Pregled bibliografske jedinice broj: 1024575
Epidemiološko istraživanje nekih zoonoza u pasa i procjena rizičnih čimbenika
Epidemiološko istraživanje nekih zoonoza u pasa i procjena rizičnih čimbenika // Veterinarska stanica, 50 (2019), 5; 423-434 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1024575 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Epidemiološko istraživanje nekih zoonoza u pasa i procjena rizičnih čimbenika
(Epidemiological study of certain zoonoses in dogs and assesment of risk factors)
Autori
Mraović, Jelena ; Jurić, Branko ; Krznarić, Miroslav ; Tus, Zdravko ; Lončar, Matija ; Vrkić, Vanja ; Marinculić, Albert ; Krivičić, Katja ; Pavlak, Marina
Izvornik
Veterinarska stanica (0350-7149) 50
(2019), 5;
423-434
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
epidemiološko istraživanje ; zoonoze ; dirofilarioza ; prevalencija ; rizični čimbenici
(epidemiological study ; zoonoses ; dirofilariosis ; prevalence ; risk factors)
Sažetak
Korištenje epidemioloških postupaka za otkrivanje i kontrolu zoonoza važan je čimbenik u području javnog zdravstva. Postoje zoonoze koje se sustavno ne kontroliraju i o kojima nema točnih podataka o rasprostranjenosti, a predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje. Takve zoonoze su: granulocitna analplazmoza, borelioza, erlihioza i srčana dirofilarioza. Uzorci krvi skupljeni su od 29 asimptomatskih pasa tijekom 2015. godine na području Istre te su testirani SNAP*4Dx* Plus skrining testom i modificiranim Knottovim testom. Od 29 pregledanih pasa modificiranim Knottovim testom dirofiralija je nađena u 15 (52 %) pasa, a SNAP*4Dx* Plus Testom Dirofilaria immitis uočena je u 6 (21 %) pasa. D. immitis je zastupljena u 40 % od ukupno pozitivnih pasa. Analiza rizičnih čimbenika kao što su: pasmina, spol, dob i način držanja pasa, njihova namjena i kontakt pasa s okolišem ukazuje da ne postoji značajna razlika u pojavi dirofilarije između pasmina niti prema spolu i dobi, ali je statistički značajna razlika nađena s obzirom na držanje pasa i njihovu namjenu. Statistički značajna razlika uočena je između pasa koji se koriste kao psi tartufari i kao lovački psi. Prevalencija u pasa tartufara 2, 75 (CI 95% od 1, 78 do 6, 41) puta je veća nego prevalencija u lovačkih pasa. Također je izloženost dilofilaroizi u pasa tartufara 12, 7 (CI 95% od 1, 8 do 83, 77) puta veća nego u lovačkih pasa (P˂0, 05). Pokazalo se da i bez obzira na namjenu pasa, izloženost pasa prema dirofilariozi u zapadnoj Istri je veća ukoliko psi borave na otvorenom prostoru duže vrijeme. Uspoređujući skupine pasa uočeno je da je prevalencija D. immitis u pasa koji borave 24 sata na otvorenom prostoru 4, 17 (CI 95% 1, 02- 17, 08) puta veća u odnosu na pse koje borave na otvorenom samo danju (P˂0, 05), a mogućnost invazije takvih pasa s D. immitis je čak 10, 05 (CI 95% 1, 03- 107, 08) puta veća. Poznavanje prevalencije te prepoznavanje i definiranje rizičnih čimbenika te kvantificiranje rizika, ujedno je i preduvjet za definiranje i implementaciju strategije zdravstvene zaštite i provođenja preventivnih i kontrolnih mjera u cilju zašite zdravlja kako pasa tako i ljudi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Veterinarska medicina
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Veterinarski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus