09

Godina
2019

Stranica
53

Mentor
Barčot, Branka

Ključne riječi
lingvokul'turologija, zoonimnaja frazeologija, zoonim, zoomorfizm, antropomorfizm, horvatskij jazyk, russkij jazyk
(linguoculturology, zoonimic phraseology, zoomorphism, anthropomorphism, Croatian, Russian)

Sažetak
Predmet su ovoga rada hrvatski i ruski frazemi s domestozoonimskom sastavnicom, odnosno s domaćom životinjom kao sastavnicom. Domaće se životinje zbog svakodnevnog kontakta s ljudima često pojavljuju kao jedna od sastavnica u frazemima. U okviru kulturne frazeologije objašnjeni su pojmovi animalizam i zoonim te važnost kulturne zoologije kao znanstvene discipline, a u okviru zoonimske frazeologije opisana je pojava antropomorfizama, odnosno pridavanja ljudskih obilježja životinjama i zoomorfizama, to jest pokazivanja životinjskih osobina kod ljudi. Antropomorfizam je najčešće baziran na stereotipima, konvencionalnim znanjima i iskustvima te asocijativnim vezama unutar određenih društvenih ili govornih skupina, dok je zoomorfizam baziran na znanstvenim činjenicama i dokazima. Analizom simbolike i motiviranosti hrvatskih i ruskih frazema s komponentama bik, vol, krava, tele, jarac, koza i kozlić potvrđeno je da razumijevanje zoonimskih frazema uvelike ovisi o znanjima iz religije, kulture, sociologije i mitologije. Glavni je cilj ovoga rada sakupljene hrvatske i ruske frazeme klasificirati unutar ideografskoga rječnika i dokazati da se navedeni domestozoonimski frazemi većinom koriste upravo u opisivanju čovjeka. Unutar klasifikacije frazemi su podijeljeni po značenjskim poljima, odnosno idejama koje izazivaju kod Hrvata i Rusa. Sva značenjska polja unutar ideografskog rječnika podijeljena su u tri veće skupine: Čovjek kao živo biće, čovjek kao misaono biće i čovjek kao društveno biće. U radu se potvrđuje hipoteza da su frazemi s domestozoonimskom sastavnicom većinom subjektivnog i antropocentričnog karaktera te po prvotnoj motivaciji najčešće imaju negativno značenje.

Izvorni jezik
Rus

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA