Pregled bibliografske jedinice broj: 1021092
Profesionalni identitet mladih znanstvenika u sustavu visokog obrazovanja u Hrvatskoj
Profesionalni identitet mladih znanstvenika u sustavu visokog obrazovanja u Hrvatskoj // Knjiga sažetaka DOKON / Kovač, Vesna ; Ledić, Jasminka ; Kušić, Siniša (ur.).
Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2018. str. 27-28 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1021092 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Profesionalni identitet mladih znanstvenika u sustavu visokog obrazovanja u Hrvatskoj
(Junior Researchers' Professional Identity in the Higher Education System in Croatia)
Autori
Vignjević, Bojana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Knjiga sažetaka DOKON
/ Kovač, Vesna ; Ledić, Jasminka ; Kušić, Siniša - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2018, 27-28
ISBN
978-953-7975-65-4
Skup
Doktorska konferencija za doktorande poslijediplomskih doktorskih studija pedagogije i obrazovnih znanosti (DOKON 2017)
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 19.05.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
profesionalni identitet ; mladi znanstvenici ; hrvatski sustav visokog obrazovanja
(professional identity ; junior researchers ; Croatian higher education system)
Sažetak
Profesionalni identitet kao konstrukt uključuje osobne stavove, vrijednosti i iskustva te osjećaj samoefikasnosti s obzirom na profesionalno okruženje, ali i širi društveni kontekst (Brott i Myers, 1999 ; Briggs, 2007 ; Domović, Vizek-Vidović, 2013). Relevantnost profesionalnog identiteta očituje se u tome da se formirani profesionalni identitet manifestira kao osjećaj zadovoljstva, predanosti, samoefikasnosti i motivacije za rad (Canrinus, 2011 ; Pifer i Baker, 2013). Istraživanja povezana s profesionalnim identitetom mladih znanstvenika u međunarodnim okvirima smještena su u kontekst promjena u akademskoj profesiji, odnosno dominantno prema akademskom kapitalizmu (Henkel, 2002, 2004, 2005 ; Beck i Young, 2005 ; Archer, 2008a, 2008b ; Taylor, 2008 ; Delanty, 2008 ; Churchman i King, 2009 ; Winter, 2009 ; Billot, 2010 ; Whitchurch i Gordon, 2010 ; Lea i Stierer, 2011 ; Winter i O'Donohue, 2012). Upravljačka kultura, kultura hiperprodukcije, izražene kompetitivnosti i odgovornosti, kao elementi akademskog kapitalizma, dovode do tenzija u profesionalnom identitetu mladih znanstvenika koje se manifestiraju na disciplinarnoj, organizacijskoj i osobnoj razini. Spomenuti konceptualni okvir makrorazine (disciplinarna), mezorazine (organizacijska) i mikrorazine (osobna) korišten je u kvalitativnom istraživanju u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost „Kompetencijski okvir akademske profesije: između novih zahtjeva i mogućnosti“(APROFRAME) kako bi se kroz njega odgovorilo na temeljno istraživačko pitanje Na koji se način kroz profesionalnu socijalizaciju usvajaju važni implicitni i eksplicitni elementi akademske profesije? S obzirom na to da su proces profesionalne socijalizacije i formiranje profesionalnog identiteta neraskidivo povezani (Taylor, 1991 ; Hill, 1995 ; Valimaa, 1998 ; Henkel, 2005), isti se konceptualni okvir koristio i za potrebe ovoga rada kako bi se odgovorilo na istraživačko pitanje Koji se izazovi povezani s profesionalnim identitetom mladih znanstvenika javljaju na makro, mezo i mikrorazini u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja? U istraživanju se koristio fenomenološki pristup koji omogućuje uvid u iskustva mladih znanstvenika te značenja koja pridaju tim iskustvima kako bi se mogla bolje razumjeti bit/esencija fenomena profesionalnog identiteta. Uzorak je odabran metodom maksimalne varijacije Doktorska konferencija za doktorande poslijediplomskih doktorskih studija pedagogije i obrazovnih znanosti – DOKON 2017., Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci, 19. svibnja 2017. 2 8 kako bi se osigurala najveća moguća raznolikost iskustava. Proveden je ukupno dvadeset i jedan fenomenološki intervju, a uzorak je varirao između sveučilišta različitog ustrojbenog oblika, zvanja, znanstvenih područja i spola sudionika istraživanja. Dob sudionika istraživanja kretao se u rasponu od 29 do 45 godina. Tematska analiza, koja se koristila kao metoda analize podataka, pokazala je da na sve tri razine postoje izazovi za profesionalni identitet mladih znanstvenika, a tiču se uglavnom nedostatne podrške mladim znanstvenicima u kontekstu disciplinarnog i organizacijskog identiteta te tenzija koje se pritom javljaju u osobnom identitetu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Rijeka