Pregled bibliografske jedinice broj: 1023659
„Dobro poznam bezdan i sličan sam njemu“: političnost poetskog u "Leleku sebra", "Kolajni" i "Ispitu savjesti" Tina Ujevića
„Dobro poznam bezdan i sličan sam njemu“: političnost poetskog u "Leleku sebra", "Kolajni" i "Ispitu savjesti" Tina Ujevića // Conference of Young Slavists XIV: “Central, South and East Europe and the Year 1918: Social and International Context”
Prag, Češka Republika, 2018. (predavanje, međunarodna recenzija, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1023659 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
„Dobro poznam bezdan i sličan sam njemu“: političnost poetskog u "Leleku sebra", "Kolajni" i "Ispitu savjesti" Tina Ujevića
("I am no stranger to the abyss and we are alike": the political of the poetic in Tin Ujević's "Cry of a Slave", "Necklace" and "Examination of Conscience")
Autori
Dakić, Mirela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Conference of Young Slavists XIV: “Central, South and East Europe and the Year 1918: Social and International Context”
Mjesto i datum
Prag, Češka Republika, 01.11.2018. - 02.11.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Tin Ujević,
Sažetak
U osvit Prvog svjetskog rata Tin Ujević, jedan od najznačajnijih hrvatskih modernističkih pjesnika, emigrirao je u Pariz, gdje će ostati do 1919. godine. Uz publicističke tekstove u tom razdoblju piše i pjesme koje će po dolasku u Beograd objaviti u svojim prvim zbirkama – "Lelek sebra" (1920) i "Kolajna" (1926). U recepciji Ujevićeva opusa, u kojoj je ponajviše zastupljeno njegovo pjesništvo, autorovo stvaralaštvo iz pariškoga i beogradskoga razdoblja često se tumači u odnosu na njegov politički angažman pa se njegov opus u književnopovijesnome kontekstu opisuje kao kretanje od ranije „političke“ ka kasnijoj „stvaralačkoj“ fazi, u okviru šire tendencije ka biografskome tumačenju njegova djela. Po povratku iz Pariza 1919. godine Ujević piše autobiografski tekst "Ispit savjesti", objavljen tek 1923., u kojemu iznosi koncepciju autorstva koja u ovome radu predstavlja polazište za propitivanje interpretacija njegovih prvih pjesničkih zbirki u odnosu na politički angažman te njegova cjelokupnog opusa kroz prizmu biografije. Rad će uspostaviti poveznice između poimanja autorstva u "Ispitu savjesti" i artikulacije pjesničkoga subjekta i zajednice u odabranim pjesmama iz zbirki "Lelek sebra" i "Kolajna" te ukazati na potencijal političnosti poetskog u Ujevićevu opusu koji implicira radikalniju redefiniciju aktualnoga historijskog smjera, onkraj jednostavnoga razlikovanja i izravnoga povezivanja njegova političkog i književnog djelovanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Književnost
