Pregled bibliografske jedinice broj: 1019046
Bioaktivni spojevi samoniklog medvjeđeg luka (Allium ursinum L.)
Bioaktivni spojevi samoniklog medvjeđeg luka (Allium ursinum L.), 2019., diplomski rad, diplomski, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1019046 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Bioaktivni spojevi samoniklog medvjeđeg luka (Allium ursinum L.)
(Bioactive compounds of wildgrown bear's garlic (Allium ursinum L.))
Autori
Peša, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
18.07
Godina
2019
Stranica
52
Mentor
Voća, Sandra
Ključne riječi
samoniklo bilje, bioaktivni spojevi, vitamin C, fenoli, antioksidacijski kapacitet
(wildgrown plants, bioactive compounds, vitamin C, phenolic compounds, antioxidant capacity)
Sažetak
Medvjeđi luk je samonikla biljka iz porodice sunovratki (Amaryllidaceae). U Hrvatskoj ova biljka raste u kontinentalnom i gorskom području, dok je na krajnjem jugu nema. Svi njeni dijelovi su jestivi, no najčešće se konzumiraju lukovice i listovi. Budući da nije zakonom zaštićena, lako je dostupna za konzumaciju i berbu. Osim što se koristi u kulinarstvu, ova biljka ima i mnoga ljekovitih svojstava. Cilj ovog diplomskog rada bio je istražiti razlike u sadržaju bioaktivnih komponenti u listovima medvjeđeg luka prikupljenih na različitim mikrolokacijama, te utvrditi razlike u sadržaju bioaktivnih spojeva biljaka u vegetativnoj i generativnoj fazi. U svrhu utvrđivanja nutritivnog sastava provedene su kemijske analize: suhe tvari (%), pH-vrijednosti, ukupnih kiselina (%), vitamina C (mg/100 g svježe tvari), ukupnih fenola (mg GAE/100 g svježe tvari), antioksidacijskog kapaciteta (µmol TE/L) te vrijednosti ukupnih klorofila i karotenoida (mg/g). Osim navedenih kemijskih analiza, utvrđene su morfološke i kromatske vrijednosti listova samonikog medvjeđeg luka na pet mikrolokacija ('Maksimir cesta', 'Maksimir potok', 'Vukomerec', 'Rude' i 'Tuškanac'). Iz morfoloških vrijednosti je utvrđeno da ispitivane populacije pripadaju formi ucrainicum te da duljina listova iznosi od 157, 38 do 202, 09 mm ovisno o mikrolokaciji i fazi rasta. Utvrđene su i razlike u količini vitamina C, prilikom čega je najveći sadržaj utvrđen prije cvatnje i iznosio je 63 mg/100 g na lokaciji 'Vukomerec'. Općenito, za vrijeme cvatnje se kod svih uzoraka, na svim lokacijama smanjio sadržaj navedenog vitamina. Količine ukupnih fenola u ovom istraživanju iznosile su od 132, 15 do 191, 14 mg GAE/100 g ovisno o lokaciji i fazi rasta. Za vrijeme cvatnje antioksidacijski kapacitet se povećao na svim lokacijama te je iznosio od 2141, 29 do 2230, 66 µmol TE/L. Temeljem dobivenih rezultata utvrđeno je da faza rasta i mikrolokacija sa svojim pedoklimatskim čimbenicima utječu na sadržaj bioaktivnih komponenti, a time i na nutritivni sastav biljke. Također se iz ovog rada može utvrditi da su listovi medvjeđeg luka vrijedan izvor vitamina C i brojnih drugih antioksidansa.
Izvorni jezik
Hrvatski