Pregled bibliografske jedinice broj: 1018266
Podgorje u pripovjednomu modelu Vjenceslava Novaka
Podgorje u pripovjednomu modelu Vjenceslava Novaka // Senjski zbornik -Prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Godina 44 / Bartulović, Željko ; Brlić, Ivan ; Faivre, Sanja ; Glavičić, Miroslav ; Holjevac, Željko ; Legac, Ivan ; Ljubović, Blaženka ; Prpić, Melanija ; Rajković, Marijeta ; Rogić Nehajev, Ivan (ur.).
Senj: Senjsko muzejsko društvo ; Gradski muzej Senj ;, 2017. str. 437-451 doi:10.31953/sz.44.1.24 (ostalo, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso))
CROSBI ID: 1018266 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Podgorje u pripovjednomu modelu Vjenceslava Novaka
(Podgorje in the Narrative Model of Vjenceslav Novak)
Autori
Čuljat, Sintija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Senjski zbornik -Prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Godina 44
/ Bartulović, Željko ; Brlić, Ivan ; Faivre, Sanja ; Glavičić, Miroslav ; Holjevac, Željko ; Legac, Ivan ; Ljubović, Blaženka ; Prpić, Melanija ; Rajković, Marijeta ; Rogić Nehajev, Ivan - Senj : Senjsko muzejsko društvo ; Gradski muzej Senj ;, 2017, 437-451
Skup
Podgorje - polazišta i perspektive razvoja kraja između Velebita i Jadrana
Mjesto i datum
Senj, Hrvatska, 13.10.2016. - 15.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Vjenceslav Novak, pripovjedni prostor, Podgorje, poetika, središte, rub
(Vjenceslav Novak, narrative area, Podgorje, poetics, centre, periphery)
Sažetak
Rad obrađuje načine književne artikulacije Podgorja u pripovjednoj prozi Vjenceslava Novaka (Pavao Šegota, Pod Nehajem, Posljednji Stipančići, Tito Dorčić, Dva svijeta). Podgorje nije ubilježeno kao idealiziorani zavičajni prostor na rubu Austrijskoga Carstva, već je prometnuto upoetičko sredstvo propitkivanja osobnog i kolektivnog identiteta dionika toga prostora, čiji se marginalni položaj promišlja i kao posljedica konfliktnih i nepostojanih dijelova hrvatske samobitnosti. Pomak u obradi mjesta priče iz središta na rub kao i prijelazi između semantičkih polja vlegrada i provincije čine pripovjednu izvedbu kojom Novak obogaćuje svoju realističku poetiku, slikajući razmjere političke i klasne tranzicije u razdijeljenomu, zakutnomu hrvatskome prostoru, predmetu izvanmatične europske književne proizvodnje.Podjelu na središte i periferiju proisteklu iz razdiobe političke i gospodarske moći devetnaestostoljetne Europe Novak svojom fikcionalnom konfiguracijom prostora poravnava i kao vrijednosnu razdjelnicu.Dvojbe oko pripadnosti izvornome krajoliku čine narativnu strukturu europskoga realističkoga romana.Pripovjedna topografija Vjenceslava Novaka proširuje hrvatski okoliš krajolikom manjega primorskoag grada i Podvelebitskoga priobalja čijoj izvornoj protežnosti i raznolikosti pridaje značenja izrasla iz napetosto u tumačenju središta i provincije.Novakovi pripovjedni eskursi o posebnosti Podgorja prepleću se s općim referencijama geopolitičkoga pojma europske provincije što se podjeljuje tomu rubnomu prostoru.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Književnost
