Pregled bibliografske jedinice broj: 1024882
RETORIČKA ANALIZA I USPOREDBA TURSKIH PREDSJEDNIKA KEMALA ATATÜRKA I RECEPA TAYYIPA ERDOĞANA
RETORIČKA ANALIZA I USPOREDBA TURSKIH PREDSJEDNIKA KEMALA ATATÜRKA I RECEPA TAYYIPA ERDOĞANA, 2019., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1024882 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
RETORIČKA ANALIZA I USPOREDBA TURSKIH PREDSJEDNIKA KEMALA ATATÜRKA I RECEPA TAYYIPA ERDOĞANA
(RHETORICAL ANALYSIS AND COMPARISON BETWEEN TURKISH PRESIDENDT KEMAL ATATURK AND RECEP TAYYIP ERDOGAN)
Autori
Altić, Matea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
30.09
Godina
2019
Stranica
87
Mentor
Kišiček, Gabrijela
Ključne riječi
retorika, politika, argumentacija, vrste tvrdnji, argumentacijske pogreške, stilske figure
(rhetoric, politics, argumentation, types of claims, argumentation fallacies, stylistic figures)
Sažetak
Ovaj rad sadrži retoričku analizu i usporedbu govora turskih predsjednika Mustafe Kemala Atatürka i Recepa Tayyipa Erdoğana. Prvo dio rada predstavlja teorijski okvir rada koji je objasnio najvažnije odrednice retorike u politici: argumentaciju u političkim govorima, metode uvjeravanja (etos, patos i logos), vrste tvrdnji i očitosti te specifičnosti turske politike koja se zasniva na principima kemalizma. Detaljnije je objašnjena važnost izgradnje govornikovog karaktera, zatim kako se postiže logičnost u argumentaciji te utjecaj emocija na persuazivnost u govoru. Praktični dio rada deskriptivnom je metodom prikazao analizu i usporedbu korpusa koji se sastoji od triju Atatürkovih i triju Erdoğanovih govora. Od svakog političara obrađena su dva epideiktička i jedan politički govor. U govorima su se analizirale tema i struktura govora, tvrdnje i potpore tvrdnjama, argumentacijske pogreške i stilske figure. Rezultati analize pokazali su kako govornici najviše uvjeravaju vlastitim autoritetom (etosom) i emocijama (patosom), a u oblikovanju političkih tvrdnji zadržavaju se u području preliminarne argumentacije ili im nedostaje oblikovanje specifičnog prijedloga. Česte pogreške zamijećene u govorima su: ad hominem, ad populum, ad metum, ad misericordiam i zanemarivanje alternativa. U govoru su česti metaforički izrazi, epiteti, personifikacije, hiperbole, aluzije, simboli i ponavljanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
