Naslov
Književni bestijarij hrvatske književnosti ranoga novoga vijeka (Mavro Vetranović: Piligrin, Antun Kanižlić: Sveta Rožalija, Filip Grabovac: Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga)
(The Literary Bestiary in the Croatian Literature in the Early Modern Period)

Autori
Rupčić, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
19.12

Godina
2016

Stranica
73

Mentor
Potočnjak, Saša

Ključne riječi
Književna antropologija, književna animalistika, reprezentacije, bestijarij, imagologija, društvene prakse
(Literary anthropology, animal literary criticism, representations, bestiary, imagology, social practices)

Sažetak
U radu se promatraju reprezentacije životinja u trima djelima: Piligrinu Mavra Vetranovića, Svetoj Rožaliji Antuna Kanižlića te Cvitu razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga Filipa Grabovca. Odabrani tekstovi pripadaju različitim književnim razdobljima odnosno stilovima, no zamišljenim se dijakronijskim pristupom nastoji opisati i prezentirati specifičan književno-kulturni bestijarij koji egzistira u hrvatskoj književnosti od srednjega vijeka do 18. stoljeća. Analiza Z. Šundalić bila mi je poticaj za potkrepljivanje teksta tablicama koje objedinjuju sve životinje koje se u određenom djelu spominju, a radovi D. Grmače nadahnuće da književnu analizu produbim i proširim na neka nova znanstvena područja. Jedinstveni bestijarij organiziran je u tri tablice koje prate tri djela koja sam istraživala. Svaka tablica ima posebne kategorije jer se i životinje kao i njihove reprezentacije, razlikuju od djela do djela. U Piligrinu životinje se promatraju kao odraz kazne zbog počinjenih grijeha što je povezano s tjelesnim, odnosno nedostatkom duhovnog da bi se Piligrinovo putovanje kroz odrješenje grijeha uspješno riješilo. U Svetoj Rožaliji životinje se promatraju kao reprezentacija onodobne mode, odnosno književne konvencije. U Cvitu razgovora životinje se promatraju kao pokazatelji određenih društvenih praksi, u prvome redu — rata, kao i pokazatelji odnosa između Hrvata i Turaka. Na kraju istraživanja utvrđeno je koje se životinje pojavljuju unutar kojega djela i što one reprezentiraju. Također, istraživanje pokazuje zašto se baš te određene vrste pojavljuju u određenim djelima te jesu li one nasljeđe ili pomodarstvo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA