Naslov
Turcizmi u časopisu Kršćanska obitelj (1900. – 1904.)
(Turkish loan words in the magazine Kršćanska obitelj (1900 – 1904))

Autori
Tomić, Draženko

Izvornik
Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno naslijeđe (2566-3429) 5 (2019); 177-207

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
hrvatski jezik ; turcizmi ; štokavsko narječje ; Kršćanska obitelj
(Croatian language ; Turkish loan words ; Štokavian dialect ; Kršćanska obitelj (Christian Family))

Sažetak
Turcizmi – riječi turskoga, arapskoga, perzijskoga i grčkoga podrijetla, orijentalizmi – prisutni su u hrvatskim (posebno štokavskim) govorima kao posljedica geografskih, povijesnih i kulturoloških dodira s turskim jezikom. Rad prije svega promatra danas manje frekventne, pa i sasvim arhaične turcizme i egzotizme, koji su bili u uporabi među katoličkim seoskim pučanstvom na početku dvadesetoga stoljeća. Ogledni primjerak je bosansko-hercegovački, mostarski, mjesečnik Kršćanska obitelj, poučni i zabavni list za hrvatski katolički puk, a ujedno i glasilo hrvatskih seljačkih škola, koji su uređivali i tiskali hercegovački franjevci (1900. – 1920., 1938. – 1944.). Sa stajališta lingvističkih istraživanja valja ukazati na činjenicu da ovaj časopis počinje izlaziti dvadesetak godina nakon što je Austro-Ugarska zaposjela Bosnu i Hercegovinu (1878.) i da se ovdje promatra prvo petogodište časopisa, tj. dok ga uređuje Radoslav Glavaš, st. (1867. – 1913.). Turcizmi se najviše pojavljuju u pripovijetkama iz života na selu. Pronađeno ih je 167 i nekolicina riječi za koje nije sigurno podrijetlo, što je s ponavljanjima do najviše 0, 05 % ukupnoga broja svih riječi u časopisu. S obzirom na vrstu riječi, prevladavaju imenice (88 %), a s obzirom na materiju na koju se odnose, pretežno su riječi vezane uza stanovanje i privredu (21 %), vojsku i administraciju (18 %) te različite apstraktne riječi (37 %). Sama prisutnost tuđica u časopisu pokazuje kako uredništvo jeziku ne pristupa čistunski, a njihova nevelika brojnost i uz riječ napisan i prijevod upućuju na svijest urednika da su to ipak strane riječi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

Napomena
Turkish loan words – the words of Turkish, Arab, Persian and Greek origin, i.e. orientalisms – are present in Croatian (especially Štokavian) speeches as a result of geographical, historical and cultural contacts with the Turkish language. The paper analyses today less frequent and quite archaic Turkish loan words and exoticisms that were used by Catholic village people at the beginning of the 20th century. The sample copy for the research was the Bosnian-Herzegovinian, monthly magazine Kršćanska obitelj (Christian Family) from the city of Mostar, an educational and entertainment magazine for the Croatian Catholic people and a periodical of Croatian peasant schools that was edited and printed by the Herzegovinian Franciscans (1900 – 1920 and 1938 – 1944). From the point of view of the language research, it should be noted that the starting point of the publishing of this magazine dates back to twenty years after the beginning of the Austro-Hungarian occupation of Bosnia and Herzegovina (1878) and that paper analyses the first five years period of the publishing of the magazine, i.e. the period when it was edited by Radoslav Glavas, sr. (1867 – 1913). Most Turkish words appear in the stories of the village, a total of 167 words, what is 0.05 % of the total number of words in the magazine. Regarding the word classes most of them are nouns (88%) and regarding the matter words are mostly referred to buildings and economy (21%), army and administration (18 %), and different abstract words (37 %). Turkish words in the magazine testify that the editor has a pluralistic spirit and their not insignificant number and translation written besides the word show that the editor knows that these are strange words.

POVEZANOST RADA