Naslov
Zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog podrijetla u Republici Hrvatskoj
(Disposal of animal by-products in Republic of Croatia)

Autori
Grlić, Filip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
25.09

Godina
2019

Stranica
41

Mentor
Mioč, Boro

Ključne riječi
nusproizvodi životinjskog podrijetla , lešine, Agroproteinka, sabiranje
(animal by-products, carcasses, Agroproteinka, collection)

Sažetak
Cilj predmetnog istraživanja bio je opisati procedure, sustav i način sakupljanja, odvoz i preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla (NŽP), njihovu usklađenost s onima u drugim državama Europske unije te utvrditi broj i količinu zbrinutih lešina u razdoblju od 10. ožujka do 10. travnja 2019. godine. Ovim istraživanjem praćen je broj, količina i vrsta dopremljenih lešina u Agroproteinku d.d., najvećeg prerađivača životinjskih nusproizvoda u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi. Složena zakonska regulativa prikazana je u najvažnijim točkama: kategorizacija NŽP-a, sakupljanje NŽP-a, postupanje s NŽP-om nakon sakupljanja, nastanak proizvoda i njihova uporaba. NŽP su čitava tijela ili dijelovi tijela životinja, proizvodi životinjskog podrijetla ili drugi proizvodi dobiveni od životinja koji nisu namijenjeni prehrani ljudi, uključujući jajne stanice, zametke i sjeme. Kategorija 1 najveći je rizik za javno zdravlje i zdravlje životinja, a kategorija 3 najmanji. Strogo je propisano što spada u kategoriju 1, a što u kategoriju 3, dok u kategoriju 2 spadaju svi ostali NŽP. NŽP se može preraditi standardnim ili alternativnim metodama prerade. Sedam je standardnih metoda prerade NŽP-a. Od NŽP-a kategorije 1 i kategorije 2 nakon prerade dobije se mesno koštano brašno i tehnička mast, a od NŽP-a kategorije 3 prerađeni životinjski protein i životinjska mast. Proces zbrinjavanja nusproizvoda u Agroproteinci započinje već od njegove prijave u pozivni ili logistički centar Agroproteinke. Zaposlenici dobivaju podatke o nusproizvodu kao što je npr. masa, vrsta lešine i dr. Ti se podatci upisuju u program i isti služe logističkom centru Agroproteinke čiji će zaposlenici raspodijeliti vozila za sabiranje materijala određene kategorije. Cjelokupnim praćenjem zabilježeno je 204 396 lešina različitih vrsta. Ustanovljeno je da najveći broj lešina čine kokoši/pilići sa 172 000 komada, dok su goveda najzastupljenija težinski sa 552 956 kg. Najveća količina lešina stiže iz Osječko-baranjske (284 068 kg), a najveći broj lešina iz Varaždinske županije (56 103).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA